Brže od pregledniku!
66 odnosi: Berlin, Bitka na Sommi (1916.), Bojnik, Champagne (pokrajina), Druga bitka na Marni, Erfurt, Estonija, Günther von Kirchbach, General bojnik, General pješaštva, General poručnik, Georg von Kleist, Hannover, Istočno bojište (Prvi svjetski rat), Josias von Heeringen, Karlsruhe, Kemijsko oružje, Latvija, Litva, Mainz, Nijemci, Njemačka carska vojska, Pobočnik, Poručnik, Potpukovnik, Pour le Mérite, Proljetna ofenziva, Pruska, Prvi svjetski rat, Pukovnik, Satnija, Satnik, Ternopolj, Weimarska Republika, Wiesbaden, Zapadno bojište (Prvi svjetski rat), 1855., 1873., 1880., 1882., 1884., 1885., 1886., 1887., 1888., 1892., 1893., 1898., 1900., 1902., ..., 1904., 1907., 1910., 1912., 1914., 1915., 1916., 1917., 1918., 1919., 1932., 2. armija (Njemačko Carstvo), 2. travnja, 27. kolovoza, 7. armija (Njemačko Carstvo), 8. armija (Njemačko Carstvo). Proširite indeks (16 više) »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Hugo von Kathen i Berlin · Vidi više »
Bitka na Sommi (1916.)
Bitka na Sommi, 1916. godine Bitka na Sommi počela je 1. srpnja 1916. a završila 18. studenog iste godine.
Novi!!: Hugo von Kathen i Bitka na Sommi (1916.) · Vidi više »
Bojnik
Oznaka čina '''bojnika''' u HV Bojnik (bojnica) je viši časnički čin u Hrvatskoj vojsci, iznad satnika, a ispod pukovnika (najniži viši časnički čin).
Novi!!: Hugo von Kathen i Bojnik · Vidi više »
Champagne (pokrajina)
Champagne je povijesna pokrajina na sjeveroistoku Francuske, najpoznatija po proizvodnji pjenušavog bijelog vina koje nosi ime po ovoj pokrajini.
Novi!!: Hugo von Kathen i Champagne (pokrajina) · Vidi više »
Druga bitka na Marni
Druga bitka na Marni je bio posljednji veliki njemački napad tijekom Proljetne ofenzive u Prvom svjetskom ratu.
Novi!!: Hugo von Kathen i Druga bitka na Marni · Vidi više »
Erfurt
Erfurt je glavni grad pokrajine Tiringije, u središnjem dijelu Njemačke.
Novi!!: Hugo von Kathen i Erfurt · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Hugo von Kathen i Estonija · Vidi više »
Günther von Kirchbach
Günther Emanuel Graf von Kirchbach (Erfurt, 9. kolovoza 1850. - Bad Blankenburg, 6. studenog 1925.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.
Novi!!: Hugo von Kathen i Günther von Kirchbach · Vidi više »
General bojnik
Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.
Novi!!: Hugo von Kathen i General bojnik · Vidi više »
General pješaštva
Nezavisne Države Hrvatske. General pješaštva (njem. general der infanterie, rus. генерал от инфантерии) je vojni čin karakterističan za njemačku i rusku vojsku.
Novi!!: Hugo von Kathen i General pješaštva · Vidi više »
General poručnik
Nezavisne Države Hrvatske. General poručnik (njem. Generalleutnant; engl. Generalleutnant) je generalski čin u nekim vojskama.
Novi!!: Hugo von Kathen i General poručnik · Vidi više »
Georg von Kleist
Georg Friedrich von Kleist (Rheinfeld, 25. rujna 1852. – Wusseken, 29. srpnja 1923.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.
Novi!!: Hugo von Kathen i Georg von Kleist · Vidi više »
Hannover
Hannover, niskonjemački:Hannober, glavni je grad njemačke pokrajine (Landeshauptstadt) Donje Saske.
Novi!!: Hugo von Kathen i Hannover · Vidi više »
Istočno bojište (Prvi svjetski rat)
Istočno bojište bilo je bojište na kojem su se u prvom svjetskom ratu sukobljavale Njemačka, Austro-Ugarska, Bugarska, i Osmansko Carstvo s jedne strane, te Rusija i Rumunjska s druge strane.
Novi!!: Hugo von Kathen i Istočno bojište (Prvi svjetski rat) · Vidi više »
Josias von Heeringen
Josias Oskar von Heeringen (Kassel, 9. ožujka 1850. – Berlin, 9. listopada 1926.) je njemački general i vojni zapovjednik.
Novi!!: Hugo von Kathen i Josias von Heeringen · Vidi više »
Karlsruhe
Karlsruhe, lepezasti prikaz grada Karlsruhe je s oko 296.033 stanovnika (2012.) po veličini drugi grad savezne pokrajine Baden-Württemberg, sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije Mittlerer Oberrhein (Srednja gornja dolina Rajne).
Novi!!: Hugo von Kathen i Karlsruhe · Vidi više »
Kemijsko oružje
Oznaka za kemijsko oružje. Plikovi na koži uzrokovani iperitom. granata 155 mm koje sadrže "HD" (iperit) u skladištu kemijskog oružja ''Pueblo Depot Activity'' ili PUDA (SAD). albanskih zaliha. Kemijsko oružje su sve vrste bojnih otrova i sredstava kojima se oni dopremaju na cilj i aktiviraju.
Novi!!: Hugo von Kathen i Kemijsko oružje · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Hugo von Kathen i Latvija · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Hugo von Kathen i Litva · Vidi više »
Mainz
Mainz je grad u Njemačkoj, središte njemačke savezne pokrajine Porajnje i Falačka.
Novi!!: Hugo von Kathen i Mainz · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Hugo von Kathen i Nijemci · Vidi više »
Njemačka carska vojska
Njemačka carska vojska (njem. Deutsches Heer) bila je oružana snaga Njemačkog Carstva od njegovog utemeljenja pa sve do poraza Njemačke u Prvom svjetskom ratu.
Novi!!: Hugo von Kathen i Njemačka carska vojska · Vidi više »
Pobočnik
Predsjednika Republike za vrijeme smotre pripadnika OSRH Pobočnik ili ađutant (lat. adiutans, odnosno od glagola adiutare, što znači pomoći) je naziv za vojni čin ili dužnost.
Novi!!: Hugo von Kathen i Pobočnik · Vidi više »
Poručnik
Oznaka čina poručnika u OS RH Oznaka čina u JNA. Poručnik (poručnica) je najniži časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci, ispod čina natporučnika.
Novi!!: Hugo von Kathen i Poručnik · Vidi više »
Potpukovnik
Nezavisne Države Hrvatske. Oznaka čina u JNA. Potpukovnik (ponegdje i podpukovnik i dopukovnik) je časnički čin koji se koristi u mnogim vojskama svijeta.
Novi!!: Hugo von Kathen i Potpukovnik · Vidi više »
Pour le Mérite
'''Pour le Mérite''' - vojna klasa Pour le Mérite, također znano i kao Plavi Max (njem. Blauer Max), je bilo najprestižnije prusko odlikovanje.
Novi!!: Hugo von Kathen i Pour le Mérite · Vidi više »
Proljetna ofenziva
*Njemačka proljetna ofenziva 1918.
Novi!!: Hugo von Kathen i Proljetna ofenziva · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Hugo von Kathen i Pruska · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Hugo von Kathen i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Pukovnik
Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.
Novi!!: Hugo von Kathen i Pukovnik · Vidi više »
Satnija
Satnija je osnovna taktička postrojba nekih rodova kopnene vojske.
Novi!!: Hugo von Kathen i Satnija · Vidi više »
Satnik
Oznaka čina satnika u Oružanim snagama RH Satnik ili stotnik je časnički vojni čin koji se u velikom broju vojski drugih zemalja označuje kao kapetan (i u JNA).
Novi!!: Hugo von Kathen i Satnik · Vidi više »
Ternopolj
Ternopolj ili Ternopilj (ukrajinski: Тернопіль, ruski: Тернополь, hebrejski: טרנופול, njemački Ternopil, poljski: Tarnopol) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Ternopoljske oblasti.
Novi!!: Hugo von Kathen i Ternopolj · Vidi više »
Weimarska Republika
Weimarska Republika (njem. Weimarer Republik) je od povjesničara kasnije dan naziv za njemačku državu nastalu nakon Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Hugo von Kathen i Weimarska Republika · Vidi više »
Wiesbaden
Wiesbaden je glavni grad njemačke pokrajine Hessena.
Novi!!: Hugo von Kathen i Wiesbaden · Vidi više »
Zapadno bojište (Prvi svjetski rat)
Zapadno bojište bilo je najznačajnije bojno polje Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Hugo von Kathen i Zapadno bojište (Prvi svjetski rat) · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1855. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1873. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1880. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1882. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1886. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1887. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1888. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1892. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1893. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1898. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1900. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1902. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1904. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1907. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1912. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1915. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1916. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1919. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo von Kathen i 1932. · Vidi više »
2. armija (Njemačko Carstvo)
2.
Novi!!: Hugo von Kathen i 2. armija (Njemačko Carstvo) · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: Hugo von Kathen i 2. travnja · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: Hugo von Kathen i 27. kolovoza · Vidi više »
7. armija (Njemačko Carstvo)
7.
Novi!!: Hugo von Kathen i 7. armija (Njemačko Carstvo) · Vidi više »
8. armija (Njemačko Carstvo)
8.
Novi!!: Hugo von Kathen i 8. armija (Njemačko Carstvo) · Vidi više »
