Sadržaj
44 odnosi: Abasidi, Al-Andalus, Arapi, Arapski jezik, Židovi, Bagdad, Bliski istok, Buhara, Córdoba (Španjolska), Civilizacija, Damask, Džihad, Dekadski brojevni sustav, Hadž, Hulagu-kan, Islam, Islamizacija, Islamska arhitektura, Islamska astronomija, Islamska filozofija, Kairo, Kairuan, Kršćanstvo, Kultura, Lingua franca, Mongolsko Carstvo, Novi vijek, Omejidi, Papir, Perzija (razdvojba), Povijest, Povijest Europe, Povijest islama, Renesansa, Samarkand, Sjeverna Afrika, Srednja Azija, Srednji vijek, Stara Grčka, Trgovina, Uma, Zapadni svijet, Zlatno doba, Znanost.
Abasidi
Abasidski kalifat 850. godine Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Abasidi
Al-Andalus
Al-Andalus oko 750.god. za vrijeme Umajadskog kalifata. Al-Andalus (arapski: الأنْدَلُس) je arapsko ime za dijelove Iberijskog poluotoka pod vlašću španjolskih muslimana ili Maura u razdoblju od 711.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Al-Andalus
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Arapi
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Arapski jezik
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Židovi
Bagdad
Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Bagdad
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Bliski istok
Buhara
Buhara (uzbečki: Buxoro, tadžički: Бухоро, perzijski: بُخارا, iz sogdijskog: βuxārak, što znači "sretna palača") je glavni grad istoimene provincije (vilajeta) u Uzbekistanu.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Buhara
Córdoba (Španjolska)
Córdoba je glavni grad istoimene pokrajine u Andaluziji na rijeci Guadalquiviru, južna Španjolska.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Córdoba (Španjolska)
Civilizacija
Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Civilizacija
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Damask
Džihad
Džihad (arap. جهاد; „borba”) je islamski naziv za jednu od religijskih obaveza kod muslimana.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Džihad
Dekadski brojevni sustav
Dekadski brojevni sustav je sustav s brojevnom bazom 10, što znači da ima 10 znamenki te je sve brojeve dekadskog sustava moguće predstaviti pomoću znamenki 0-9.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Dekadski brojevni sustav
Hadž
Hadž (tur. iz arap. حج, što znači "hodočašće") je u islamu namjera i putovanje (hodočašće) u Meku s ciljem obavljanja određenih obreda posjete Kabi, najvećem islamskom svetištu u određeno vrijeme (u posljednjem mjesecu hidžretske godine) i pod određenim uvjetima.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Hadž
Hulagu-kan
Hulagu-kan (oko 1215. – 8. veljače 1265.) bio je mongolski vladar, koji je osvojio veliki dio jugozapadne Azije.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Hulagu-kan
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Islam
Islamizacija
Islamizacija je proces društvenog preobraćenja na islam.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Islamizacija
Islamska arhitektura
Omarova džamija u Jeruzalemu Cordobi Vrata kraljevske palače u Rabatu Tadž Mahal Mozaik u Meknesu Islamska arhitektura je zbir umjetničkih stilova u arhitekturi koji su snažno obilježeni islamom, a mogu se pronaći po cijelom svijetu gdje žive muslimani.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Islamska arhitektura
Islamska astronomija
Astronomski rukopisi iz Timbuktua Islamska astronomija je pojam koji se rabi za astronomiju koja se razvila, odnosno bila karakteristična za islamski svijet u srednjem vijeku ili tzv.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Islamska astronomija
Islamska filozofija
Islamska filozofija je filozofija koja polazi od islamskih vjerskih uvjerenja, odnosno od objavljenih istina vjere kao svojih pretpostavki.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Islamska filozofija
Kairo
Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Kairo
Kairuan
Kairuan (arapski القيروان, Qairawān; francuski: Kairouan), je glavni grad istoimenog vilajeta u Tunisu, oko 150 km južno od glavnoga grada Tunisa i oko 50 km zapadno od Suse na obali Sredozemenog mora.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Kairuan
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Kršćanstvo
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Kultura
Lingua franca
Lingua franca jest jezik koji uvelike prelazi granice zemlje u kojoj se govori.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Lingua franca
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Mongolsko Carstvo
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Novi vijek
Omejidi
Omejidi (Omejadi, Omajadi ili Umajadi) su vladari iz dinastije Omejida, prve dinastije nakon vladavine četvorice vladara Pravednih kalifa, koji su vladali nakon smrti Muhameda.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Omejidi
Papir
List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Papir
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Perzija (razdvojba)
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Povijest
Povijest Europe
Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Povijest Europe
Povijest islama
"Badshahi Masjid" - "Kraljeva džamija" u Pakistanu. Povijest Islama je povijest islamske vjere i njenih sljedbenika muslimana.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Povijest islama
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Renesansa
Samarkand
Samarkand (uzbečki: Samarqand, tadžički: Самарқанд, perzijski: سمرقند, preko sogdijskog što znači "utvrđeni grad" ili "polje šećera") je grad u istoimenoj pokrajini (vilajetu) u središnjem Uzbekistanu s 362.000 stanovnika, što ga čini drugim po broju stanovnika u državi.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Samarkand
Sjeverna Afrika
geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Sjeverna Afrika
Srednja Azija
Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Srednja Azija
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Srednji vijek
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Stara Grčka
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Trgovina
Uma
Muslimansko stanovništvo na svijetu u postotcima po zemljama Uma ili umma (arapski: أمة) je riječ koja označava zajednicu ili naciju.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Uma
Zapadni svijet
Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Zapadni svijet
Zlatno doba
Lucas Cranach stariji:''Zlatno doba'', oko 1530. Zlatno doba (starogrčki chrýseon génos, latinski aurea aetas ili Saturnia regna za "vladavinu Saturna") je pojam koji dolazi iz grčke mitologije.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Zlatno doba
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Islamsko zlatno doba i Znanost