Brže od pregledniku!
23 odnosi: Armin Pavić, Đuro Daničić, Franjo Iveković, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski jezik, Ivan Broz, Jezikoslovlje, Novoštokavski jekavski dijalekt, Pero Budmani, Pravopis, Riječka filološka škola, Sveučilište u Zagrebu, Tomislav Maretić, Vatroslav Rožić, Vuk Karadžić, Zadarska filološka škola, Zagrebačka filološka škola, 1892., 1899., 19. stoljeće, 1901., 20. stoljeće.
Armin Pavić
Armin Pavić Armin Pavić (Požega, 29. ožujka 1844. – Zagreb, 11. veljače 1914.), bio je hrvatski književni povjesničar i prevoditelj.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Armin Pavić · Vidi više »
Đuro Daničić
'''Đuro Daničić''' Đuro Daničić (pravo prezime Popović) (Novi Sad, 4. travnja 1825. – Zagreb, 17. studenoga 1882.) bio je hrvatski jezikoslovac srpskoga podrijetla, prevoditelj, jezični povjesničar i leksikograf.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Đuro Daničić · Vidi više »
Franjo Iveković
Otona Ivekovića Franjo Iveković (Klanjec, 10. rujna 1834. – Zagreb, 2. ožujka 1914.), hrvatski jezikoslovac i vjerski pisac.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Franjo Iveković · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ivan Broz
'''Ivan Broz''' Ivan Broz (Klanjec, 21. siječnja 1852. – Zagreb, 25. prosinca 1893.), bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Ivan Broz · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Jezikoslovlje · Vidi više »
Novoštokavski jekavski dijalekt
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Poddijalekti novoštokavskog jekavskog Povijesni prikaz jekavskih zapadnoštokavskih dijalekata Južni dijalekt i srodni govori Dominantni utjecaji okolnih dijalekata na sjeverozapadni poddijalekt Južnog dijalekta Hrvatski poddijalekti Istočnohercegovačko-krajiškiJosip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Novoštokavski jekavski dijalekt · Vidi više »
Pero Budmani
Pero Budmani (Dubrovnik, 27. listopada 1835. – Castel Ferretti pokraj Ancone, 27. prosinca 1914.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Pero Budmani · Vidi više »
Pravopis
Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Pravopis · Vidi više »
Riječka filološka škola
Riječka filološka škola bila je filološka škola hrvatskog jezika u 19. stoljeću.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Riječka filološka škola · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tomislav Maretić
Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Tomislav Maretić · Vidi više »
Vatroslav Rožić
Vatroslav Rožić (Prodin Dol, 13. ožujka 1857. – Zagreb, 8. ožujka 1937.), hrvatski jezikoslovac.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Vatroslav Rožić · Vidi više »
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Vuk Karadžić · Vidi više »
Zadarska filološka škola
Zadarska filološka škola bila je filološka škola koja je djelovala u Zadru tijekom devetnaestoga stoljeća.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Zadarska filološka škola · Vidi više »
Zagrebačka filološka škola
Zagrebačka filološka škola bila je filološka škola koja je djelovala u Zagrebu tijekom devetnaestoga stoljeća.
Novi!!: Hrvatski vukovci i Zagrebačka filološka škola · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski vukovci i 1892. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski vukovci i 1899. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski vukovci i 19. stoljeće · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Hrvatski vukovci i 1901. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski vukovci i 20. stoljeće · Vidi više »
