Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Povijest Europe

Indeks Povijest Europe

Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.

827 odnosi: Aachenski mir (1748.), Adam Smith, Adolf Hitler, Afrika, Akademija, Aleksandar I., ruski car, Aleksandar Veliki, Aleksandrija, Alexander Pope, Alkibijad, Alpe, Amandman, Američka deklaracija o neovisnosti, Američki rat za neovisnost, Ana, kraljica Velike Britanije, Ana, ruska carica, Anglikanska zajednica, Anglo-američki rat, Antički Rim, Antonin Pio, Apeninski poluotok, Apsolutizam, Aristotel, Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu, Arminije, Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona, Atena (polis), Atenska demokracija, Atentat, Atentat na Cezara, Atlantski ocean, Augsburški mir, August, August II. Jaki, Auguste Marmont, Austrija, Austrijski nasljedni rat, Aventin, Azija, Azov, Đuro I., kralj Velike Britanije i Irske, Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske, Đuro III., Školska knjiga, Škotska, Šleska, Španjolska, Šport, Švedska, Židovi, ..., Časna Istočnoindijska kompanija, Češka, Čovjek, Babilon, Balkan, Baltik, Barok, Batonski rat, Beč, Bečki kongres, Belgija, Benjamin Franklin, Berlin, Berlinski zid, Biće, Bijela kuća, Bitka kod Akcija, Bitka kod Austerlitza, Bitka kod Borodina, Bitka kod Bunker Hilla, Bitka kod Gaugamele, Bitka kod Granika, Bitka kod Hidaspa, Bitka kod Isa, Bitka kod Kane, Bitka kod Leipziga, Bitka kod Maratona, Bitka kod Perzijskih vrata, Bitka kod Plateje, Bitka kod Salamine, Bitka kod Sente, Bitka kod Siska, Bitka kod Termopila, Bitka kod Trafalgara, Bitka kod Trazimenskog jezera, Bitka kod Waterlooa, Bitka u Teutoburškoj šumi, Bitka za Berlin, Bizant, Boginje, Boston, Massachusetts, Bostonska čajanka, Brailleovo pismo, Brončano doba, Brzojav, Bugarska, Burbonci, Carević Aleksej Petrovič, Carlo Goldoni, Cezarion, Charles-Louis de Secondat Montesquieu, Christoph Willibald Gluck, Ciceron, Code Napoléon, Corvus, Crkveni raskol, Crno more, Damnatio memoriae, Dan D, Darije I. Veliki, Darije III., Datotečni sustav, Deifikacija, Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, Demokracija, Demosten, Denis Diderot, Despotizam, Didaktika, Diktator, Dinastija Tudor, Dioklecijan, Dmanisi, Doba kuge, Domenico Scarlatti, Domicijan, Država (Platon), Drugi svjetski rat, Drugi trijumvirat, Dubrovačka Republika, Dvorac Versailles, Edem, Edvard VI., Egipat, Elba, Elizabeta I., Elizabeta, ruska carica, Empirizam, Enciklopedija, Eneja, Engleski građanski rat, Epilepsija, Epir, Etika, Etruščani, Eugen Savojski, Eunuh, Europa, Evangelička Crkva, Fascio, Fenicija, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Filip II. Makedonski, Filip II., španjolski kralj, Filip V., španjolski kralj, Filon Aleksandrijski, Filozofija, Fiziokratizam, Flauta, Fotoaparat, Fotografija, Framcuska, Franačka, Francuska akademija, Francuska revolucija, Franjo Ferdinand, Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Fridrik II. Veliki, Fridrik Vilim I. (Pruska), Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling, Gaj Grakho, Gaj Julije Cezar, Gaj Marije, Galba, Galija (rimska provincija), Gavrilo Princip, General, Georg Wilhelm Friedrich Hegel, George Stephenson, George Washington, Germanija, Germanik, Germanizacija, Gibraltar, Građanski rat, Grčka, Grčko-perzijski ratovi, Gruzija, Gustav I. Vasa, Gustav II. Adolf, Guy Fawkes, Habsburška Monarhija, Habsburg, Hadrijan, Hadrijanov zid, Hanibal, Hanoverska dinastija, Harem, Hasan-paša Predojević, Hegemonija, Henrik IV., kralj Francuske, Henrik VIII., kralj Engleske, Herkulanej, Herodot, Herusci, Hispanija, Hladni rat, Homo erectus, Horatio Nelson, Hrvatska, Hrvatska pragmatička sankcija, Hudson, Humphry Davy, Iberija, Idealizam, Ilirske pokrajine, Immanuel Kant, Indija, Indoeuropljani, Industrijska revolucija, Infarkt miokarda, Invazija na Poljsku, Istanbul, Italija, Ivan bez Zemlje, Ivan VI., ruski car, Izdaja prahom, Jacques Lauriston, Jacques Louis David, Jakobinci, Jakov I., kralj Engleske, Jakov II., kralj Engleske, James Madison, James Monroe, James Watt, Jan III. Sobjeski, Jane Grey, Jean Auguste Dominique Ingres, Jean Racine, Jean-Baptiste Lully, Jean-Jacques Rousseau, Johann Gottlieb Fichte, John Adams, John Churchill, 1. vojvoda Marlborougha, John Hancock, John Locke, Joseph Bonaparte, Joseph Haydn, Josip I., car Svetog Rimskog Carstva, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Jozefina, Judeja, Jules Mazarin, Julijevsko-Klaudijevska dinastija, Justinijan I. Veliki, Kaligula, Kalijin mir, Kalinjingrad, Kalmarska unija, Kanada, Kapital (Marx), Karl Marx, Karlo I., kralj Engleske, Karlo II., španjolski kralj, Karlo II., kralj Engleske, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo Veliki, Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo XII., Kartaga, Katarina I., ruska carica, Katarina II. Velika, Katedrala Notre-Dame u Parizu, Katilina, Katilinina urota, Kazalište, Kelti, Klasicizam, Klaudije, Kleopatra, Klis, Književnost, Kościuszkov ustanak, Kolosej, Konstantin I. Veliki, Korzika, Kraljevina Pruska, Kršćanstvo, Kreta, Križarski ratovi, Krim, Krimski rat, Kristofor Kolumbo, Kuga, Kultura, Kvekeri, Laissez faire, Latini, Leon III., Leonardo da Vinci, Leonida I., Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva, Leopold Mozart, Levijatan (Hobbes), Liverpool, Livije, Ljubljana, Ljudska prava, Lokomotiva, London, Louis Braille, Louis Daguerre, Louisiana, Lublinska unija, Lucije Tarkvinije Oholi, Ludizam, Ludwig van Beethoven, Luj XIII., kralj Francuske, Luj XIV., kralj Francuske, Luj XV., kralj Francuske, Luj XVI., kralj Francuske, Lutnja, Lyon, Maastricht, Mađarska, Madame du Barry, Madrid, Magistrat, Magna charta libertatum, Makedonci, Mala Azija, Malarija, Manchester, Marija Antoaneta, Marija Terezija Austrijska, Marija Tudor, Markiza de Pompadour, Marko Antonije, Marko Aurelije, Marko Emilije Lepid (trijumvir), Marko Junije Brut, Marko Licinije Kras, Marko Porcije Katon Stariji, Marko Vipsanije Agripa, Martin Luther, Martovske ide, Maryland, Münchenski sporazum, Mehmed-paša Sokolović, Memnon s Rodosa, Merkantilizam, Mezopotamija, Mihail Kutuzov, Mikena, Mikenska kultura, Milanski edikt, Milicija, Militarizam, Minojska kultura, Mir u Campo Formiju, Mir u Schönbrunnu, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mir u Tilzitu, Mlađe kameno doba, Mletačka Republika, Mohačka bitka, Moldavija, Molière, Monroeva doktrina, Moskva, Mustafa II., Nacionalsocijalizam, Napoleon Bonaparte, Napoleon prelazi Alpe, Narod, Nautilus, Neandertalac, Neoklasicizam, Nepobjediva armada, Nepotizam, Neron, Nerva, Nicolas de Condorcet, Nicolas Poussin, Nikola I., ruski car, Nikola Jurišić, Nizozemska, Njemački kancelar, Novi svijet, Novogrčki jezik, Numidija, O pjesničkom umijeću, Objektivni idealizam, Odesa, Olimpijske igre, Oliver Cromwell, Operacija Barbarossa, Opsada Beča 1683., Opsada Sigeta, Opsada Yorktowna, Optimati, Osman III., Osmansko Carstvo, Oton, Oton I. Veliki, Pad Bastille, Pad komunizma, Panteon (razdvojba), Pariška mirovna konferencija 1919., Pariz, Parlament, Parni stroj, Partsko Carstvo, Patricij, Peloponeski rat, Peloponez, Pergam, Periklo, Perzija (razdvojba), Perzijsko Carstvo, Pet dobrih careva, Petar I. Aleksejevič Romanov, Petar II., ruski car, Petar III., ruski car, Petroglif, Pierre Corneille, Pio VII., Pir, Pirova pobjeda, Platon, Platonizam, Plebejac, Plemstvo, Plinije Stariji, Plutarh, Plutokracija, Požarevački mir, Podmornica, Polis, Politika, Poljska, Poljsko-Litavska Unija, Poltavska bitka, Pompej Veliki, Pompeji, Pontifex maximus, Pontsko Kraljevstvo, Posljednja večera, Povelja o pravima, Prag, Pragmatička sankcija (1713.), Pravo, Primogenitura, Principat, Prisega na loptalištu, Prosvijećeni apsolutizam, Prosvjetiteljstvo, Protektorat, Protestantizam, Pruska, Prvi punski rat, Prvi svjetski rat, Prvo Francusko Carstvo, Puč, Punski ratovi, Puritanizam, Racionalizam, Rat za španjolsku baštinu, Realizam, Rem, Renesansa, Requiem, Revolucija 1848.-1849., Rim, Rimska Republika, Rimski konzul, Rimski senat, Rimsko Carstvo, Rimsko Kraljevstvo, Rimsko pravo, Robert Fulton, Robovlasništvo, Rokoko, Romantizam, Romul, Rubikon, Rudnik, Rumunjska, Ruska revolucija, Rusko Carstvo, Rusko-turski rat 1787.-1792., Salzburg, Samnitski ratovi, Samuel Adams, Samuel Finley Breese Morse, Sankt-Peterburg, Sarajevo, Savannah, Scipion Stariji, Secessio plebis, Sedmogodišnji rat, Sekularizacija, Selim III., Senat, Seneka, Seoba naroda, Servije Tulije, Sevastopolj, Sicilija, Sirmij, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Afrika, Sjeverna Amerika, Sjeverna Europa, Slovemija, Smaknuće carske obitelji Romanov, Socijalizam, Sofisti, Sokrat, Solon, Sovjetski Savez, Sparta, Spartak, SPQR, Srbija, Sredozemlje, Sredozemno more, Stara Grčka, Status quo, Stogodišnji rat, Stoicizam, Stuarti, Sula, Sulejman II., Sveta Helena, Sveta liga, Sveto Rimsko Carstvo, Svetonije, Svištovski mir, Tacit, Tadeusz Kościuszko, Taranto, Teodozije I. Veliki, Thomas Hobbes, Thomas Jefferson, Thomas Paine, Tiber, Tiberije, Tiberije Grakho, Tit Flavije, Toma Erdődy, Torijevci, Trajan, Trajanov stup, Treći punski rat, Treći Reich, Tridesetogodišnji rat, Trijumf, Trijumvirat, Troja, Tunis, Ugljen, Ugovor iz Maastrichta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Urban II., Urbari, Ustav Sjedinjenih Američkih Država, Uzurpacija, Varšava, Velika Britanija (otok), Veliki sjeverni rat, Veliki turski rat, Ver, Verdunski ugovor, Vespazijan, Vezuv, Vilim I. Oranski, Vilim I. Osvajač, Vilim III. Oranski, Virginia, Vitelije, Voda, Voltaire, Waterloo, Westfalski mir, William Penn, William Shakespeare, Wittenberg, Wolfgang Amadeus Mozart, Zakonik dvanaest ploča, Zaragoza, Znanost, 1. siječnja, 1. stoljeće pr. Kr., 105. pr. Kr., 1054., 1066., 1095., 11. rujna, 110. pr. Kr., 111. pr. Kr., 117., 1215., 13. listopada, 133. pr. Kr., 1337., 1340., 1386., 14. srpnja, 1453., 146. pr. Kr., 149. pr. Kr., 1492., 1498., 15. ožujka, 15. stoljeće, 1517., 1526., 1527., 1531., 1532., 1537., 1547., 1555., 1566., 1569., 1579., 1581., 1593., 16. siječnja, 16. stoljeće, 16. stoljeće pr. Kr., 1605., 1607., 161., 1613., 162., 1625., 1640., 1642., 1643., 1648., 1649., 1651., 1653., 1658., 166., 168., 1683., 1687., 1688., 1689., 169., 1696., 1697., 1699., 1700., 1701., 1703., 1705., 1707., 1709., 1711., 1712., 1713., 1714., 1715., 1718., 1721., 1722., 1723., 1725., 1733., 1735., 1739., 1740., 1748., 1750., 1751., 1756., 1762., 1763., 1764., 1765., 1768., 1769., 1770., 1772., 1773., 1774., 1775., 1776., 1777., 1780., 1781., 1783., 1784., 1785., 1787., 1789., 1790., 1791., 1792., 1793., 1794., 1795., 1796., 1797., 1799., 18. lipnja, 18. stoljeće, 180., 1800., 1801., 1803., 1804., 1805., 1806., 1808., 1809., 1812., 1813., 1814., 1815., 1821., 1830., 1848., 1853., 1856., 1867., 1873., 19., 19. stoljeće, 19. travnja, 1914., 1917., 1918., 1919., 1920., 1922., 1933., 1938., 1939., 1941., 1944., 1945., 1989., 1991., 1992., 2. prosinca, 2. rujna, 20. stoljeće, 202. pr. Kr., 216. pr. Kr., 217. pr. Kr., 218. pr. Kr., 241. pr. Kr., 26. kolovoza, 264. pr. Kr., 27. pr. Kr., 280. pr. Kr., 3. stoljeće, 3. stoljeće pr. Kr., 300. pr. Kr., 31. pr. Kr., 313., 323., 323. pr. Kr., 326. pr. Kr., 330., 330. pr. Kr., 331. pr. Kr., 332. pr. Kr., 334. pr. Kr., 336. pr. Kr., 338. pr. Kr., 360. pr. Kr., 395., 4. srpnja, 4. stoljeće, 4. stoljeće pr. Kr., 404. pr. Kr., 413. pr. Kr., 415. pr. Kr., 421. pr. Kr., 43. pr. Kr., 431. pr. Kr., 44. pr. Kr., 448. pr. Kr., 449. pr. Kr., 478. pr. Kr., 479. pr. Kr., 48. pr. Kr., 480. pr. Kr., 490. pr. Kr., 493. pr. Kr., 494. pr. Kr., 5. studenog, 50. pr. Kr., 500. pr. Kr., 509. pr. Kr., 527., 54., 60. pr. Kr., 66., 69., 73. pr. Kr., 753., 753. pr. Kr., 79., 79. pr. Kr., 8. ožujka, 8. stoljeće pr. Kr., 800., 800. pr. Kr., 82. pr. Kr., 83. pr. Kr., 843., 88. pr. Kr., 9., 96., 962., 97., 98.. Proširite indeks (777 više) »

Aachenski mir (1748.)

Europa nakon Aachenskog mira iz 1748. godine Aachenski mir 1748. godine, sklopljen je poslije Austrijskog nasljednog rata između Austrije, Engleske, Nizozemske i Sardinije s jedne, a Francuske i Španjolske s druge strane.

Novi!!: Povijest Europe i Aachenski mir (1748.) · Vidi više »

Adam Smith

Adam Smith Adam Smith (Kirckcaldy, 16. lipnja 1723. - Edinburgh, 17. srpnja 1790.), škotski ekonomist i etičar.

Novi!!: Povijest Europe i Adam Smith · Vidi više »

Adolf Hitler

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. - Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.

Novi!!: Povijest Europe i Adolf Hitler · Vidi više »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Povijest Europe i Afrika · Vidi više »

Akademija

Atenska škola, freska Rafaela. Akademija (iz starogrčki Ἀκαδημία) je je pravno nezaštićeni pojam koji pokriva širok raspon javno iz proračuna financiranih institucija ili privatnim donacijama financirane istraživačke znanstvene ili obrazovne ustanove.

Novi!!: Povijest Europe i Akademija · Vidi više »

Aleksandar I., ruski car

Zimskom dvorcu. Aleksandar I. Pavlovič (23. prosinca 1777. - 1. prosinca 1825. (?)) je bio ruski car od 1801.

Novi!!: Povijest Europe i Aleksandar I., ruski car · Vidi više »

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Novi!!: Povijest Europe i Aleksandar Veliki · Vidi više »

Aleksandrija

Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.

Novi!!: Povijest Europe i Aleksandrija · Vidi više »

Alexander Pope

'''Alexander Pope''' Alexander Pope (London, 21. svibnja 1688. - Twickenham, (danas London), 30. svibnja 1744.), engleski književnik.

Novi!!: Povijest Europe i Alexander Pope · Vidi više »

Alkibijad

'''Alkibijad''' Alkibijad je rođen oko 450. pr. Kr. u Ateni; umro je 404. pr. Kr. u Melisi (Melissa), Mala Azija današnja Anatolija u zapadnoj Turskoj.

Novi!!: Povijest Europe i Alkibijad · Vidi više »

Alpe

Položaj Alpa s istaknutim državnim granicama Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km, a širok oko 150 km.

Novi!!: Povijest Europe i Alpe · Vidi više »

Amandman

Amandman (francuski: amendement od latinskog emendatio, amendamentumNatuknica ''amendment'' na Wječniku na engleskom jeziku, s odgovarajućim izvorima) je izraz za korekciju nekog pravnog dokumenta, prije svega zakonskih, iako se to može odnositi i na obični trgovački ugovor.

Novi!!: Povijest Europe i Amandman · Vidi više »

Američka deklaracija o neovisnosti

Kopija Deklaracije iz 1832. godine. Američka deklaracija o neovisnosti (engl. The Declaration of Independence) je deklaracija koju je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost i objasnile svoje razloge za to.

Novi!!: Povijest Europe i Američka deklaracija o neovisnosti · Vidi više »

Američki rat za neovisnost

Američki rat za neovisnost (1775. - 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.

Novi!!: Povijest Europe i Američki rat za neovisnost · Vidi više »

Ana, kraljica Velike Britanije

Ana, eng. Anne (London, 6. veljače 1665. - London, 1. kolovoza 1714.) zadnja kraljica samostalne Engleske i kraljica Škota, te kraljica Irske; od 8. ožujka 1702. Naslijedila svog rođaka i šurjaka, Vilima III. Engleskog i II. Škotskog.

Novi!!: Povijest Europe i Ana, kraljica Velike Britanije · Vidi više »

Ana, ruska carica

'''Ana''', carica cijele Rusije Ana Ivanovna (Moskva, 7. veljače 1693. - Moskva, 28. listopada 1740.) je bila ruska carica od 1730.

Novi!!: Povijest Europe i Ana, ruska carica · Vidi više »

Anglikanska zajednica

Anglikanska zajednica (eng. Anglican Communion) ili Anglikanska Crkva je kršćanska crkvena zajednica proširena u cijelom svijetu, koja u svojoj predaji sjedinjuje elemente katoličke i evangeličke vjerske tradicije.

Novi!!: Povijest Europe i Anglikanska zajednica · Vidi više »

Anglo-američki rat

Anglo-američki rat ili Rat iz 1812. je naziv za oružani sukob Britanskog Carstva i SAD-a od 1812.

Novi!!: Povijest Europe i Anglo-američki rat · Vidi više »

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: Povijest Europe i Antički Rim · Vidi više »

Antonin Pio

Antonin Pio Antonin Pio, lat. Titus Aurelius Fulvius Boionius Arrius Antoninus Pius (Lanuvium, 19. rujna 86. - Lanuvium, 7. ožujka 161.), rimski car od 138.

Novi!!: Povijest Europe i Antonin Pio · Vidi više »

Apeninski poluotok

Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.

Novi!!: Povijest Europe i Apeninski poluotok · Vidi više »

Apsolutizam

Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.

Novi!!: Povijest Europe i Apsolutizam · Vidi više »

Aristotel

Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.

Novi!!: Povijest Europe i Aristotel · Vidi više »

Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu

Kardinal Richelieu Armand Jean du Plessis de Richelieu (Richelieu, 9. rujna 1585. - Pariz, 4. prosinca 1642.), francuski državnik i kardinal.

Novi!!: Povijest Europe i Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu · Vidi više »

Arminije

U 19. stoljeću (1838. – 1875. godine) podignut je spomenik «Hermannsdenkmal» kao znak njemačkog patriotizma na spomen pobjedu nad Rimljanima u Teutoburškoj šumi. Spomenik je visok 53,5 metara. Arminije (lat. Arminius, oko 17/16. pr. Kr. – 21. godine, ubijen) heruski knez i vođa germanskog plemena Heruska.

Novi!!: Povijest Europe i Arminije · Vidi više »

Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona

Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona Feldmaršal Arthur Wellesley, 1.

Novi!!: Povijest Europe i Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona · Vidi više »

Atena (polis)

Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.

Novi!!: Povijest Europe i Atena (polis) · Vidi više »

Atenska demokracija

Atenska demokracija prvi je oblik demokratskog društva u zapadnom svijetu.

Novi!!: Povijest Europe i Atenska demokracija · Vidi više »

Atentat

Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.

Novi!!: Povijest Europe i Atentat · Vidi više »

Atentat na Cezara

Atentat na Julija Cezara Atentat na Cezara se dogodio 15. ožujka 44. pr. Kr. kada je u Pompejevu kazalištu grupa od desetak urotnika, većinom senatora na čelu s Markom Junijem Brutom i Gaj Kasijem Longinom noževima na smrt izbola rimskog diktatora.

Novi!!: Povijest Europe i Atentat na Cezara · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Povijest Europe i Atlantski ocean · Vidi više »

Augsburški mir

Augsburški mir je sporazum koji su potpisali Karlo V. i snage protestantskog Schmalkaldskog saveza 25. rujna 1555. u gradu Augsburgu.

Novi!!: Povijest Europe i Augsburški mir · Vidi više »

August

August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), pravim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.

Novi!!: Povijest Europe i August · Vidi više »

August II. Jaki

August II. Jaki na konju. Konjanički spomenik Augusta II. u Dresdenu. August II.

Novi!!: Povijest Europe i August II. Jaki · Vidi više »

Auguste Marmont

'''Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont''' Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. - Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general i maršal.

Novi!!: Povijest Europe i Auguste Marmont · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Povijest Europe i Austrija · Vidi više »

Austrijski nasljedni rat

Marija Terezija, kraljica Ugarske, Češke i Hrvatske, nadvojvotkinja Austrije. Fridrik II., kralj Pruske. Austrijski nasljedni rat trajao je od 1740. do 1748. godine.

Novi!!: Povijest Europe i Austrijski nasljedni rat · Vidi više »

Aventin

Aventine Secession (20th century) | religion.

Novi!!: Povijest Europe i Aventin · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije veći prikaz. Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Povijest Europe i Azija · Vidi više »

Azov

Azov je grad u Rostovskoj oblasti u Ruskoj federaciji.

Novi!!: Povijest Europe i Azov · Vidi više »

Đuro I., kralj Velike Britanije i Irske

Đuro I., eng. George Louis (Osnabrück, Hanover; 28. svibnja 1660. - Osnabrück, Hanover; 4. kolovoza 1727.) kralj Velike Britanije i Irske od 1714. do 1727.

Novi!!: Povijest Europe i Đuro I., kralj Velike Britanije i Irske · Vidi više »

Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske

Đuro II., eng. George Augustus (Hanover, 10. studenog 1683. - London, 25. listopada 1760.), kralj Velike Britanije i Irske, vojvoda od Braunschweig-Lüneburga i knez izbornik Svetog Rimskog Carstva od 11. lipnja 1727. do svoje smrti.

Novi!!: Povijest Europe i Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske · Vidi više »

Đuro III.

George III. Đuro III., eng. George William Frederick (London, 4. lipnja 1738. - Berkshire, 29. siječnja 1820.), kralj Velike Britanije i Irske, vojvoda od Braunschweig-Lüneburg i elektor Hanovera od 25. listopada 1760. do 1. siječnja 1801. godine.

Novi!!: Povijest Europe i Đuro III. · Vidi više »

Školska knjiga

Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.

Novi!!: Povijest Europe i Školska knjiga · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski Alba, latinski: Caledonia, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je kerakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio zaprema Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se ležišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Povijest Europe i Škotska · Vidi više »

Šleska

Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) je povijesna regija u srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.

Novi!!: Povijest Europe i Šleska · Vidi više »

Španjolska

Kraljevina Španjolska (španjolski: Reino de España, katalonski: Regne d'Espanya, baskijski: Espainiako Erresuma, okcitanski: Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga.

Novi!!: Povijest Europe i Španjolska · Vidi više »

Šport

Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa. Športom (ili sportom) nazivaju se fizičke aktivnosti koje čovjek izvodi iz natjecateljskih razloga.

Novi!!: Povijest Europe i Šport · Vidi više »

Švedska

Švedska (švedski), službeno Kraljevina Švedska (švedski), je država na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Povijest Europe i Švedska · Vidi više »

Židovi

Židovi iz Samarkanda. Židovi su semitski (vidi Sem) narod koji živi u Izraelu, te raspršeno u Europi, Americi i po svijetu.

Novi!!: Povijest Europe i Židovi · Vidi više »

Časna Istočnoindijska kompanija

Grb Istočnoindijske kompanije Časna Istočnoindijska kompanija (eng. Honourable East India Company) je bila dioničko društvo.

Novi!!: Povijest Europe i Časna Istočnoindijska kompanija · Vidi više »

Češka

Češka Republika (Česká republika), ili samo Češka (češki: Česko) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Povijest Europe i Češka · Vidi više »

Čovjek

Čovjek (lat. Homo sapiens − umni čovjek) je živo biće koje ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju i sl.

Novi!!: Povijest Europe i Čovjek · Vidi više »

Babilon

Sadamove palače. Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.

Novi!!: Povijest Europe i Babilon · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Povijest Europe i Balkan · Vidi više »

Baltik

Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.

Novi!!: Povijest Europe i Baltik · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Povijest Europe i Barok · Vidi više »

Batonski rat

Početak Batonovog ustanka 6. god. Vuke (7. god.) Razvoj Batonovog ustanka 8. god. Batonov pad 9. god. Batonski rat (Bellum Batonianum) ili Veliki ilirski ustanak (od 6. - 9. godine) je bila pobuna dalmatinsko-panonskih Ilira protiv rimske vladavine.

Novi!!: Povijest Europe i Batonski rat · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Povijest Europe i Beč · Vidi više »

Bečki kongres

„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814.

Novi!!: Povijest Europe i Bečki kongres · Vidi više »

Belgija

Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. Sa 355 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Većinu stanovnika čine Flamanci (oko 60%) i Valonci (30%). Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Povijest Europe i Belgija · Vidi više »

Benjamin Franklin

'''Benjamin Franklin''' Benjamin Franklin (Boston, 17. siječnja 1706. - Philadelphia, 17. travnja 1790.), američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomist i pisac Franklin prvi utvrđuje identičnost munje s elektricitetom, postavlja novu teoriju elektriciteta, dokazujući postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta, otkriva tijek i karakteristike Golfske struje, te pronalazi gromobran, što mu pronosi ime cijelim svijetom.

Novi!!: Povijest Europe i Benjamin Franklin · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,5 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i nakon Londona drugi najveći grad Europske unije.

Novi!!: Povijest Europe i Berlin · Vidi više »

Berlinski zid

Podjela Njemačke nakon rata Berlinski zid 1986. godine. Istočnonjemačke vlasti su iza zida čiju su zapadnu fasadu stanovnici Zapadnog Berlina oslikali grafitima, postavili širok "pojas smrti" Berlinski zid (njem.: Die Berliner Mauer) je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike.

Novi!!: Povijest Europe i Berlinski zid · Vidi više »

Biće

Biće predstavlja suštinu onoga što proučava ontologija, time je biće postavljeno kao životna činjenična stvarnost koja izražava subjektivnu realnost koju nije moguće u potpunosti objektivno predstaviti ili razložiti.

Novi!!: Povijest Europe i Biće · Vidi više »

Bijela kuća

Bijela kuća (eng. The White House) naziv je službene rezidencije Predsjednika SAD-a u Washingtonu.

Novi!!: Povijest Europe i Bijela kuća · Vidi više »

Bitka kod Akcija

Bitka kod Akcija, krupni plan Bitka kod Akcija, pregledna karta Bitka kod Akcija bila je pomorska bitka između Marka Antonija i Oktavijana kojom završavaju rimski građanski ratovi i nastaje Rimsko Carstvo.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Akcija · Vidi više »

Bitka kod Austerlitza

Napoleon sa svojim vojnicima u zoru prije bitke, slika Louis-François baruna Lejeuna Saveznici (crveno), Francuzi (plavo), raspored trupa poslije 18 sati na dan 1. prosinca 1805. Odlučan napad na savezničku sredinu francuskih komandanata Hilairea i Dominique Vandammea rascijepao je saveznike na dva dijela i doveo Francuze u idealan položaj Stanje poslije 14 sati, dana 2. prosinca: saveznička vojska je opasno razdvojena. Napoleon sada ima mogućnost napada samo po jednom od krila, a on je izabrao lijevo. Bitka kod Austerlitza (poznata i kao bitka tri cara ili bitka kod Slavkova) bila je jedna od najvećih i najslavnijih Napoleonovih bitaka, koja se dogodila 2. prosinca 1805.; ona je označila i kraj ratnih operacija 1805.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Austerlitza · Vidi više »

Bitka kod Borodina

"Bitka kod Borodina, 7. rujna 1812.", slika iz 1822. autora Louisa Lejeunea Bitka kod Borodina (rus.: Бородинское сражение, Borodinskoe sraženie; fra.: Bataille de la Moskova) se odvijala 7. rujna 1812. kod sela Borodina koje je udaljeno oko 115 kilometara od Moskve.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Borodina · Vidi više »

Bitka kod Bunker Hilla

Bitka kod Bunker Hilla dogodila se 17. srpnja 1775. tijekom opsade Bostona u Američkom ratu za neovisnost.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Bunker Hilla · Vidi više »

Bitka kod Gaugamele

Bitka kod Gaugamele bila je jedna od velikih bitaka starog vijeka i najvažnija bitka Aleksandra Velikog u njegovom osvajanju Perzijskog Carstva.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Gaugamele · Vidi više »

Bitka kod Granika

Bitka kod Granika (svibanj 334. pr. Kr.) bila je prva od tri glavne bitke Aleksandra Makedonskog u njegovom pohodu protiv Perzijskog Carstva.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Granika · Vidi više »

Bitka kod Hidaspa

Bitka kod Hidaspe bila je konačna prekretnica u osvajanjima Aleksandra Velikog.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Hidaspa · Vidi više »

Bitka kod Isa

Bitka kod Isa (studeni 333. pr. Kr.) odigrala se u južnoj Anatoliji između makedonskog vladara Aleksandra III. i perzijskog velikog kralja Darija III. Kodomana.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Isa · Vidi više »

Bitka kod Kane

Godina je 216 pr. Kr. Kartažanski vojskovođa Hanibal Barkas, nakon dvije velike pobjede protiv Rima, ipak se odlučuje na pustošenje Italije i čekanje na pojačanja, umjesto napada na "vječni grad".

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Kane · Vidi više »

Bitka kod Leipziga

Bitka kod Leipziga ili Bitka naroda odvijala se u razdoblju od 16. do 19. listopada 1813., predstavljala je bitku u kojoj je Napoleon doživio najodlučniji poraz.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Leipziga · Vidi više »

Bitka kod Maratona

Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Maratona · Vidi više »

Bitka kod Perzijskih vrata

Bitka kod Perzijskih vrata odigrala se pokraj Perzijskih vrata u planinama Zagrosa u Iranu između perzijske vojske predvođene Ariobarzanom i makedonske vojske koju je vodio Aleksandar Makedonski.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Perzijskih vrata · Vidi više »

Bitka kod Plateje

Bitka kod Plateje odigrala se 479. pr. Kr. između južnih grčkih polisa i Mardonijeve satrapske (pokrajinske) vojske Perzijskog Carstva.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Plateje · Vidi više »

Bitka kod Salamine

Bitka kod Salamine (480. pr. Kr.) je pomorska bitka između združene flote grčkih polisa i flote perzijskog vladara Kserksa I. koja se odvijala u tjesnacu između otoka Salamine i kopna.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Salamine · Vidi više »

Bitka kod Sente

Bitkom kod Sente su carske postrojbe kojima je zapovijedao Eugen Savojski pobijedile postrojbe Turskog Carstva.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Sente · Vidi više »

Bitka kod Siska

Savu, pod kojom se odvijala bitka. »Stari grad« - pretvrd orah za Turke 1593. godine Bitka kod Siska bila je 22. lipnja 1593. godine.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Siska · Vidi više »

Bitka kod Termopila

Bitka kod Termopila (kolovoz ili rujan 480. pr. Kr.) predstavlja dio Grčko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvođene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Termopila · Vidi više »

Bitka kod Trafalgara

Bitka kod Trafalgara je pomorska bitka koja se vodila 21. listopada 1805. tijekom Napoleonskih ratova, u kojoj su se sukobili francuska i britanska mornarica.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Trafalgara · Vidi više »

Bitka kod Trazimenskog jezera

Godinu nakon pobjede kod Trebije, Hanibal vodi preživjele prema samom srcu Italije, Rimu.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Trazimenskog jezera · Vidi više »

Bitka kod Waterlooa

Bitka kod Waterlooa počela je nedjelju 18. lipnja 1815. kod Waterlooa u današnjoj Belgiji.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka kod Waterlooa · Vidi više »

Bitka u Teutoburškoj šumi

Prikaz bitke Bitka u Teutoburškoj šumi (njem. Schlacht im Teutoburger Wald), oružani sukob na području istoimenog gorskog grebena u sjeverozapadnom dijelu Njemačke, između rijeka Ems i Wesera, južno od Mitteland kanala, koji se proteže od Osnabrücka do Paderborna na jugozapadu i dužine je oko 110 km, širine 7 - 15 km, pretežno pošumljenog.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka u Teutoburškoj šumi · Vidi više »

Bitka za Berlin

Bitka za Berlin bila je posljednja velika i odlučujuća bitka na europskom bojištu Drugoga svjetskog rata.

Novi!!: Povijest Europe i Bitka za Berlin · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo (grč. Βασιλεία τῶν Ῥωμαίων /Basileía tōn Rhōmaíōn/, lat. Imperium Romanorum – doslovno: „Carstvo Rimljana”; u grčkim izvorima i Βυζαντινή Αυτοκρατορία) – ili, skraćeno, često nazivano još i Bizant – povijesni je naziv za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330.

Novi!!: Povijest Europe i Bizant · Vidi više »

Boginje

Dijete zaraženo boginjama Boginje (poznate pod latinskim nazivom variola ili variola vera) su zarazna bolest svojstvena čovjeku koju izazivaju dvije inačice virusa variole zvane Variola vera major i Variola vera minor.

Novi!!: Povijest Europe i Boginje · Vidi više »

Boston, Massachusetts

Boston je glavni i najveći grad američke savezne države Massachusetts.

Novi!!: Povijest Europe i Boston, Massachusetts · Vidi više »

Bostonska čajanka

Litografija Bostonske čajanke Nathaniela Curriera 1846. Bostonska čajanka dogodila se 16. prosinca 1773. godine i bila je svojevrsna provokacija kojom su građani Bostona izrekli svoje nezadovoljstvo britanskom ekonomskom politikom prema američkim kolonijama.

Novi!!: Povijest Europe i Bostonska čajanka · Vidi više »

Brailleovo pismo

Louis Braille napisano Braillovim pismom Brailleovo pismo je sistem pisanja i čitanja namijenjen slijepim ili slabovidnim osobama, kojeg je 1824.

Novi!!: Povijest Europe i Brailleovo pismo · Vidi više »

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Novi!!: Povijest Europe i Brončano doba · Vidi više »

Brzojav

Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (''What hath God wrought'') Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost.

Novi!!: Povijest Europe i Brzojav · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България (Bǎlgarija)) država je u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Povijest Europe i Bugarska · Vidi više »

Burbonci

Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fr. Bourbon, španj. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.

Novi!!: Povijest Europe i Burbonci · Vidi više »

Carević Aleksej Petrovič

princ '''Aleksej''' na slici iz 1715 godine Aleksej Petrovič (28. veljače 1690. - 7. srpnja 1718.), je bio prijestolonasljednik Rusije od 1696.

Novi!!: Povijest Europe i Carević Aleksej Petrovič · Vidi više »

Carlo Goldoni

'''Carlo Goldoni''' Carlo Goldoni (Venecija, 25. veljače 1707. - Pariz, 6. veljače 1793.), talijanski komediograf i reformator komedije.

Novi!!: Povijest Europe i Carlo Goldoni · Vidi više »

Cezarion

Cezarion Cezarion, pravim imenom Ptolemej XV.

Novi!!: Povijest Europe i Cezarion · Vidi više »

Charles-Louis de Secondat Montesquieu

Charles-Louis de Secondat Montesquieu Charles-Louis de Secondat Montesquieu (La Brede kraj Bordeauxa, 18. siječnja 1689. - Pariz, 10. veljače 1755.), francuski politički mislilac i pisac.

Novi!!: Povijest Europe i Charles-Louis de Secondat Montesquieu · Vidi više »

Christoph Willibald Gluck

Christoph Willibald Gluck (Erasbach, 2. srpnja 1714. – Beč, 15. studenoga 1787.), njemački operni skladatelj i dirigent ranoga klasičnoga razdoblja.

Novi!!: Povijest Europe i Christoph Willibald Gluck · Vidi više »

Ciceron

Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.

Novi!!: Povijest Europe i Ciceron · Vidi više »

Code Napoléon

Code Napoléon (hrvatski: Napoleonov zakonik; izvorno: Code civil des Français), francuski je građanski zakonik, uspostavljen za vrijeme vladavine Napoleona I. 1804. Zakonik zabranjuje privilegije s obzirom na mjesto rođenja, dopušta slobodu vjere, i ističe da vladini poslovi pripadaju samo kvalificiranima.

Novi!!: Povijest Europe i Code Napoléon · Vidi više »

Corvus

Corvus na latinskom znači "gavran", pa može značiti.

Novi!!: Povijest Europe i Corvus · Vidi više »

Crkveni raskol

Dana, 16. srpnja 1054.

Novi!!: Povijest Europe i Crkveni raskol · Vidi više »

Crno more

Karta Crnog mora Crno more je more između jugoistočne Europe i Male Azije.

Novi!!: Povijest Europe i Crno more · Vidi više »

Damnatio memoriae

Damnatio memoriae (latinski za "osude sjećanja") je izraz je koji označava postupak zabrane sjećanja ili "protjerivanja iz javne uspomene".

Novi!!: Povijest Europe i Damnatio memoriae · Vidi više »

Dan D

Bitka za Normandiju vodila se 1944.

Novi!!: Povijest Europe i Dan D · Vidi više »

Darije I. Veliki

Darije I. Veliki, (549. - 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.

Novi!!: Povijest Europe i Darije I. Veliki · Vidi više »

Darije III.

Darije III.

Novi!!: Povijest Europe i Darije III. · Vidi više »

Datotečni sustav

Datotečni sustav tip je pohranjivanja i organiziranja računalnih datoteka na medij za pohranu podataka.

Novi!!: Povijest Europe i Datotečni sustav · Vidi više »

Deifikacija

Luja XIV.'' (1677., ulje na platnu) Deifikacija ili apoteoza (ἀποθέωσις, latinski ăpŏthĕōsis.

Novi!!: Povijest Europe i Deifikacija · Vidi više »

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina

''Déclaration des Droits de l'Homme et du Citoyen'' Deklaracija prava čovjeka i građanina (francuski: La Déclaration des droits de l'Homme et du citoyen), je jedan od osnovnih dokumenata Francuske revolucije, koji određuje pojedinačna prava (i kolektivna prava naroda prema državi).

Novi!!: Povijest Europe i Deklaracija o pravima čovjeka i građanina · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Povijest Europe i Demokracija · Vidi više »

Demosten

Bista '''Demostena''' u Louvreu Demosten, grčki: Δημοσθένης, Dēmosténēs (384., Atena – 322. pr. Kr., otok Poros) je bio grčki retor i atenski državnik.

Novi!!: Povijest Europe i Demosten · Vidi više »

Denis Diderot

'''Denis Diderot''' Denis Diderot, (Langres, 5. listopada 1713. - Pariz, 31. srpnja 1784.), francuski filozof i književnik.

Novi!!: Povijest Europe i Denis Diderot · Vidi više »

Despotizam

Despotizam je političko uređenje u kojem jedna osoba ima apsolutnu i neograničenu vlast nad državom, a svi njeni podanici su joj robovi.

Novi!!: Povijest Europe i Despotizam · Vidi više »

Didaktika

Didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijama, idejama, načelima i uputama koje su usmjerene uspješnom provođenju odgojno-obrazovnog procesa.

Novi!!: Povijest Europe i Didaktika · Vidi više »

Diktator

Josif Staljin. Adolf Hitler(1933). Josip Broz Tito. Kim Jong-il(2009). Franco (1959). Gadafi (2009). Diktator je osoba koja ima ili sebi prisvaja apsolutnu vlast i vlada neograničenom vlašću nekom zemljom.

Novi!!: Povijest Europe i Diktator · Vidi više »

Dinastija Tudor

Tudorska ruža crvene boje zbog rodbinske veze s Lancasterima Dinastija Tudor, velška velikaška obitelj i engleska kraljevska dinastija čiji su članovi, poznati kao Tudori, Engleskom vladali od 1485.

Novi!!: Povijest Europe i Dinastija Tudor · Vidi više »

Dioklecijan

Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. - 305.).

Novi!!: Povijest Europe i Dioklecijan · Vidi više »

Dmanisi

Dmanisi (gru. დმანისი) je grad, administrativno središte distrikta Dmanisi i arheološko nalazište u južnoj Gruziji u pokrajini Donji Kartli, a od glavnog grada Tbilisija udaljen je 85 kilometara.

Novi!!: Povijest Europe i Dmanisi · Vidi više »

Doba kuge

Ilustracija ''Crne Smrti''. "The Chronicles of Gilles Li Muisis" (1272-1352), abbot of the monastery of St. Martin of the Righteous. Bibliothèque royale de Belgique, MS 13076-77, f. 24v. 350px Doba kuge (Crna Smrt ili Crna kuga) naziv je za period jedne od najrazoritijih pandemija u povijesti čovječanstva.

Novi!!: Povijest Europe i Doba kuge · Vidi više »

Domenico Scarlatti

Giuseppe Domenico Scarlatti (Napulj, 26. listopada 1685. - Madrid, 23. srpnja 1757.), talijanski skladatelj i čembalist.

Novi!!: Povijest Europe i Domenico Scarlatti · Vidi više »

Domicijan

Domicijan Domicijan, lat. Titus Flavius Domitianus (Rim, 24. listopada 51. - Rim, 18. rujna 96.), bio je rimski car, brat i nasljednik Titov, sin Vespazijanov i posljednji car dinastije Flavijevaca.

Novi!!: Povijest Europe i Domicijan · Vidi više »

Država (Platon)

Država je ime Platonove knjige (grč. πολιτεία) u kojoj se raspravlja o organizaciji dobrog grada (u Platonovo vrijeme Grčka država sastojala se od samostalnih gradova-država zvanim polisima).

Novi!!: Povijest Europe i Država (Platon) · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Povijest Europe i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Drugi trijumvirat

Rimski aureus s likom Marka Antonija(lijevo) i Oktavijana (desno). Drugi trijumvirat je naziv za politički savez između Oktavijana (kasnije poznatog kao "August"), Marka Antonija i Marka Emilija Lepida, koji je sklopljen 26. studenog 43.

Novi!!: Povijest Europe i Drugi trijumvirat · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Povijest Europe i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dvorac Versailles

Versajska palača ili Dvorac Versailles (fr. Château de Versailles) u Versaillesu (Francuska) bila je palača, odnosno kraljevska rezidencija francuskih kraljeva i više od stotinu godina francuske vlade.

Novi!!: Povijest Europe i Dvorac Versailles · Vidi više »

Edem

Edem vjeđe Edem (oedema-nabujica, oteklina) jest nenormalno nakupljanje tekućine u unutarstaničnim i međustaničnim prostorima i tjelesnim šupljinama, zbog čega edematozna tkiva i organi postaju vlažni i nabreknu.

Novi!!: Povijest Europe i Edem · Vidi više »

Edvard VI.

Hansa Holbeina) Edvard VI. (Hampton Court Palace, 12. listopada 1537. – Greenwich Palace, 6. srpnja 1553.), engleski kralj.

Novi!!: Povijest Europe i Edvard VI. · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Povijest Europe i Egipat · Vidi više »

Elba

Ovo je članak o talijanskom otoku Elbi, za rijeku koja teče kroz Njemačku i Češku pogledajte članak Laba. Elba (latinski: Ilva) je talijanski otok u Toskani, a nalazi se 20 km od obale.

Novi!!: Povijest Europe i Elba · Vidi više »

Elizabeta I.

'''Elizabeta I.''' Elizabeta I. (Palača Placentia, 7. rujna 1533. – Palača Richmond, 24. ožujka 1603.), engleska kraljica.

Novi!!: Povijest Europe i Elizabeta I. · Vidi više »

Elizabeta, ruska carica

'''Elizabeta''', carica cijele Rusije Elizabeta Petrovna (Moskva, 29. prosinca 1709. - Sankt-Peterburg, 5. siječnja 1762.), ruska carica od 1741.

Novi!!: Povijest Europe i Elizabeta, ruska carica · Vidi više »

Empirizam

Empirizam (grč. empeiría, »iskustvo«) je gnoseološki (teorija o spoznaji) pravac, koji zastupa stav da je iskustvo osnovni izvor spoznaje i da joj ono određuje domet, mogućnosti i granice.

Novi!!: Povijest Europe i Empirizam · Vidi više »

Enciklopedija

right Pavla Skalića tiskane u Baselu 1559. godine, u kojoj je prvi put kao imenica u naslovu djela upotrijebljena riječ ''enciklopedija'' u današnjem značenju Pavla Skalića (1534.-1575.) Enciklopedija, pisano djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o svom ljudskom znanju.

Novi!!: Povijest Europe i Enciklopedija · Vidi više »

Eneja

Troje, 1598. Eneja (grč., Aineías) u grčkoj mitologiji sin je princa Anhiza i boginje Afrodite, trojanski je junak koji je imao zapaženu ulogu u Trojanskom ratu.

Novi!!: Povijest Europe i Eneja · Vidi više »

Engleski građanski rat

'''Karlo I.''' '''Oliver Cromwell''' Engleski građanski rat, ponekad zvan i Engleska revolucija je naziv za niz oružanih sukoba koji su se odigrali u Engleskoj sredinom 17. stoljeća, a koji svoj izvor imaju u sukobu između engleskog kralja Karla I. i engleskog parlamenta.

Novi!!: Povijest Europe i Engleski građanski rat · Vidi više »

Epilepsija

Epilepsija (od starogrčkog glagola ἐπιλαμβάνειν što znači "zgrabiti, posjedovati ili pogoditi") je skupina kroničnih neuroloških poremećaja koje obilježavaju epileptički napadaji.

Novi!!: Povijest Europe i Epilepsija · Vidi više »

Epir

Epir je povijesna i zemljopisna regija, danas podijeljena između Albanije i Grčke.

Novi!!: Povijest Europe i Epir · Vidi više »

Etika

Etika je znanost o moralu; (filozofija morala), koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrjednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.

Novi!!: Povijest Europe i Etika · Vidi više »

Etruščani

Etrurija, zemlja davnih Etruščana. Iako su živjeli daleko od Grka s juga Italije, ipak to nije spriječilo razvoj vrlo žive trgovine među njima. Proizvodili su brončane vrčeve i posude kopirajući Grke. Ne zna se točno odakle su došli, po jeziku su se razlikovali od većine svojih susjeda. Etruščani (tal., lat. Etrusci, Tusci) ili Etrurci su drevni narod koji je u starom vijeku živio na dijelu Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Povijest Europe i Etruščani · Vidi više »

Eugen Savojski

Eugen Savojski Grb plemićke obitelji Savoya Eugen Savojski (Pariz, 18. listopada 1663. - Beč, 21. travnja 1736), princ, austrijski vojskovođa i državnik.

Novi!!: Povijest Europe i Eugen Savojski · Vidi više »

Eunuh

Eunuh je kastrirani muškarac.

Novi!!: Povijest Europe i Eunuh · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Povijest Europe i Europa · Vidi više »

Evangelička Crkva

Evangelička Crkva protestantska je Crkva, koji slijedi izravno iz reformacijskog pokreta kojeg je pokrenuo Martin Luther.

Novi!!: Povijest Europe i Evangelička Crkva · Vidi više »

Fascio

Fascio ili fasces (tal. svežanj, snop, snop pruća sa sjekirom) je u starom Rimu bio simbol držanja vlasti moći i pravde, a obnovila ga je Nacionalna fašistička stranka Benita Mussolinija 1921. godine, te je i sam fašizam dobio naziv po njemu.

Novi!!: Povijest Europe i Fascio · Vidi više »

Fenicija

Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.

Novi!!: Povijest Europe i Fenicija · Vidi više »

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. - Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521.- 1564.), češki kralj (1527.-1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527.-1564.), rimsko-njemački car (1556.-1564) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Povijest Europe i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Filip II. Makedonski

Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr..

Novi!!: Povijest Europe i Filip II. Makedonski · Vidi više »

Filip II., španjolski kralj

Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. - El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598..), španjolski kralj (1556.-1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554.-1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. - 1558.), gosodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554.-1556.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Povijest Europe i Filip II., španjolski kralj · Vidi više »

Filip V., španjolski kralj

Filip V. (španjolski Felipe V), vojvoda od Anjoua, kasnije kralj Španjolske, poznat i kao Smioni, rodio se 19. prosinca 1683.

Novi!!: Povijest Europe i Filip V., španjolski kralj · Vidi više »

Filon Aleksandrijski

'''Filon Aleksandrijski''' Filon Aleksandrijski (Filon Židov, latinizirano Philo Iudaeus ili Philo Alexandrinus; Aleksandrija, oko 25. pr. Kr. - oko 40.), židovski helenistički filozof.

Novi!!: Povijest Europe i Filon Aleksandrijski · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija je nauka koja proučava principijelne, apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Povijest Europe i Filozofija · Vidi više »

Fiziokratizam

François Quesnay Fiziokratizam je ekonomska teorija razvijena u Francuskoj tijekom 18.

Novi!!: Povijest Europe i Fiziokratizam · Vidi više »

Flauta

Flauta je glazbeni instrument koji spada u porodicu drvenih puhačkih instrumenata, ujedno je i najpokretniji instrument u toj skupini.

Novi!!: Povijest Europe i Flauta · Vidi više »

Fotoaparat

Fotoaparat ''Leica I'' iz 1927. lat.: ''camera obscura''). sabirne leće. Fotografija kornjače na Havajima. Objektiv fotoaparata. Bljeskalica koja radi na osnovu magnezijevog praha iz 1909. ekspozicije dugačke nekoliko sati. http://www.astrosurf.com/sguisard/Pagim/Paranal_Star_Trails.html astrosurf.com, pristupljeno 25. veljače 2012. - zvijezde na nebu ostavljaju tragove Nerazvijena 35 mm, ISO 125/22°, crno-bijela filmska vrpca kao negativ. Tražilo na fotoaparatu ''Nikon D90''. Digitalni fotoaparat. pasivne kuće (desno) i ''obične'' kuće (lijevo). Fotoaparat, fotografski aparat ili fotografska kamera uređaj je za snimanje fotografija kojim se pod kontroliranim uvjetima slika predmeta projicira na fotoosjetljivu podlogu.

Novi!!: Povijest Europe i Fotoaparat · Vidi više »

Fotografija

thumb Fotografija je tehnika digitalnog ili kemijskog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na njega pada.

Novi!!: Povijest Europe i Fotografija · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Povijest Europe i Framcuska · Vidi više »

Franačka

Franačke ekspanzije Franačka je država koju je 511. godine ustanovio Klodvig iz dinastije Merovinga nakon seobe germanskog plemena zvanog Franci na područje nekadašnje rimske provincije Galije, današnje Francuske.

Novi!!: Povijest Europe i Franačka · Vidi više »

Francuska akademija

Institut de France, sjedište Francuske akademije Kardinal Richelieu, osnivač Francuske akademije Francuska akademija (fra.: Académie française) je znanstvena ustanova u Francuskoj koju je 1635. osnova kardinal Richelieu, sa zadatkom promicanja i njegovanja francuske literature i francuskog jezika a on sam je djelovao kao mecena.

Novi!!: Povijest Europe i Francuska akademija · Vidi više »

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789.

Novi!!: Povijest Europe i Francuska revolucija · Vidi više »

Franjo Ferdinand

Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.), bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.

Novi!!: Povijest Europe i Franjo Ferdinand · Vidi više »

Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva

'''Franjo I. Stjepan''' Franjo I. Stjepan Lotarinški (Nancy, 8. prosinca 1708. - Innsbruck, 18. kolovoza 1765.), car Svetog Rimskog Carstva Lotaringija je bila mala vojvodina na sjeveroistoku Francuske.

Novi!!: Povijest Europe i Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva

Franjo II. (Firenca, 12. veljače 1768. - Beč, 2. ožujka 1835.), posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806.), ugarski, hrvatski i češki kralj (1792.-1835.), austrijski nadvojvoda i austrijski car, poznat još i kao Franjo I.

Novi!!: Povijest Europe i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Fridrik II. Veliki

Fridrik II.

Novi!!: Povijest Europe i Fridrik II. Veliki · Vidi više »

Fridrik Vilim I. (Pruska)

Fridrik Vilim I. (Berlin, 14. kolovoza 1688. - Potsdam, 31. svibnja 1740.) je bio pruski kralj, markgrof Brandenburga i izborni knez Svetog Rimskog Carstva.

Novi!!: Povijest Europe i Fridrik Vilim I. (Pruska) · Vidi više »

Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling

Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling (27. siječnja 1775. – 20. kolovoza 1854.) njemački filozof Standardne povijesti filozofije tvore ga kao središnju točku u razvoju njemačkog idealizma smještajući ga između Fichtea, njegovog učitelja prije 1800.

Novi!!: Povijest Europe i Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling · Vidi više »

Gaj Grakho

Gaj Sempronije Grakho (lat. Gaius Sempronius Gracchus) (?, 154. ili 153. pr. Kr. – ?, 121. pr. Kr.), rimski političar, pučki tribun, agrarni reformator, mlađi brat Tiberija Grakha.

Novi!!: Povijest Europe i Gaj Grakho · Vidi više »

Gaj Julije Cezar

Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.

Novi!!: Povijest Europe i Gaj Julije Cezar · Vidi više »

Gaj Marije

Gaj Marije (157. pr. Kr. - 13. siječnja 86. pr. Kr.), plebejac, bio je vođa stranke populara.

Novi!!: Povijest Europe i Gaj Marije · Vidi više »

Galba

Portret Galbe na novčiću Lucius Livius Ocella Servius Sulpicius Galba (24. prosinca 3. pr. Kr. – 15. siječnja 69. po. Kr.) rimski car.

Novi!!: Povijest Europe i Galba · Vidi više »

Galija (rimska provincija)

Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).

Novi!!: Povijest Europe i Galija (rimska provincija) · Vidi više »

Gavrilo Princip

Gavrilo Princip (Obljaj, 25. srpnja 1894. - Theresienstadt, 28. travnja 1918.), bio je atentator na Franju Ferdinanda i pripadnik jugoslavenske organizacije Mlade Bosne.

Novi!!: Povijest Europe i Gavrilo Princip · Vidi više »

General

General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.

Novi!!: Povijest Europe i General · Vidi više »

Georg Wilhelm Friedrich Hegel

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. - Berlin 14. studenog, 1831.) je njemački filozof i sa Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.

Novi!!: Povijest Europe i Georg Wilhelm Friedrich Hegel · Vidi više »

George Stephenson

George Stephenson (Wylam, 9. lipnja 1781. - London, 26. prosinca 1848.) poznati je engleski inženjer i izumitelj.

Novi!!: Povijest Europe i George Stephenson · Vidi više »

George Washington

George Washington (Wakefield, Westmoreland County, Virginija, SAD, 22. veljače 1732. - Mount Vernon, Virginia, 14. prosinca 1799.), američki političar i prvi predsjednik SAD-a (od 1789. do 1797. godine).

Novi!!: Povijest Europe i George Washington · Vidi više »

Germanija

2. stoljeća Germanija je antički naziv za prostor koji se većim dijelom rasprostirao po teritoriju današnje Njemačke S vremenom naziv se je u nekim jezicima počeo rabiti za državu Njemačku, kao primjerice hebrejski (גרמניה), bugarski (Германия), talijanski, grčki (Γερμανία), rumunjski (Germania), ruski (Германия), albanski (Gjermania) i armenski (Գերմանիա).

Novi!!: Povijest Europe i Germanija · Vidi više »

Germanik

poprsje Germanika iz muzeja Louvre Germanik (Germanicus Julijus Caesar Claudianus, 24. svibnja 15. pr. Kr. – 10. listopada 19. godine), rimski vojskovođa, poznat po svojim pohodima u Germaniji i kao nesuđeni nasljednik cara Tiberija.

Novi!!: Povijest Europe i Germanik · Vidi više »

Germanizacija

Germanizacija označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-njemačkim narodima.

Novi!!: Povijest Europe i Germanizacija · Vidi više »

Gibraltar

Gibraltar je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva. Teritorij je vrlo male površine, a nalazi se na južnom rtu Pirinejskog poluotoka, između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora i leži na istoimenom tjesnacu (Gibraltarski tjesnac) koji odvaja Europu i Afriku. Tijekom Prvoga i Drugoga svjetskoga rata imao je važnu stratešku ulogu, pa je i danas važna zrakoplovna baza i komunikacijska točka. Gibraltarci su mješavina Španjolaca, Portugalaca, Maltežana, Britanaca i Židova. Gibraltar.

Novi!!: Povijest Europe i Gibraltar · Vidi više »

Građanski rat

Građanski rat je oružana borba antagonističkih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili potčinjeni istoj državnoj vlasti.

Novi!!: Povijest Europe i Građanski rat · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada) službeni naziv Helenska Republika, je država u jugoistočnoj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskog mora i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1.288 km, a dužina obale joj je 13.676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Povijest Europe i Grčka · Vidi više »

Grčko-perzijski ratovi

Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480.-479. pr. Kr.) koje su unatoč pojedinim uspješnim grčkim otporima završile razaranjem grada Atene što je bila odmazda za atensko poticanje Jonskog ustanka u Maloj Aziji.

Novi!!: Povijest Europe i Grčko-perzijski ratovi · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (ili Georgija; gruzinski საქართველო) je država u istočnoj Europi,Europska unija,, 17/07/2014: "...pursuant to Article 49 of the Treaty on European Union, Georgia, Moldova and Ukraine – like any other European state – have a European perspective and may apply to become members of the Union provided that they adhere to the principles of democracy, respect fundamental freedoms and human and minority rights and ensure the rule of law..." na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Povijest Europe i Gruzija · Vidi više »

Gustav I. Vasa

Gustav I. Vasa. (u Upplandu, 12. svibnja 1496. - Stockholm, 29. rujna 1560.) je bio švedski kralj od 1523.

Novi!!: Povijest Europe i Gustav I. Vasa · Vidi više »

Gustav II. Adolf

'''Gustav II. Adolf''' Gustav II.

Novi!!: Povijest Europe i Gustav II. Adolf · Vidi više »

Guy Fawkes

Crispijna van de Passe starijeg, Guy Fawkes je treći sa desne strane Guy Fawkes (13. travnja 1570. u Stonegate, York - 31. siječnja 1606. u Londonu), (u nekim dokumentima pisan kao Guido te prezime Faux ili Faukes) je katolički časnik Kraljevine Engleske, koji je 5.

Novi!!: Povijest Europe i Guy Fawkes · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija naziv je koji se odnosi na područja kojima je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Povijest Europe i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282–1453., nadvojvode 1453–1804. i carevi 1804–1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.

Novi!!: Povijest Europe i Habsburg · Vidi više »

Hadrijan

'''Hadrijan''' u oklopu, mramorna bista u Rimu (Palazzo dei Conservatori). Publius Aelius Traianus Hadrianus (24. siječnja 76. - 10. srpnja 138.), rimski car Publius Aelius Traianus Hadrianus, poznatiji i kao Hadrijan, je bio rimski car u periodu od 117.

Novi!!: Povijest Europe i Hadrijan · Vidi više »

Hadrijanov zid

Lokacija Hadrijanova zida Hadrijanov zid je naziv za 120 kilometara dug rimski zid koji je dijelio Britanski otok napola.

Novi!!: Povijest Europe i Hadrijanov zid · Vidi više »

Hanibal

Hanibal (punski za „dar Baalov” ili „milost Baalova”), kartažanski vojskovođa (247. pr. Kr. – 182. pr. Kr.). Prema mnogima najsposobniji vojskovođa svih vremena.

Novi!!: Povijest Europe i Hanibal · Vidi više »

Hanoverska dinastija

Grb dinastije Hannover Dinastija Hannover je njemačka dinastija koja je vladala Braunschweigom, Hannoverom (do 1866.) i Ujedinjenim Kraljevstvom (1714.-1901.). Dinastija Hannover je bila mlađi ogranak dinastije Welf, koja je bila mlađa grana dinastije Este.

Novi!!: Povijest Europe i Hanoverska dinastija · Vidi više »

Harem

Bazen u haremu Gérôme, Jean-Léon, 1824.-1904. Izraz harem (arapski Kategorija:Sociologija.

Novi!!: Povijest Europe i Harem · Vidi više »

Hasan-paša Predojević

Hasan-paša Predojević (Klobuk u Hercegovini, ? – Sisak, 22. lipnja 1593.), osmanski vojskovođa i namjesnik Bosne, Proleksis enciklopedija.

Novi!!: Povijest Europe i Hasan-paša Predojević · Vidi više »

Hegemonija

Prevlast ili posuđenica hegemonija (iz starogrčkog: hegemon "vođa") odnosi se na dominaciju ili prevlast jedne države, etnije u organizaciji ili sličnim čimbenicima na području politike, vojske, gospodarstva, vjere i/ili kulture.

Novi!!: Povijest Europe i Hegemonija · Vidi više »

Henrik IV., kralj Francuske

Henrik IV. Henrik IV. (13. prosinca 1553. - 14. svibnja 1610.), francuski kralj od 2. kolovoza 1589.

Novi!!: Povijest Europe i Henrik IV., kralj Francuske · Vidi više »

Henrik VIII., kralj Engleske

Hansa Holbeina Henrik VIII. (Greenwichu, 28. lipnja 1491. – London, 28. siječnja 1547.), bio je kralj Engleske i gospodar Irske.

Novi!!: Povijest Europe i Henrik VIII., kralj Engleske · Vidi više »

Herkulanej

Herkulanej (latinski: Herculaneum) je antički grad u Napuljskome zaljevu koji je stradao kad i Pompeji, Stabiae i Oplontis, od erupcije Vezuva 79. godine.

Novi!!: Povijest Europe i Herkulanej · Vidi više »

Herodot

Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.

Novi!!: Povijest Europe i Herodot · Vidi više »

Herusci

Zemljovid germanskih plemena oko 50 godine (bez Skandinavije) Arminiju Herusci (njem. Cherusker) germansko pleme nastanjeno u dolini rijeke Wesera, u njenom srednjem toku.

Novi!!: Povijest Europe i Herusci · Vidi više »

Hispanija

Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.

Novi!!: Povijest Europe i Hispanija · Vidi više »

Hladni rat

Antikomunistička gerilska udruženja. Hladni rat bio je politički sukob između zapadnih sila predvođenih SAD-om i istočnih sila predvođenih SSSR-om koji se vodio od 1945. do 1991. Hladni je rat tada vođen svim mogućim sredstvima, no nikada nije prerastao u masivni oružani sukob svjetskih razmjera.

Novi!!: Povijest Europe i Hladni rat · Vidi više »

Homo erectus

Homo erectus ("uspravni čovjek" od latinskog: ērigere, "podignuti, uspraviti") izumrla je vrsta hominina koja je živjela tijekom cijelog pleistocena.

Novi!!: Povijest Europe i Homo erectus · Vidi više »

Horatio Nelson

Horatio Nelson (Burnham Thorpe, 29. rujna 1758. - Trafalgar, 21. listopada 1805.), britanski pomorac i admiral.

Novi!!: Povijest Europe i Horatio Nelson · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Povijest Europe i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska pragmatička sankcija

Hrvatska pragmatička sankcija naziv je za zaključak Hrvatskog sabora donesen 11. ožujka 1712. kojom je regulirano pitanje nasljedstva hrvatskog prijestolja.

Novi!!: Povijest Europe i Hrvatska pragmatička sankcija · Vidi više »

Hudson

Hudson se može odnositi na.

Novi!!: Povijest Europe i Hudson · Vidi više »

Humphry Davy

električne struje. Davyjeva svjetiljka ili prva rudarska sigurnosna svjetiljka. čavla. Humphry Davy (Penzance, 17. prosinca 1778. - Ženeva, 29. svibnja 1829.), engleski kemičar i fizičar.

Novi!!: Povijest Europe i Humphry Davy · Vidi više »

Iberija

Iberija je ime kojim su stari Grci zvali područja na današnjem Pirinejskom poluotoku.

Novi!!: Povijest Europe i Iberija · Vidi više »

Idealizam

Idealizam je filozofski smjer koji ideju smatra osnovom svega.

Novi!!: Povijest Europe i Idealizam · Vidi više »

Ilirske pokrajine

Ilirske pokrajine (francuski: Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.

Novi!!: Povijest Europe i Ilirske pokrajine · Vidi više »

Immanuel Kant

Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof i geograf.

Novi!!: Povijest Europe i Immanuel Kant · Vidi više »

Indija

Države Indije Republika Indija, koja je smještena u Južnoj Aziji i pokriva veći dio Indijskog potkontinenta, je druga najmnogoljudnija država na svijetu, s više od milijardu stanovnika, koji govore više od sto različitih jezika.

Novi!!: Povijest Europe i Indija · Vidi više »

Indoeuropljani

Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.

Novi!!: Povijest Europe i Indoeuropljani · Vidi više »

Industrijska revolucija

U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.

Novi!!: Povijest Europe i Industrijska revolucija · Vidi više »

Infarkt miokarda

arterije ('''LCA''' - lijeva koronalna arterija, '''RCA''' - desna koronarna arterija). Infarkt miokarda ili srčani udar (lat. infarctus myocardii) posljedica je potpunog prekida dotoka krvi koronarnoj arteriji ili njezinim granama.

Novi!!: Povijest Europe i Infarkt miokarda · Vidi više »

Invazija na Poljsku

Invaziju na Poljsku 1939.

Novi!!: Povijest Europe i Invazija na Poljsku · Vidi više »

Istanbul

left Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul,, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava - rimskog (330.-395.), bizantskog (395.-1453.) i otomanskog (1453.-1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: Povijest Europe i Istanbul · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Povijest Europe i Italija · Vidi više »

Ivan bez Zemlje

Ivan I. "bez Zemlje" (1166. - 1216.) bio je engleski kralj.

Novi!!: Povijest Europe i Ivan bez Zemlje · Vidi više »

Ivan VI., ruski car

'''Ivan VI.''' car cijele Rusije u rukama svoje majke Ane Ivan VI. (23. kolovoza 1740. - 16. srpnja 1764.), ruski car između 1740.

Novi!!: Povijest Europe i Ivan VI., ruski car · Vidi više »

Izdaja prahom

Skica urotnika Crispina de Passe der Älterea Izdaja prahom, također poznata pod imenom Urota baruta (engl. Powder Treason ili Gunpowder Plot) bila je neuspjela zavjera grupe engleskih katoličkih ekstremista koji su 1605.

Novi!!: Povijest Europe i Izdaja prahom · Vidi više »

Jacques Lauriston

Jacques Lauriston Jacques Jean Alexandre Bernard Law de Lauriston (Pondicherry, Indija, 1. veljače 1768. - Pariz, Francuska, 11. lipnja 1828.), francuski vojskovođa i diplomat, maršal Francuske.

Novi!!: Povijest Europe i Jacques Lauriston · Vidi više »

Jacques Louis David

Jacques-Louis David (30. kolovoza 1748., Pariz – 29. prosinca 1825., Bruxelles) je francuski slikar; glavni predstavnik klasicizma u francuskom slikarstvu; revolucionar i jedan od prvih propagandnih umjetnika.

Novi!!: Povijest Europe i Jacques Louis David · Vidi više »

Jakobinci

Ulaz u društvo Jakobinaca Jakobinci su bili revolucionari demokrati u vrijeme Francuske revolucije, a ime su dobili po samostanu sv.

Novi!!: Povijest Europe i Jakobinci · Vidi više »

Jakov I., kralj Engleske

Jakov I., eng. James I, (Edinburgh, Škotska, 19. lipnja 1566. – Dvorac Theobalds, Engleska, 27. ožujka 1625.), škotski, engleski i irski kralj.

Novi!!: Povijest Europe i Jakov I., kralj Engleske · Vidi više »

Jakov II., kralj Engleske

Jakov II. (Palača St. James, 14. listopada 1633. - Dvorac Saint-Germain-en-Laye, Francuska, 16. rujna 1701.) engleski, škotski i irski kralj, te vojvoda Normandije.

Novi!!: Povijest Europe i Jakov II., kralj Engleske · Vidi više »

James Madison

James Madison (Port Conway, 16. ožujka 1751. - Montpelier, 28. lipnja 1836.) je bio američki političar i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao četvrti po redu predsjednik SAD-a (1809.-1817.). Također je poznat po tome što je, zajedno s Johnom Jayom i Alexanderom Hamiltonom napisao Federalističke spise, jedno od najslavnijih djela u povijesti političke misli. Hamilton također uživa reputaciju Oca američkog ustava. Madison, sin uglednog zemljoposjednika iz Virginije, sudjelovao je u ratu za nezavisnost kao član Kontinentalnog kongresa od 1780. do 1783. godine. Postavši uvjeren kako je konfederalni sistem preslab za potrebe nove države, zagovarao je snaženje centralne vlasti u odnosu na države-članice. Bio je jedna od ključnih osoba na Ustavnoj konvenciji u Philadelphiji na kojoj je 1787. godine donesen novi Ustav - koji je i danas na snazi. Nakon toga je sudjelovao u izradi Federalističkih spisa kako bi nagovorio javnost država da ratificiraju Ustav. Rad na izgradnji Ustava je Madison nastavio i kao zastupnik u prvim sazivima američkog Kongresa. Godine 1790. su na njegovu inicijativu doneseni amandmani, koji utemeljuju ljudska i građanska prava u SAD-u, poznati kao Bill of Rights. Sredinom 1790-ih je Madison, odbacio svoje federalističke stavove te se priključio novostvorenoj Demokratsko-republikanskoj stranci na čelu s Thomasom Jeffersonom, koja se bila zalagala za slabu centralnu vlast i prava država. Kada je Jefferson 1801. godine izabran za predsjednika, Madison je postao njegov državni sekretar. Jefferson i Madison su, kao poklonici revolucije, iz ideoloških razloga podržavali Francusku u tadašnjem sukobu s Velikom Britanijom, te držali kako će zahvaljujući britanskoj zauzetosti u Europi moći američkoj federaciji priključiti Kanadu. Madison je 1808. godine izabran za predsjednika, a njegov mandat je bio obilježen sve većom eskalacijom napetosti s Britancima, te pripremama američke javnosti za ono što je tada bilo poznato kao Rat gospodina Madisona. Osim u sjeveroistočnim državama, teško pogođenim ekonomskim embargom protiv Britanije, taj je rat stekao veliku popularnost te je Madison glatko izabran za drugi mandat 1812. godine. Međutim, Madison je, slično kao i Jefferson, iz ideoloških razloga smatrao da SAD kao demokratska država ne smiju imati snažnu stajaću vojsku ili ratnu mornaricu. To je SAD skupo koštalo kada je rat konačno izbio te se ispostavilo da se mlada država ipak nije u stanju nositi s britanskom vojnom i pomorskom moći. Amerikanci su u ratu doživjeli teške poraze, ali je pobjeda u bitci kod New Orleansa - izvojevana 15 dana nakon sklapanja mirovnog sporazuma - Madisonu, njegovoj stranci i budućim američkim povjesničarima omogućila da taj fijasko predstave kao blistavu pobjedu. Kraj mandata je Jefferson proveo nastojeći spriječiti Kongres da odobri izgradnju cesta, kanala i drugih objekata te na taj način ustanovi federalnu vlast na račun država-članica. Kategorija:Američki predsjednici Kategorija:Američki političari do 1789. Kategorija:Američki političari 1789.-1861.

Novi!!: Povijest Europe i James Madison · Vidi više »

James Monroe

James Monroe (Monroe's Creek, Virginia, 28. travnja 1758. - New York, 4. srpnja 1831.), američki predsjednik i političar Jedan je od najdjelatnijih političara u povijesti Sjedinjenih Država.

Novi!!: Povijest Europe i James Monroe · Vidi više »

James Watt

Crtež iz 1774., koji prikazuje parni stroj konstruiran u tvrtki “Boulton & Watt”. Originalni parni kondenzator koji je napravio James Watt. planetarnog prijenosnika. centrifugalni regulator). James Wattov parni stroj iz 1848. James Watt (Greenock, Škotska, 19. siječnja 1736. - Heathfield kraj Birminghama, 19. kolovoza 1819.), škotski izumitelj i inženjer.

Novi!!: Povijest Europe i James Watt · Vidi više »

Jan III. Sobjeski

Jan III.

Novi!!: Povijest Europe i Jan III. Sobjeski · Vidi više »

Jane Grey

'''Jane Grey''' Paula Delarochea)''' Jane Grey (Bradgate Park, 1537. – London Tower, 12. veljače 1554.), engleska kraljica.

Novi!!: Povijest Europe i Jane Grey · Vidi više »

Jean Auguste Dominique Ingres

Jean Auguste Dominique Ingres (Montauban, 29. kolovoza 1780. - Pariz, 14. siječnja 1867.), francuski slikar, predstavnik neoklasicizma, sljedbenik J.-L. Davida i izvrstan portretist.

Novi!!: Povijest Europe i Jean Auguste Dominique Ingres · Vidi više »

Jean Racine

Jean Racine Jean Racine (22. prosinca 1639.- 21. travnja 1699.), francuski dramatičar, jedan od "velike trojice" 17. stoljeća u Francuskoj (ostala dva su Moliere i Corneille).

Novi!!: Povijest Europe i Jean Racine · Vidi više »

Jean-Baptiste Lully

Jean-Baptiste Lully (pravim imenom Giovanni Battista Lulli, Firenza, 28. studenog 1632. – Pariz, 22. ožujka 1687.), bio je francuski skladatelj talijanskoga podrijetla, tvorac klasične francuske opere.

Novi!!: Povijest Europe i Jean-Baptiste Lully · Vidi više »

Jean-Jacques Rousseau

Jean Jacques Rousseau Jean Jacques Rousseau (Ženeva, 28. lipnja 1712. - Ermenonville, 2. srpnja 1778.), francuski književnik, pedagog i politički filozof.

Novi!!: Povijest Europe i Jean-Jacques Rousseau · Vidi više »

Johann Gottlieb Fichte

Johann Gottlieb Fichte (Rammenau, 19. svibnja 1762. - Berlin, 27. siječnja 1814.), njemački filozof.

Novi!!: Povijest Europe i Johann Gottlieb Fichte · Vidi više »

John Adams

John Adams (30. listopada 1735. - 4. srpnja 1826.) bio je drugi Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (1797. - 1801.) te prvi Potpredsjednik SAD-a (1789. - 1797.). Jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, Adams je bio državnik, diplomat te glavni zagovornik američkog odcjepljenja od Velike Britanije.

Novi!!: Povijest Europe i John Adams · Vidi više »

John Churchill, 1. vojvoda Marlborougha

John Churchill Marlborough John Churchill, 1.

Novi!!: Povijest Europe i John Churchill, 1. vojvoda Marlborougha · Vidi više »

John Hancock

John Hancock John Hancock (23. siječnja 1737. - 8. listopada 1793.), trgovac, državnik i istaknuti patriot u američkoj revoluciji.

Novi!!: Povijest Europe i John Hancock · Vidi više »

John Locke

'''John Locke''' John Locke (Wrigton kraj Bristola, 29. kolovoza 1632. - Oates, 28. listopada 1704.) bio je engleski filozof i politički pisac, utemeljitelj klasičnog britanskog empirizma.

Novi!!: Povijest Europe i John Locke · Vidi više »

Joseph Bonaparte

Joseph Bonaparte (španjolski José I, puno ime Joseph Napoleon Bonaparte), kralj Napulja i kralj Španjolske.

Novi!!: Povijest Europe i Joseph Bonaparte · Vidi više »

Joseph Haydn

Joseph Haydn (Rohrau, 31. ožujka 1732. - Beč, 31. svibnja 1809.), austrijski skladatelj i dirigent.

Novi!!: Povijest Europe i Joseph Haydn · Vidi više »

Josip I., car Svetog Rimskog Carstva

Josip I. (Beč, 26. srpnja, 1678. - Beč, 17. travnja 1711.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski, češki kralj i nadvojvoda Austrije iz dinastije Habsburg, bio je sin cara Leopolda i njegove treće žene Eleonore von Pfalz-Neuburg.

Novi!!: Povijest Europe i Josip I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.

Novi!!: Povijest Europe i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Jozefina

Karlovački miljokaz na Korzu - početak Jozefinske ceste Jozefinska cesta je danas istoimena glavna ulica u gradu Duga Resi u dolini rijeke Mrežnice - na slici je vidljiva trasa Jozefinske ceste s juga prema sjeveru, od koje se pred ulazom u Duga Resu odvaja novija obilaznica dok sama trasa ceste uskoro postaje ulica Jozefinski most ponad rječice Tounjčice, most na mostu - donji dio mosta sagrađen je prilikom izgradnje Struppijeve ceste, a gornji dio nadograđen tijekom izgradnje Knežićeve ceste kako bi se izbjeglo spuštanje prema rijeci i ponovni uspon prilikom putovanjahttp://www.matica.hr/Vijenac/vijenac456.nsf/AllWebDocs/Carski_trofeji_s_tounjskog_mosta Marko Špikić, Carski trofeji s tounjskog mosta, Vijenac, Broj 456-457, 8. rujna 2011., ISSN 1330-2787 (pristupljeno 25. listopada 2012.) Gradska vrata u Senju - ulaz u Senj i završetak Jozefinehttp://www.udruga-kameleon.hr/tekst/674/ Jozefina (Jozefinska cesta, Josipova cesta, cesta Karlovac – Senj) povijesna je cesta koja povezuje grad i luku Senj na obali Jadranskoga mora s gradom Karlovcem u središnjoj Hrvatskoj, odnosno sjeverno hrvatsko primorje i središnju Hrvatsku.

Novi!!: Povijest Europe i Jozefina · Vidi više »

Judeja

Judeja (יהודה "Zahvala", standardni hebrejski Yəhuda, tiberijski hebrejski Yəhûḏāh) (grčki: Ιουδαία), (latinski: Iudaea) je izraz koji se koristi za južni planinski dio povijesne Zemlje Izrael (hebrejski: ארץ ישראל Eretz Yisrael), područje koje je danas podijeljeno između Izraela i Zapadne Obale, te, po nekim geografskim definicijama Judeje, Jordana.

Novi!!: Povijest Europe i Judeja · Vidi više »

Jules Mazarin

'''Kardinal Jules Mazarin'''Portret Pierra Louisa Boucharta Jules Mazarin, (Pescina, Abruzzi, Italija, 14. srpnja 1602. - Vincennes, Francuska 9. ožujka 1661.), bio je kardinal i predsjednik vlade Francuske od 1642.

Novi!!: Povijest Europe i Jules Mazarin · Vidi više »

Julijevsko-Klaudijevska dinastija

Julijevsko-klaudijevska dinastija je vladala Rimskim Carstvom od 49 god.

Novi!!: Povijest Europe i Julijevsko-Klaudijevska dinastija · Vidi više »

Justinijan I. Veliki

Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti.

Novi!!: Povijest Europe i Justinijan I. Veliki · Vidi više »

Kaligula

Kaligula Kaligula (Antium, 31. kolovoza 12. - Rim, 24. siječnja 41.), Gaius Caesar Augustus Germanicus, rimski car Kaligula je bio Tiberijev pranećak, a nadimak Caligula, što na latinskom znači čizmica, dobio je od vojnika u očevom vojnom logoru.

Novi!!: Povijest Europe i Kaligula · Vidi više »

Kalijin mir

Kalijin mir je naziv za mirovni sporazum koji su 449. pr. Kr. sklopili Ahemenidsko Perzijsko Carstvo i starogrčki polisi na čelu s Atenom.

Novi!!: Povijest Europe i Kalijin mir · Vidi više »

Kalinjingrad

Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litvanski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.

Novi!!: Povijest Europe i Kalinjingrad · Vidi više »

Kalmarska unija

Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom.

Novi!!: Povijest Europe i Kalmarska unija · Vidi više »

Kanada

Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija).

Novi!!: Povijest Europe i Kanada · Vidi više »

Kapital (Marx)

Kapital (njem. Das Kapital, 1. izd. 1867.) je najvažnije djelo njemačkog ekonomista i filozofa Karla Marxa.

Novi!!: Povijest Europe i Kapital (Marx) · Vidi više »

Karl Marx

Karl Heinrich Marx (Trier, Njemačka 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački filozof, ideolog komunističkoga i socijalističkoga pokreta.

Novi!!: Povijest Europe i Karl Marx · Vidi više »

Karlo I., kralj Engleske

Karlo I. (Palača Dunfermline, Škotska, 19. studenog 1600. - 30. siječnja 1649.), kralj Engleske, kralj Irske i kralj Škotske.

Novi!!: Povijest Europe i Karlo I., kralj Engleske · Vidi više »

Karlo II., španjolski kralj

Karlo II. (Madrid, 6. studenog 1661. - Madrid, 1. studenog 1700.), španjolski kralj, kralj Napulja i Sicilije, te španjolskog prekomorskog carstva.

Novi!!: Povijest Europe i Karlo II., španjolski kralj · Vidi više »

Karlo II., kralj Engleske

Karlo II. (Palača St. James's, 29. svibnja 1630. - 6. veljače 1685.), engleski, škotski i irski kralj.

Novi!!: Povijest Europe i Karlo II., kralj Engleske · Vidi više »

Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. - San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519.-1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516.-1556.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Povijest Europe i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Karlo Veliki

Karla Ćelavog (oko 870.) Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. - 28. siječnja 814.), franački sukralj od 768.

Novi!!: Povijest Europe i Karlo Veliki · Vidi više »

Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva

Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. - Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711.-1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.

Novi!!: Povijest Europe i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Karlo XII.

Karlo XII. poznat po svom nadimku " Aleksandar Sjevera " (Stockholm, 17. lipnja 1682. - okolica Fredrikshalda, danas Halden, 30. studenog 1718.) švedski kralj.

Novi!!: Povijest Europe i Karlo XII. · Vidi više »

Kartaga

Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.

Novi!!: Povijest Europe i Kartaga · Vidi više »

Katarina I., ruska carica

Carica''' Katarina I.''' vladar cijele Rusije Katarina I. (Jēkabpils, Latvija, 15. travnja 1684. - Sankt-Peterburg, 17. svibnja 1727.), ruska carica od 1725.

Novi!!: Povijest Europe i Katarina I., ruska carica · Vidi više »

Katarina II. Velika

'''Katarina II. Velika''' Katarina II.

Novi!!: Povijest Europe i Katarina II. Velika · Vidi više »

Katedrala Notre-Dame u Parizu

Notre-Dame Notre Dame de Paris ili samo Notre-Dame, najpoznatija pariška crkva i jedan od glavnih spomenika rane gotike u Francuskoj.

Novi!!: Povijest Europe i Katedrala Notre-Dame u Parizu · Vidi više »

Katilina

Cesare Maccari: ''Ciceron razotkriva Katilinu''. Lucije Sergije Katilina (Lucius Sergius Catilina, 108. pr. Kr. - 62. pr.Kr.) bio je rimski političar, najpoznatiji po svom pokušaju da 63.

Novi!!: Povijest Europe i Katilina · Vidi više »

Katilinina urota

Katilinina urota je urota koja se dogodila 63. pr. Kr. u Rimskoj Republici.

Novi!!: Povijest Europe i Katilinina urota · Vidi više »

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Novi!!: Povijest Europe i Kazalište · Vidi više »

Kelti

Kelti, skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske pa sve do Ukrajine, a miješajući se s ostalim narodima stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Povijest Europe i Kelti · Vidi više »

Klasicizam

Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.

Novi!!: Povijest Europe i Klasicizam · Vidi više »

Klaudije

Klaudije Klaudije, lat. Tiberius Claudius Caesar Augustus Germanicus, (Lugdunum, 1. kolovoza 10. pr. Kr. - Rim, 13. listopada 54.) bio je rimski car od 41.

Novi!!: Povijest Europe i Klaudije · Vidi više »

Kleopatra

Prikaz '''Kleopatre''' sa sinom Cezarionom na hramu u Denderi Kleopatra VII.

Novi!!: Povijest Europe i Kleopatra · Vidi više »

Klis

JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.

Novi!!: Povijest Europe i Klis · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Povijest Europe i Književnost · Vidi više »

Kościuszkov ustanak

Karta ratnih operacija iz ustanka Kościuszkov ustanak je bio ustanak koji je predvodio Tadeusz Kościuszko u Poljskoj i Litvi 1794 protiv Pruske i carske Rusije.

Novi!!: Povijest Europe i Kościuszkov ustanak · Vidi više »

Kolosej

Kolosej u Rimu, fotografija iz 2007. Kolosej (Koloseum, izvorno: Colosseum), izvorno nazvan "Amfiteatar Flavijevaca", je amfiteatar u Rimu.

Novi!!: Povijest Europe i Kolosej · Vidi više »

Konstantin I. Veliki

Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. - Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306.

Novi!!: Povijest Europe i Konstantin I. Veliki · Vidi više »

Korzika

Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.

Novi!!: Povijest Europe i Korzika · Vidi više »

Kraljevina Pruska

Kraljevina Pruska unutar Njemačkog Carstva (1871.-1918.) Kraljevina Pruska (njemački: Königreich Preußen) je bilo njemačko kraljevstvo od 1701. do 1918. Od ujedinjenja Njemačke 1871. do poraza u Prvom svjetskom ratu, Pruska je činila gotovo dvije trećine teritorija Njemačkog Carstva.

Novi!!: Povijest Europe i Kraljevina Pruska · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Povijest Europe i Kršćanstvo · Vidi više »

Kreta

Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη - Kriti; latinski: Candia; turski: Girit) je najveći Grčki otok i peti najveći u Sredozemnom moru.

Novi!!: Povijest Europe i Kreta · Vidi više »

Križarski ratovi

Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.

Novi!!: Povijest Europe i Križarski ratovi · Vidi više »

Krim

Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.

Novi!!: Povijest Europe i Krim · Vidi više »

Krimski rat

Krimski rat 1853.

Novi!!: Povijest Europe i Krimski rat · Vidi više »

Kristofor Kolumbo

'''Kristofor Kolumbo''' Kristofor Kolumbo (tal.: Cristoforo Colombo, špa.: Cristóbal Colón, por.: Cristóvão Colombo, latinizirano: Columbus) (Genova, između 25. kolovoza i 31. listopada 1451. - Valladolid, 20. svibnja 1506.), istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski ocean i doplovio do Amerike.

Novi!!: Povijest Europe i Kristofor Kolumbo · Vidi više »

Kuga

Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.

Novi!!: Povijest Europe i Kuga · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Povijest Europe i Kultura · Vidi više »

Kvekeri

Kvekeri (poznati i kao Društvo prijatelja) su kršćanski vjerski pokret bez svećenstva i obreda.

Novi!!: Povijest Europe i Kvekeri · Vidi više »

Laissez faire

Laissez faire (franc. doslovno: "pustite neka svatko čini što hoće i neka sve ide svojim tokom") glavna je gopodarska doktrina mladog rastućeg kapitalizma 18. i 19. stoljeća, a smisao joj je neograničena sloboda konkurencije, nemiješanje države u ekonomska pitanja.

Novi!!: Povijest Europe i Laissez faire · Vidi više »

Latini

Latini (lat. Latini) jedan od italskih naroda, nastanjivali su prvobitno relativno ograničenu teritoriju južno od Tibra, po njima nazvanu Lacij (Latium), koja je u povijesno doba bila dodatno smanjena invazijom Volska u područje između Albanskih brda (Albanus mons) i Aurunskih planina (tzv. Latium Novum ili Latium adiectum).

Novi!!: Povijest Europe i Latini · Vidi više »

Leon III.

Leon III.

Novi!!: Povijest Europe i Leon III. · Vidi više »

Leonardo da Vinci

Leonardo da Vinci bio je talijanski slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer.

Novi!!: Povijest Europe i Leonardo da Vinci · Vidi više »

Leonida I.

Leonida (grčki: Λεωνίδας, Leōnídas) je bio kralj Sparte, sedamnaesti iz loze Agijevića.

Novi!!: Povijest Europe i Leonida I. · Vidi više »

Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. - Beč, 5. svibnja 1705.), rimsko-njemački car (1657. ili 1658.-1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658.-1705.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Povijest Europe i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold II., punim imenom Peter Leopold Joseph Anton Joachim Pius Gotthard (Beč, 5. svibnja 1747. - Beč, 1. ožujka 1792.), treći sin Marije Terezije i cara Franje Stjepana Lotarinškog, veliki vojvoda Toskane (1765. - 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1790. - 1792.) iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Povijest Europe i Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Leopold Mozart

Johann Georg Leopold Mozart (Augsburg, 14. studenog 1719. - Salzburg, 28. svibnja 1787.), njemačko-austrijski skladatelj i otac poznatog glazbenog genija Wolfganga Amadeusa Mozarta.

Novi!!: Povijest Europe i Leopold Mozart · Vidi više »

Levijatan (Hobbes)

Levijatan je političko - filozofski spis engleskog materijalista Thomasa Hobsa, objavljen 1651.

Novi!!: Povijest Europe i Levijatan (Hobbes) · Vidi više »

Liverpool

Liverpool je grad u sjeverozapadnoj Engleskoj, uz istočni dio estuarija rijeke Mersey.

Novi!!: Povijest Europe i Liverpool · Vidi više »

Livije

''Ab Urbe condita'', 1714. Tit Livije (59. pr. K. - 17.), rimski povjesničar čije je djelo Povijest Rima (Ab Urbe condita) glavni izvor za proučavanje najstarije rimske povijesti.

Novi!!: Povijest Europe i Livije · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Povijest Europe i Ljubljana · Vidi više »

Ljudska prava

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.

Novi!!: Povijest Europe i Ljudska prava · Vidi više »

Lokomotiva

Lokomotiva je vučno željezničko vozilo namijenjeno vuči ili guranju vučenih vozila (vagona).

Novi!!: Povijest Europe i Lokomotiva · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Povijest Europe i London · Vidi više »

Louis Braille

Louis Braille '''Louis Braille''' na Braillovom pismu Louis Braille (Coupvray, 4. siječnja 1809. - Pariz, 6. siječnja 1852.), francuski tvorac pisma za slijepe I sam slijep od svoje treće godine, i kasnije kao učitelj u Zavodu za slijepe u Parizu, upoznao je potrebe i mogućnosti slijepih osoba u obrazovanju pa je 1829.

Novi!!: Povijest Europe i Louis Braille · Vidi više »

Louis Daguerre

'''Louis-Jacques-Mandé Daguerre''' Louis-Jacques-Mandé Daguerre (Cormeilles-en-Parisis, 18. studenog 1787. - Petit-Bry-sur-Marne, 10. srpnja 1851.), francuski umjetnik i kemičar koji je zapamćen svojim izumom Daguerretipa, prethodnika fotoaparata.

Novi!!: Povijest Europe i Louis Daguerre · Vidi više »

Louisiana

Louisiana (francuski: Louisiane) je južnjačka država u Sjedinjenim Američkim Državama.

Novi!!: Povijest Europe i Louisiana · Vidi više »

Lublinska unija

Lublinska unija slika Jana Matejka Lublinska unija (poljski: Unia lubelska; litavski: Liublino unija; ukrajinski: Лю́блінська у́нія; bjeloruski: Лю́блінская у́нія) je bio povijesni akt, zaključen 1569. godine između Poljske i Litve, koji je poslje dugog postojanja personalne unije između ove dvije države (od 1385), doveo do formiranja realne unije Državne zajednice Poljske i Litve.

Novi!!: Povijest Europe i Lublinska unija · Vidi više »

Lucije Tarkvinije Oholi

Lucije Tarkvinije Oholi (Lucius Tarquinius Superbus) je bio posljednji rimski kralj, vladao je u razdoblju od 534. pr. Kr. do 509. pr. Kr. Nastavio je s osvajanjima i započeo s osnivanjem kolonija, čime je udario temelj kasnije rimske prevlasti nad cijelim Sredozemljem.

Novi!!: Povijest Europe i Lucije Tarkvinije Oholi · Vidi više »

Ludizam

Ludizam ili ludistički pokret nastao je u Engleskoj tokom 19.

Novi!!: Povijest Europe i Ludizam · Vidi više »

Ludwig van Beethoven

Ludwig van Beethoven(Bonn, 16./17. prosinca 1770. - Beč, 26. ožujka 1827.), njemački skladatelj i pijsanist, jedan od najvećih skladatelja u povijesti glazbe koji je premosio bečku klasiku 18.

Novi!!: Povijest Europe i Ludwig van Beethoven · Vidi više »

Luj XIII., kralj Francuske

Louis XIII., portretirao Rubens Luj XIII. (27. rujna 1601. - 14. svibnja 1643.), kralj Francuske i Navare 1610.

Novi!!: Povijest Europe i Luj XIII., kralj Francuske · Vidi više »

Luj XIV., kralj Francuske

Luj XIV. (Louis-Dieudonné, nazivan i Bogomdani, Veliki i Kralj Sunce) (Saint-Germaine-en-Laye, 5. rujna 1638. – Versailles, 1. rujna 1715.), francuski kralj od 1643. do 1715. godine.

Novi!!: Povijest Europe i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »

Luj XV., kralj Francuske

'''Luj XV.''', kralj Francuske Louis XV (Luj, Ljudevit) (15. veljače 1710. - 10. svibnja 1774.), kralj Francuske od 1715.

Novi!!: Povijest Europe i Luj XV., kralj Francuske · Vidi više »

Luj XVI., kralj Francuske

Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754 - Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.

Novi!!: Povijest Europe i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »

Lutnja

Lutnja označava.

Novi!!: Povijest Europe i Lutnja · Vidi više »

Lyon

Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.

Novi!!: Povijest Europe i Lyon · Vidi više »

Maastricht

Za ugovor potpisan 1992.

Novi!!: Povijest Europe i Maastricht · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Povijest Europe i Mađarska · Vidi više »

Madame du Barry

Jeanne Bécu, grofica du Barry (19. kolovoza 1743.;– 8. prosinca 1793.) bila je ljubavnica Luja XV., kralja Francuske i jedna od žrtava „vladavine terora“ tijekom Francuske revolucije.

Novi!!: Povijest Europe i Madame du Barry · Vidi više »

Madrid

Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561.

Novi!!: Povijest Europe i Madrid · Vidi više »

Magistrat

Magistrat je građanski službenik, kojemu su dane upravne i zakonske ovlasti.

Novi!!: Povijest Europe i Magistrat · Vidi više »

Magna charta libertatum

'''Magna charta libertatum''' Magna carta libertatum (engl. The Great Charter, hrv. Velika povelja sloboda) je povelja koju je engleski kralj Ivan bez Zemlje prihvatio 15. lipnja 1215. primoran oružjem engleskog plemstva.

Novi!!: Povijest Europe i Magna charta libertatum · Vidi više »

Makedonci

Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Republici Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.

Novi!!: Povijest Europe i Makedonci · Vidi više »

Mala Azija

Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.

Novi!!: Povijest Europe i Mala Azija · Vidi više »

Malarija

Malarija (tal. male aria - loš zrak) je zarazna bolest uzrokovana protistima roda lat. Plasmodium.

Novi!!: Povijest Europe i Malarija · Vidi više »

Manchester

Manchester je grad u Velikoj Britaniji (437,000 stanovnika 2004.) Nalazi se na povoljnom položaju.

Novi!!: Povijest Europe i Manchester · Vidi više »

Marija Antoaneta

Marija Antoaneta Marija Antoaneta (izvorno njem. Maria Antonia Josepha Johanna von Habsburg-Lothringen; fr. Marie Antoinette Josèphe Jeanne de Habsbourg-Lorraine; Beč 2. studenog 1755. – Pariz 16. listopada 1793.), francuska kraljica, supruga Luja XVI. Ostala je upamćena kao zadnja, te zbog svog podrijetla i običaja, najomraženija kraljica apsolutističke Francuske.

Novi!!: Povijest Europe i Marija Antoaneta · Vidi više »

Marija Terezija Austrijska

Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. - Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.

Novi!!: Povijest Europe i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »

Marija Tudor

'''Marija Tudor''' Marija I. Tudor (Placentia Palace, Greenwich 18. veljače 1516. – St, James's Palace, 17. studenog 1558.), engleska kraljica te druga supruga Filipa II.

Novi!!: Povijest Europe i Marija Tudor · Vidi više »

Markiza de Pompadour

Françoisa Bouchera o. 1750. Jeanne Antoinette Poisson, poznatija kao Madame ili Markiza de Pompadour (29. prosinca 1721. – 15. travnja 1764.) bila je poznata ljubavnica francuskog kralja Luja XV.

Novi!!: Povijest Europe i Markiza de Pompadour · Vidi više »

Marko Antonije

Marko Antonije, na latinskome Marcus Antonius Marci Filius Marci Nepos (Rim, oko 83. pr. Kr. - Egipat, 1. kolovoza 30. pr. Kr.) je bio rimski državnik i najvjerniji i najbolji prijatelj Julija Cezara.

Novi!!: Povijest Europe i Marko Antonije · Vidi više »

Marko Aurelije

Marko Aurelije, lat.

Novi!!: Povijest Europe i Marko Aurelije · Vidi više »

Marko Emilije Lepid (trijumvir)

Marko Emilije Lepid (oko 90. pr. Kr. – oko 13. pr. Kr.) Rimski političar patricijskog podrijetla iz 1. stoljeće pr. Kr.; član drugog trijumvirata zajedno s Markom Antonijem i Gajem Oktavijanom.

Novi!!: Povijest Europe i Marko Emilije Lepid (trijumvir) · Vidi više »

Marko Junije Brut

Marko Junije Brut Marko Junije Brut (85. pr.Kr. – 42 pr.Kr.) ili Quintus Servilius Caepio Brutus bio je rimski senator krajem razdoblja Rimske Republike.

Novi!!: Povijest Europe i Marko Junije Brut · Vidi više »

Marko Licinije Kras

Mramorna glava Marka Licinija Krasa, muzej Louvre, Pariz. Marko Licinije Kras, (latinski Marcus Licinius Crassus), nadimak Dives (najbogatiji), (oko 115. pr. Kr. - Haran, 53. pr. Kr.), rimski vojskovođa i političar.

Novi!!: Povijest Europe i Marko Licinije Kras · Vidi više »

Marko Porcije Katon Stariji

Katon Stariji, rimski konzul koji se najviše zalagao za uništenje Kartage. Marko Porcije Katon (latinski: Marcus Porcius Cato Maior) (Tusculum, 234. pr. Kr. - 149. pr. Kr.), bio je rimski državnik, konzul, pisac i govornik.

Novi!!: Povijest Europe i Marko Porcije Katon Stariji · Vidi više »

Marko Vipsanije Agripa

Marko Vipsanije Agripa Marko Vipsanije Agripa (latinski Marcus Vipsanius Agrippa; 63. pr. Kr. - 12. pr. Kr.), bio je rimski državnik i vojskovođa, jedan od najznamenitijih ljudi Augustova vremena i njegov zet.

Novi!!: Povijest Europe i Marko Vipsanije Agripa · Vidi više »

Martin Luther

'''Martin Luther''', portretirao Lucas Cranach, stariji Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. - Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.

Novi!!: Povijest Europe i Martin Luther · Vidi više »

Martovske ide

Vincenzo Camuccini, ''Mort de César'', 1798. Martovske ide (latinski Idus Martias), naziv za 15. ožujka u Rimskom kalendaru.

Novi!!: Povijest Europe i Martovske ide · Vidi više »

Maryland

Maryland, jedna od 50 država SAD-a smještena uz atlantsku obalu, 27,092 četvornih kilometara (9,837 mi²); 5,458,137 stanovnika 2002, glavni grad Annapolis.

Novi!!: Povijest Europe i Maryland · Vidi više »

Münchenski sporazum

Britanski premijer Neville Chamberlain, francuski premijer Édouard Daladier, njemački kancelar Adolf Hitler, talijanski vođa Benito Mussolini i talijanski ministar vanjskih poslova Galeazzo Ciano na potpisivanju sporazuma 1938. Münchenski sporazum (češki: Mnichovská zrada; njemački: Münchner Abkommen) je ugovor s kojim je riješena Sudetska kriza.

Novi!!: Povijest Europe i Münchenski sporazum · Vidi više »

Mehmed-paša Sokolović

Mehmed-paša Sokolović (1505. ili 1506., Sokolovići kraj Višegrada - 11. listopada 1579., Istanbul) je jedan od velikih osmanskih vojskovođa kršćanskog, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 28.

Novi!!: Povijest Europe i Mehmed-paša Sokolović · Vidi više »

Memnon s Rodosa

Memnon s Rodosa (380. - 333. pr. Kr.) je bio grčki vojskovođa, poznat kao zapovjednik plaćeničke vojske u službi Perzijskog Carstva.

Novi!!: Povijest Europe i Memnon s Rodosa · Vidi više »

Merkantilizam

Merkantilizam je pravac u ekonomskoj teoriji.

Novi!!: Povijest Europe i Merkantilizam · Vidi više »

Mezopotamija

Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.

Novi!!: Povijest Europe i Mezopotamija · Vidi više »

Mihail Kutuzov

Mihail Kutuzov Mihail Ilarionovič Kutuzov ((rus.: Михаил Илларионович Голенищев-Кутузов) 16. rujna 1745. - 28. travnja 1813.). Bio je ruski vojskovođa i strateg, fürst Smolenska 1812., prvensteno poznat po bitkama kod Austerlitza 1805.

Novi!!: Povijest Europe i Mihail Kutuzov · Vidi više »

Mikena

Mikena je arheološki lokalitet na sjeveroistoku Peloponeza u Grčkoj.

Novi!!: Povijest Europe i Mikena · Vidi više »

Mikenska kultura

Razmještaj najpoznatijih mikenskih arheoloških nalazišta u Grčkoj. Mikenska kultura je arheološka kultura brončano doba u Grčkoj (oko 1600. pr. Kr. - 1100. pr. Kr.) koje pripada Heladskom razdoblju (3200.-1050. pr. Kr.) egejske kulture.

Novi!!: Povijest Europe i Mikenska kultura · Vidi više »

Milanski edikt

Milanski edikt je uredba koju su 313.

Novi!!: Povijest Europe i Milanski edikt · Vidi više »

Milicija

Replika automobila jugoslavenske milicije Zastava 750 U doba SFRJ, 1945-1991, izrazom (narodna) milicija nazivana je, prema uzoru SSSR-a, državna organizacija za očuvanje unutarnjeg reda, koja se inače svuda naziva policija.

Novi!!: Povijest Europe i Milicija · Vidi više »

Militarizam

Militarizam se definira kao jačanje vojne moći države ili kao jačanje vojnog nasilja. Slijedeći navedenu postavku, militarizam se prepoznaje kroz prevlast ili dominaciju vojnih institucija nad civilnim, zatim kao subjektivna politička djelatnost, ili, pak, kao ideologija, doktrina i sustav vrijednosti.

Novi!!: Povijest Europe i Militarizam · Vidi više »

Minojska kultura

'''Igra s bikom''', freska iz palače u Knossosu. Preskakanje bika bio je sportski događaj, ali ujedno i ritualni obred odrastanja. Tamna figura je muškarac, a svijetle su žene. Minojska kultura ili Minojska civilizacija je kultura brončanog doba koja je nastala na otoku Kreta, a procvat je imala od 2700. do 1450. pr.

Novi!!: Povijest Europe i Minojska kultura · Vidi više »

Mir u Campo Formiju

Zemljovid koji prikazuje središnju Europu nakon mira u Campo Formiju Kampoformijski mir potpisali su 17. listopada 1797. Napoleon, kao predstavnik Francuske, i grof Ludwig von Cobenzl, kao predstavnik Austrije.

Novi!!: Povijest Europe i Mir u Campo Formiju · Vidi više »

Mir u Schönbrunnu

Mir u Schönbrunnu potpisan je 14. listopada 1809. godine u palači Schönbrunn u Beču između Austrije i Francuske.

Novi!!: Povijest Europe i Mir u Schönbrunnu · Vidi više »

Mir u Srijemskim Karlovcima

Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.

Novi!!: Povijest Europe i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »

Mir u Tilzitu

Tilzitski mir predstavlja dva sporazuma koje je potpisao Napoleon u Tilzitu u srpnju 1807. poslije pobjede kod Fridlanda.

Novi!!: Povijest Europe i Mir u Tilzitu · Vidi više »

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Novi!!: Povijest Europe i Mlađe kameno doba · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblica de Venèsia, kasnije Repùblica Vèneta), službeno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblica Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Povijest Europe i Mletačka Republika · Vidi više »

Mohačka bitka

Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526.

Novi!!: Povijest Europe i Mohačka bitka · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.

Novi!!: Povijest Europe i Moldavija · Vidi više »

Molière

Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Molière (Pariz, 15. siječnja 1622. - Pariz, 17. veljače 1673.), francuski komediograf, scenarist i književnik, jedan od velikana humoristične satire; te jedan od najcjenjenijih književnih autora u zapadnoj kulturi uopće.

Novi!!: Povijest Europe i Molière · Vidi više »

Monroeva doktrina

James Monroe John Quincy Adams Monroeva doktrina (engl.: Monroe Doctrine) objavljena je 2. prosinca 1823. od strane američkog predsjednika Jamesa Monroa.

Novi!!: Povijest Europe i Monroeva doktrina · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Povijest Europe i Moskva · Vidi više »

Mustafa II.

Mustafa II. (6. veljače 1664. - 28. prosinca 1703.) turski sultan Sultan Mustafa II. Mustafa II.

Novi!!: Povijest Europe i Mustafa II. · Vidi više »

Nacionalsocijalizam

Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920.

Novi!!: Povijest Europe i Nacionalsocijalizam · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, državnik i car.

Novi!!: Povijest Europe i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Napoleon prelazi Alpe

Napoleon prelazi Alpe (francuski: Bonaparte franchissant le Grand-Saint-Bernard, tj. „Napoleon prelazi preko prijelaza Grand-Saint-Bernard”) je slavno ulje na platnu koje je 1801.

Novi!!: Povijest Europe i Napoleon prelazi Alpe · Vidi više »

Narod

Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci sa Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.

Novi!!: Povijest Europe i Narod · Vidi više »

Nautilus

*Nautilus (rod), rod morskih životinja iz razreda Cephalopoda.

Novi!!: Povijest Europe i Nautilus · Vidi više »

Neandertalac

Rekonstruirani kostur neandertalca.Neandertalac je izumrla vrsta roda Homo, srodna suvremenoj ljudskoj vrsti Homo sapiens koja je nastanjivala većinu europskog kontinenta i dio jugozapadne Azije od sjevera Arapskog poluotoka do šire okolice Kaspijskoga mora.

Novi!!: Povijest Europe i Neandertalac · Vidi više »

Neoklasicizam

Panoramski pogled unutrašnjosti pariškog ''Panthéona''. Neoklasicizam je umjetnički pravac koji se uvelike oslanja na klasičnu umjetnost stare Grčke i Rima.

Novi!!: Povijest Europe i Neoklasicizam · Vidi više »

Nepobjediva armada

Poraz Španjolske armade Nepobjediva armada ili Španjoska armada (šp. Grande y Felicísima Armada — "Velika i najsretnija mornarica") bila je španjolska flota koja je 1588. godine trebala izvršiti invaziju na Englesku pod zapovjedništvom Alonsa Péreza de Guzmána, sedmog vojvode od Medina Sidonie.

Novi!!: Povijest Europe i Nepobjediva armada · Vidi više »

Nepotizam

Nepotizam (iz latinskog. nom. nepos, gen. nepotis unučad, potomak, te nećak) je termin kojim se označava popunjavanje radnih mjesta članovima vlastite obitelji ili davanje prednosti pri zapošljavanju poznanicima.

Novi!!: Povijest Europe i Nepotizam · Vidi više »

Neron

Neron (15. prosinca 37. - 9. lipnja 68.) bio je peti rimski car, zadnji iz Julijsko-Klaudijevske dinastije.

Novi!!: Povijest Europe i Neron · Vidi više »

Nerva

Nervino poprsje. Nerva lat. Marcus Cocceius Nerva (8. studenog 30. - 27. siječnja 98.), prvi rimski car u periodu Pet dobrih careva, od 96.

Novi!!: Povijest Europe i Nerva · Vidi više »

Nicolas de Condorcet

Nicolas Antoine Caritat de Condorcet (Ribemont, 17. rujna 1743. - Bourg-la-Reine, 29. ožujka 1794.) bio je francuski filozof, političar, ekonomist i enciklopedist.

Novi!!: Povijest Europe i Nicolas de Condorcet · Vidi više »

Nicolas Poussin

Nicolas Poussin (Villers-en-Vexin, kraj Andelysa, 15. lipnja, 1594. - Rim, 19. studenog 1665.) bio je najvažniji francuski slikar 17. stoljeća; začetnik i vodeći slikar klasicizma u razdoblju baroka.

Novi!!: Povijest Europe i Nicolas Poussin · Vidi više »

Nikola I., ruski car

'''Nikola I.''' car Rusije Nikola I. Pavlovič (6. srpnja 1796. - 2. ožujka 1855.), ruski car od 1825 godine, kralj Poljske 1825.

Novi!!: Povijest Europe i Nikola I., ruski car · Vidi više »

Nikola Jurišić

Nikola Jurišić (o. 1490 - 1545.) Spomenik '''Nikoli Jurišiću''' u Zagrebu. Nikola barun Jurišić od Kisega (mađarski: Jurisics Miklós), (Senj, oko 1490. - Kiseg, 1545.), hrvatski plemić, vojskovođa i diplomat.

Novi!!: Povijest Europe i Nikola Jurišić · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568-1648) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Niskih Zemalja. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno sa Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Povijest Europe i Nizozemska · Vidi više »

Njemački kancelar

Kancelar je ime koje u Njemačkoj nosi premijer, tj.

Novi!!: Povijest Europe i Njemački kancelar · Vidi više »

Novi svijet

Naslona stranica Martireovog djela ''De orbe novo'' ("Na novom svijetu") franc.''Carte d'Amérique''), Guillaume Delisle, 1774. godine Novi svijet je jedno od imena koje se koristi za Ameriku.

Novi!!: Povijest Europe i Novi svijet · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) je službeni jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981.

Novi!!: Povijest Europe i Novogrčki jezik · Vidi više »

Numidija

Numidija (latinski Numidia), u antičko doba teritorij i država u sjevernoj Africi, u istočnom dijelu Alžira i zapadnom dijelu Tunisa, između Mauritanije i Kartage.

Novi!!: Povijest Europe i Numidija · Vidi više »

O pjesničkom umijeću

grčkom, naslovnica iz 1837. Poetika ili O pjesničkom umijeću jedno je od najpoznatijih Aristotelovih djela koje u 26 glava govori o pjesništvu, analizira ga, svrstava i opisuje.

Novi!!: Povijest Europe i O pjesničkom umijeću · Vidi više »

Objektivni idealizam

Objektivni idealizam je forma idealizma koji utemeljuje taj idejni bitak kao objektivnu zbiljnost nezavisnu o čovjeku i njegovoj svijesti.

Novi!!: Povijest Europe i Objektivni idealizam · Vidi više »

Odesa

Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog Imperija i današnje Ukrajine.

Novi!!: Povijest Europe i Odesa · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (kratica: OI) veličanstveno su višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine.

Novi!!: Povijest Europe i Olimpijske igre · Vidi više »

Oliver Cromwell

'''Oliver Cromwell''' Oliver Cromwell (Huntingdon, 25. travnja 1599. - London, 3. rujna 1658.), engleski državnik.

Novi!!: Povijest Europe i Oliver Cromwell · Vidi više »

Operacija Barbarossa

Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.

Novi!!: Povijest Europe i Operacija Barbarossa · Vidi više »

Opsada Beča 1683.

Opsada Beča ili Druga bitka kod Beča (njem.: Schlacht am Kahlenberg, polj.: Bitwa pod Wiedniem ili Odsiecz Wiedeńska, tur.: İkinci Viyana Kuşatması, ukr.: Віденська відсіч / Viděns'ka Vidsič) naziv je za događaj koji se odvijao u razdoblju od 14. srpnja do 12. rujna 1683. kada je vojska Osmanskog Carstva izvršila opsadu Beča, glavnog grada Habsburške Monarhije.

Novi!!: Povijest Europe i Opsada Beča 1683. · Vidi više »

Opsada Sigeta

Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta. Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.

Novi!!: Povijest Europe i Opsada Sigeta · Vidi više »

Opsada Yorktowna

Opsada Yorktowna je jedna od odlučujućih pobjeda američko-francuske vojske u Američkom ratu za neovisnost.

Novi!!: Povijest Europe i Opsada Yorktowna · Vidi više »

Optimati

Optimati (lat. Optimates doslovno: "najbolji"), poznati i kao Boni ("dobri") je naziv za konzervativnu frakciju u Senatu Rimske Republike koja je postojala od druge polovice 2.

Novi!!: Povijest Europe i Optimati · Vidi više »

Osman III.

Osman III. (2. siječnja 1699. - 30. listopada 1757.) turski sultan Sultan Osman III. Osman III.

Novi!!: Povijest Europe i Osman III. · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (na osmanskom turskom: دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye, što znači "Osmanska Uzvišena Država"; na modernom turskom: Osmanlı Devleti, "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu, "Osmansko carstvo", drugi nazivi Otomansko i Tursko Carstvo) je bilo tursko carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. Na Bliskom Istoku, koje je na vrhuncu moći kontroliralo teritorije u današnjoj Turskoj, jugozapadnoj Aziji, sjevernoj Africi i jugoistočnoj Europi između 14. i 20. stoljeća.

Novi!!: Povijest Europe i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Oton

Marcus Salvius Otho (Marko Salvije Oton), rimski car, vladao je u razdoblju koje je u povijesti ostalo poznato kao Godina četiri cara (15. siječnja - 16. travnja 69.), rođen 25. travnja 32.

Novi!!: Povijest Europe i Oton · Vidi više »

Oton I. Veliki

Magdeburgu Oton I. (njemački Otto I.) (* 23. studenog 912. u Wallhausenu; † 7. svibnja 973. u Memlebenu), saski vojvoda i rimsko-njemački kralj (936. - 962.), rimsko-njemački car (962. - 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga i nije suvremen.

Novi!!: Povijest Europe i Oton I. Veliki · Vidi više »

Pad Bastille

Plan Bastille Taj događaj Francuzi obilježavaju kao državni praznik sjećajući se 14. srpnja 1789.

Novi!!: Povijest Europe i Pad Bastille · Vidi više »

Pad komunizma

Pad komunizma, Miroljubljive revolucije 1989 ili Slom komunizma izrazi su kojima se opisuje niz događaja koji su u jesen 1989.

Novi!!: Povijest Europe i Pad komunizma · Vidi više »

Panteon (razdvojba)

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i Panteon (razdvojba) · Vidi više »

Pariška mirovna konferencija 1919.

David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.

Novi!!: Povijest Europe i Pariška mirovna konferencija 1919. · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Povijest Europe i Pariz · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Povijest Europe i Parlament · Vidi više »

Parni stroj

stapnoga mehanizma kod parnog stroja: '''1''' – Stap '''2''' – Stapajica '''3''' – Križna glava '''4''' – Ojnica '''5''' – Koljenasto vratilo '''6''' – Bregasto vratilo za usis ili ispuh ventila '''7''' – Zamašnjak '''8''' – Klizni ventil '''9''' – Centrifugalni regulator. Parni stroj u radu. James Wattov parni stroj iz 1848. Heronove kugle ili eolipile. Parni stroj je toplinski stroj koji energiju vodene pare ekspanzijom pretvara u mehanički rad.

Novi!!: Povijest Europe i Parni stroj · Vidi više »

Partsko Carstvo

Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.

Novi!!: Povijest Europe i Partsko Carstvo · Vidi više »

Patricij

Patriciji (lat. pater - otac) su uživali povlastice i zauzimali sve položaje u državnoj upravi.

Novi!!: Povijest Europe i Patricij · Vidi više »

Peloponeski rat

Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.

Novi!!: Povijest Europe i Peloponeski rat · Vidi više »

Peloponez

Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.

Novi!!: Povijest Europe i Peloponez · Vidi više »

Pergam

Pergam (grčki: Pérgamon, τὸ Πέργαμον; latinski: Pergamum) je antički grad iznad doline Bakirçay u sjeverozapadnom dijelu Male Azije, nedaleko od današnje Bergame u Turskoj.

Novi!!: Povijest Europe i Pergam · Vidi više »

Periklo

Periklo (grčki: Περιϰλῆς, Periklēs) je bio starogrčki državnik, vrstan govornik i vojskovođa (oko 495. pr. Kr. – 429. pr. Kr.). Bio je pripadnik atenskog plemstva (aristokracije) i dobar vojskovođa, no ostao je poznat po zalaganju za atenski narod (demos).

Novi!!: Povijest Europe i Periklo · Vidi više »

Perzija (razdvojba)

Perzija je naziv s više značenja.

Novi!!: Povijest Europe i Perzija (razdvojba) · Vidi više »

Perzijsko Carstvo

Perzijsko Carstvo može se odnositi na.

Novi!!: Povijest Europe i Perzijsko Carstvo · Vidi više »

Pet dobrih careva

Naziv razdoblja koje označava period najveće moći, slave i prosperiteta Rimskog carstva.

Novi!!: Povijest Europe i Pet dobrih careva · Vidi više »

Petar I. Aleksejevič Romanov

'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (10. lipnja 1672. - 8. veljače 1725.), ruski vladar.

Novi!!: Povijest Europe i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »

Petar II., ruski car

Petar II., ruski car Petar II. (23. listopada 1715. - 29. siječnja 1730.), ruski car 1727 - 1730.

Novi!!: Povijest Europe i Petar II., ruski car · Vidi više »

Petar III., ruski car

Car Petar III. Fjodorovič Ruski car Petar III.

Novi!!: Povijest Europe i Petar III., ruski car · Vidi više »

Petroglif

Švedskoj su istaknuti crvenom bojom kako bi se bolje vidjeli Petroglifi Foz Côa i Siega Verde (Portugal i Španjolska) su među najstarijima na svijetu. Petroglifi su piktogrami i logogrami uklesani u kamene stijene.

Novi!!: Povijest Europe i Petroglif · Vidi više »

Pierre Corneille

'''Pierre Corneille''' Pierre Corneille (Rouen, 6. lipnja 1606. - Pariz, 1. listopada 1684.), francuski dramski pisac.

Novi!!: Povijest Europe i Pierre Corneille · Vidi više »

Pio VII.

Pio VII. lat.

Novi!!: Povijest Europe i Pio VII. · Vidi više »

Pir

* Pir (biljni rod), biljni rod.

Novi!!: Povijest Europe i Pir · Vidi više »

Pirova pobjeda

Pirova pobjeda je pobjeda za koju se plati prevelika cijena i koja pobjedniku nanese više štete nego poraženom.

Novi!!: Povijest Europe i Pirova pobjeda · Vidi više »

Platon

Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.

Novi!!: Povijest Europe i Platon · Vidi više »

Platonizam

Platonizam je Platonovo filozofsko učenje prema kojem postoje ideje kao metafizičke supstancije nastalo u Grčkoj u 4. stoljeću pr. Kr. ali se može smatrati i zasebnom školom nedaleko Atene.

Novi!!: Povijest Europe i Platonizam · Vidi više »

Plebejac

Plebejci su bili klasa građana s manjim pravima u starom Rimu, uglavnom seljačkog podrijetla.

Novi!!: Povijest Europe i Plebejac · Vidi više »

Plemstvo

Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban socijalni društveni sloj.

Novi!!: Povijest Europe i Plemstvo · Vidi više »

Plinije Stariji

Plinije Stariji Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. - 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.

Novi!!: Povijest Europe i Plinije Stariji · Vidi više »

Plutarh

Plutarh (grčki: Πλούταρχος, Ploútarkhos), nakon što je postao rimski državljan mijenja ime u Lucius Mestrius Plutarchus (Heroneja, oko 46. - Delfi, 127.) bio je starogrčki povjesničar, biograf i esejist. Rođen je u gradiću Heroneji u grčkoj pokrajini Beotiji, vjerojatno za vrijeme vladanja rimskog cara Klaudija. Plutarh je proputovao čitavo Sredozemlje, uključujući i dva putovanja u Rim. Imao je veliki broj utjecajnih rimskih prijatelja, među njima i dvojicu važnih rimskih Senatora Soscija Senecija i Fundana, kojima je posvetio neka od kasnijih djela. Najveći dio života proveo je u Heroneji, i bio je posvećen u misterije grčkog boga Apolona. Njegove dužnosti kao starijeg od dva Apolonova svećenika u proročištu u Delfima (gdje je bio odgovoran za interpretiranje Pitijinih proricanja) očigledno mu nisu oduzimale mnogo vremena, vodio je vrlo aktivan društveni i građanski život i napisao veliki broj spisa, od kojih mnoga sačuvana do danas.

Novi!!: Povijest Europe i Plutarh · Vidi više »

Plutokracija

Plutokracija (iz starogrčkog: πλουτοκρατία plutokratía od πλουτος Plutos.

Novi!!: Povijest Europe i Plutokracija · Vidi više »

Požarevački mir

Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718.

Novi!!: Povijest Europe i Požarevački mir · Vidi više »

Podmornica

Podmornica Podmornica je brod sa sposobnošću upravljivog zaranjanja i izranjanja, te kretanja na površini vode i pod njom.

Novi!!: Povijest Europe i Podmornica · Vidi više »

Polis

Polis (grč. πολις) je središnji koncept klasične političke teorije, vitalan za razumijevanje politike starog vijeka, prije svega starogrčke antike.

Novi!!: Povijest Europe i Polis · Vidi više »

Politika

Politika (grč. ta politiká – poslovi vezani uz polis) je kolektivna djelatnost usmjerena ka donošenju odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Novi!!: Povijest Europe i Politika · Vidi više »

Poljska

Poljska (polj. Polska), službeno Republika Poljska (polj. Rzeczpospolita Polska), je država u srednjoj Europi. Geopolitički pripada istočnoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. Poljska je članica Europske unije i NATO saveza. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritoriju Poljske su podijelile Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvog svjetskog rata, a ponovo je izgubila početkom Drugog svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Povijest Europe i Poljska · Vidi više »

Poljsko-Litavska Unija

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая Абодвух Народаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike kneževine Litve.

Novi!!: Povijest Europe i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »

Poltavska bitka

Bitka kod Poltave 1709., autor: Denis Martens (Younger) (1726.) Poltavska bitka ili Bitka kod Poltave (rus. Полтавская битва, swe. Slaget vid Poltava, ukr. Битва під Полтавою) je povijesni vojni sukob koji se dogodio na prostoru središnje Ukrajine, grada Poltave, 27.

Novi!!: Povijest Europe i Poltavska bitka · Vidi više »

Pompej Veliki

Pompej Veliki, punim imenom Gnej Pompej Veliki (lat. Gnaeus Pompeius Magnus) (Rim, 29. rujna 106. pr. Kr. - Peluzij, 29. rujna 48. pr. Kr.), rimski vojskovođa i trijumvir od 59. pr. Kr. do 49. pr. Kr.; uz Cezara najčuveniji vojskovođa svog vremena, Pompej je poražen u građanskom ratu s Cezarom i pogubljen.

Novi!!: Povijest Europe i Pompej Veliki · Vidi više »

Pompeji

Pompeji (latinski: Pompeii, talijanski: Pompei) su grad smješten na obali mora u blizini rijeke Sarno, kraj Napulja u talijanskoj pokrajini Kampaniji, te na sjecištu putova prema morskoj luci.

Novi!!: Povijest Europe i Pompeji · Vidi više »

Pontifex maximus

Vrhovni svećenik u antičkom Rimu, najviša pozicija u rimskoj religiji dostupna samo članovima plemstva.

Novi!!: Povijest Europe i Pontifex maximus · Vidi više »

Pontsko Kraljevstvo

Pontsko Kraljevstvo je bila država perzijskog podrijetla.

Novi!!: Povijest Europe i Pontsko Kraljevstvo · Vidi više »

Posljednja večera

'''Posljednja večera''', freska iz katakombe San Calisto u Rimu, 3. st. Posljednja večera (Leonardo) Grégoire Huret: Posljednja večera, V. list grafičke mape „Prikaz muke Isusa Krista bogočovjeka za ljude patnike", 1664. Posljednja večera (latinski: Coena Domini) je oproštajna večera koju je Isus blagovao sa svojim apostolima u Veliki četvrtak uoči muke u Jeruzalemu.

Novi!!: Povijest Europe i Posljednja večera · Vidi više »

Povelja o pravima

Povelja o pravima Sjedinjenih Američkih Država Povelja o pravima (engl. Bill of Rights) naziv je za prvih deset izmjena i dopuna na Ustav Sjedinjenih Američkih Država, koja jamče temeljna demokratska i ljudska prava u SAD i ograničavaju moć savezne države.

Novi!!: Povijest Europe i Povelja o pravima · Vidi više »

Prag

Prag (češki: Praha) je glavni i s 1,2 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njeno kulturno i gospodarsko središte.

Novi!!: Povijest Europe i Prag · Vidi više »

Pragmatička sankcija (1713.)

Pragmatična sankcija Pragmatička sankcija je naziv za Kućni zakon koji je 19. travnja 1713. donio njemačko-rimski car i ugarsko-hrvatski kralj Karlo VI. (III.). Tim je Karlo regulirao pitanje nasljedstva u slučaju da umre bez sina.

Novi!!: Povijest Europe i Pragmatička sankcija (1713.) · Vidi više »

Pravo

180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).

Novi!!: Povijest Europe i Pravo · Vidi više »

Primogenitura

Primogenitura je ustaljena tradicija nasljedstva gdje prvorođenče ima prednost.

Novi!!: Povijest Europe i Primogenitura · Vidi više »

Principat

Principat je opće prihvaćeni naziv za državno uređenje koje je u uspostavio prvi rimski car Oktavijan August, koji je vladao od 31. pr. Kr. (formalno od 27. pr. Kr.) pa do svoje smrti, 14. godine.

Novi!!: Povijest Europe i Principat · Vidi više »

Prisega na loptalištu

Narodne skupštine Prisega na loptalištu (fr. serment du jeu de paume) je dokument koji je potpisalo 577 članova francuskog Trećeg staleža (koji se 17. lipnja 1789. prozvao Narodnom skupštinom) na zasjedanju Skupštine državnih staleža 20. lipnja 1789.

Novi!!: Povijest Europe i Prisega na loptalištu · Vidi više »

Prosvijećeni apsolutizam

Voltaireom, koji je boravio kao njezin gost na dvoru. To joj nije smetalo da okrutno progoni svoje protivnike i vlada strogo apsolutistički. Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18. stoljeća; neki autori vole razdoblje apsolutizma približno odrediti razdobljem 1660.

Novi!!: Povijest Europe i Prosvijećeni apsolutizam · Vidi više »

Prosvjetiteljstvo

Prosvjetiteljstvo je kulturni pokret u Europi krajem 17.

Novi!!: Povijest Europe i Prosvjetiteljstvo · Vidi više »

Protektorat

Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.

Novi!!: Povijest Europe i Protektorat · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općenit naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: Povijest Europe i Protestantizam · Vidi više »

Pruska

Pruska unutar Njemačkog Carstva 1871. - 1918. Zastava Kraljevine Pruske korištena od 1892. do 1918. Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Povijest Europe i Pruska · Vidi više »

Prvi punski rat

Prvi punski rat trajao je od 264. pr. Kr. do 241. pr. Kr..

Novi!!: Povijest Europe i Prvi punski rat · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.

Novi!!: Povijest Europe i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Prvo Francusko Carstvo

Prvo Francusko Carstvo, obično poznato kao Francusko Carstvo ili Napoleonovo Carstvo, bio je režim Napoleona I. u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.

Novi!!: Povijest Europe i Prvo Francusko Carstvo · Vidi više »

Puč

Puč ili državni udar (njem. putch, švic. njem. butch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.

Novi!!: Povijest Europe i Puč · Vidi više »

Punski ratovi

Punski ratovi je zajedničko ime za tri rata vođena između Rimske republike i feničanskog grada Kartage od 264.

Novi!!: Povijest Europe i Punski ratovi · Vidi više »

Puritanizam

Puritanizam (latinski Puritas čistoća) pokret je među engleskim protestantima iz 16.

Novi!!: Povijest Europe i Puritanizam · Vidi više »

Racionalizam

Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.

Novi!!: Povijest Europe i Racionalizam · Vidi više »

Rat za španjolsku baštinu

Rat za španjolsku baštitnu ili Rat za španjolsko naslijeđe (1701.-1714.) je bio sukob velikih razmjera koji je izbio u Europi nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz dinastije Habsburg, Karla II.

Novi!!: Povijest Europe i Rat za španjolsku baštinu · Vidi više »

Realizam

* Realizam (književnost) - stil književnosti u XIX. st.

Novi!!: Povijest Europe i Realizam · Vidi više »

Rem

* Rem (jedinica), mjerna jedinica za količinu ekvivalentne doze ionizirajućeg zračenja.

Novi!!: Povijest Europe i Rem · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Povijest Europe i Renesansa · Vidi više »

Requiem

*Rekvijem, misa za pokojne.

Novi!!: Povijest Europe i Requiem · Vidi više »

Revolucija 1848.-1849.

Revolucija 1848.–1849., poznata kao Proljeće naroda, naziv je za društvene i nacionalne pokrete i nemire u više europskih zemalja u kojima su razne društvene i nacionalne skupine postavljale zahtjeve za političke, društvene i gospodarskim promjenama.

Novi!!: Povijest Europe i Revolucija 1848.-1849. · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Povijest Europe i Rim · Vidi više »

Rimska Republika

Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.

Novi!!: Povijest Europe i Rimska Republika · Vidi više »

Rimski konzul

Konzul (lat. consul, mn. consules) u starom Rimu naziv dvojice najviših državnih službenika otkako je 510. pr. Kr. obrazovana republika, biranih na godinu dana od centurijskih skupština, do 449. pr. Kr. nazivanih praetores, što ukazuje na vojno obilježje njihovog položaja.

Novi!!: Povijest Europe i Rimski konzul · Vidi više »

Rimski senat

Rimski senat (latinski: Senatus) bio je glavno upravno vijeće Rimske Republike, koja je nastala 509. pr. Kr. i Rimskog Carstva.

Novi!!: Povijest Europe i Rimski senat · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja tri desetljeća prije Krista.

Novi!!: Povijest Europe i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rimsko Kraljevstvo

U povijesti Rima ovaj period uglavnom se zasniva na rimskoj mitologiji.

Novi!!: Povijest Europe i Rimsko Kraljevstvo · Vidi više »

Rimsko pravo

Rimsko pravo (ius Romanum, ius Romanorum) označava pravni poredak koji je vrijedio u rimskoj državi od osnutka Rima, koji se prema predaji veže uz 753. godinu pr. Kr., pa do smrti istočnorimskog cara Justinijana 565. godine.

Novi!!: Povijest Europe i Rimsko pravo · Vidi više »

Robert Fulton

'''Robert Fulton''' Robert Fulton (Lancaster County, SAD, 14. studenog 1765. - New York, 24. veljače 1815.), američki inženjer.

Novi!!: Povijest Europe i Robert Fulton · Vidi više »

Robovlasništvo

right Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na radu robova.

Novi!!: Povijest Europe i Robovlasništvo · Vidi više »

Rokoko

Bavarskoj (1737.-1766.). Arhitektonski prostor je tečan i pun života. Rokoko ("stil Luja XV.") je naziv za francusku umjetnost i unutarnji dizajn 18.

Novi!!: Povijest Europe i Rokoko · Vidi više »

Romantizam

Caspar David Friedrich, ''Lutalica iznad mora magle'', 1818., ulje na platnu, 98 cm × 74 cm, Kunsthalle, Hamburg.Ova slika prikazuje najprisutniju osobitost romantičara - eskapizam, bijeg u osamu prirode. Romantizam se općenito ne odnosi na određeni stil, već na jedno shvaćanje koje se može izraziti na mnogo načina: romantično, nestvarno, nerealno.

Novi!!: Povijest Europe i Romantizam · Vidi više »

Romul

Romul Romul (latinski: Romulus; Alba Longa, 24. ožujka 771. pr. Kr. – Rim, 5. ili 7. srpnja 716. pr. Kr.) je, uz brata Rema, prema legendi bio osnivač grada Rima, te jedan od sedmorice rimskih kraljeva.

Novi!!: Povijest Europe i Romul · Vidi više »

Rubikon

Rubikon (lat. Rubico) je mala rijeka na sjeveru Italije.

Novi!!: Povijest Europe i Rubikon · Vidi više »

Rudnik

Ujedinjenom Kraljevstvu Rudnik je mjesto u/na Zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina.

Novi!!: Povijest Europe i Rudnik · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Povijest Europe i Rumunjska · Vidi više »

Ruska revolucija

Ruska revolucija, ponekad nazvana Ruska revolucija 1917, naziv je za period političkih previranja u Rusiji godine 1917.

Novi!!: Povijest Europe i Ruska revolucija · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Povijest Europe i Rusko Carstvo · Vidi više »

Rusko-turski rat 1787.-1792.

Rusko-turski rat (1787.–1792.) bio je neuspješan pokušaj Otomanskog carstva da povrati teritorije izgubljene u prijašnjem Rusko-turskom ratu (1768–1774).

Novi!!: Povijest Europe i Rusko-turski rat 1787.-1792. · Vidi više »

Salzburg

Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: je statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.

Novi!!: Povijest Europe i Salzburg · Vidi više »

Samnitski ratovi

Navala Gala i njihovi vojni uspjesi su natjerali Rimljane da se čvršće povežu za Latinski savez.

Novi!!: Povijest Europe i Samnitski ratovi · Vidi više »

Samuel Adams

Samuel Adams Samuel Adams (Boston, 27. rujna / 16. po starom kalendaru 1772. - Cambridge, 2. listopada 1803.), bio je američki državnik i političar, jedan od Očeva osnivača Sjedinjenih Država lider massachusettskih radikala i američke revolucije, delegat Kontinentalnog kongresa (1774. -1781.) i potpisnik Deklaracije o nezavisnosti.

Novi!!: Povijest Europe i Samuel Adams · Vidi više »

Samuel Finley Breese Morse

'''Samuel Morse''' Samuel Finley Breese Morse (Charlestown, 27. travnja 1791. - New York, 2. travnja 1872.), američki slikar i izumitelj.

Novi!!: Povijest Europe i Samuel Finley Breese Morse · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus. Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Povijest Europe i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) je glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Povijest Europe i Sarajevo · Vidi više »

Savannah

Zemljopis.

Novi!!: Povijest Europe i Savannah · Vidi više »

Scipion Stariji

Scipion Stariji zvan i Scipion Afrički, punim imenom Publije Kornelije Scipion (lat: Publius Cornelius Scipio Africanus Major) bio je poznati rimski vojskovođa i političar.

Novi!!: Povijest Europe i Scipion Stariji · Vidi više »

Secessio plebis

Secessio plebis je pokušaj odvajanja plebejaca od patricija u starom Rimu zbog nezadovoljstva svojim lošim položajem u gradu koji je bio apsolutno pod vlašću patricija i gdje plebejci nisu imali nikakva prava.

Novi!!: Povijest Europe i Secessio plebis · Vidi više »

Sedmogodišnji rat

Sedmogodišnji rat (ponegdje je trajao i 9 godina), koji se naziva i Pomeranski rat ili Francusko-indijanski rat, odvijao se 1754.

Novi!!: Povijest Europe i Sedmogodišnji rat · Vidi više »

Sekularizacija

Sekularizacija je transformacija društva od bliske identifikacije s religioznim vrijednostima i institucijama k nereligioznim (ili ireligioznim) vrijednostima i sekularnim institucijama.

Novi!!: Povijest Europe i Sekularizacija · Vidi više »

Selim III.

Selim III. (24. prosinca 1761. - 28. srpnja 1808.) osmanski sultan Sultan Selim III. Selim III.

Novi!!: Povijest Europe i Selim III. · Vidi više »

Senat

Rimskom forumu Senat je naziv za skupštinu, često za gornji dom ili komoru legislature ili parlamenta.

Novi!!: Povijest Europe i Senat · Vidi više »

Seneka

* Seneka mlađi.

Novi!!: Povijest Europe i Seneka · Vidi više »

Seoba naroda

Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.

Novi!!: Povijest Europe i Seoba naroda · Vidi više »

Servije Tulije

Servije Tulije (Servius Tullius) je prema legendi jedan od Rimskih kraljeva, vladao je u razdoblju od 578. pr. Kr. - 534. pr. Kr. Slavljen je kao veliki kralj.

Novi!!: Povijest Europe i Servije Tulije · Vidi više »

Sevastopolj

Sevastopolj, Sevastopol, u hrvatskim izvorima također i kao Sebastopolje (ukr./rus.: Севастополь, krimski tatarski: Aqyar) je grad na zapadnoj obali poluotoka Krima u središtu Crnog mora.

Novi!!: Povijest Europe i Sevastopolj · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Povijest Europe i Sicilija · Vidi više »

Sirmij

Sirmij u provinciji Panonija Druga Sirmij (Sirmium, današnja Srijemska Mitrovica, antički grad rimske provincije Panonije.

Novi!!: Povijest Europe i Sirmij · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Povijest Europe i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Afrika

geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.

Novi!!: Povijest Europe i Sjeverna Afrika · Vidi više »

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika - kontinent na sjevernoj polutci, površine 24,230.000 četvornih kilometara.

Novi!!: Povijest Europe i Sjeverna Amerika · Vidi više »

Sjeverna Europa

Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća sjeverni dio Europe.

Novi!!: Povijest Europe i Sjeverna Europa · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Povijest Europe i Slovemija · Vidi više »

Smaknuće carske obitelji Romanov

'''Zastava obitelji Romanov''' Grb dinastije Romanova Smaknuće carske bitelj Romanov dogodilo se 17. srpnja 1918.

Novi!!: Povijest Europe i Smaknuće carske obitelji Romanov · Vidi više »

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Novi!!: Povijest Europe i Socijalizam · Vidi više »

Sofisti

Sofisti, filozofska škola koja djeluje u klasično doba starogrčke kulture, u 5.

Novi!!: Povijest Europe i Sofisti · Vidi više »

Sokrat

Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.

Novi!!: Povijest Europe i Sokrat · Vidi više »

Solon

'''Solon''' Solon (640. pr. Kr..-560. pr. Kr.) bio je veliki atenski političar, zakonodavac i pjesnik.

Novi!!: Povijest Europe i Solon · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (kratica: SSSR; rus. Сою́з Сове́тских Социалисти́ческих Респу́блик), je bila država u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Povijest Europe i Sovjetski Savez · Vidi više »

Sparta

Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.

Novi!!: Povijest Europe i Sparta · Vidi više »

Spartak

Spartak (grčki: Σπάρτακος, Spártakos; latinski: Spartacus) bio je znameniti tračanski gladijator i vođa ustanka rimskih robova protiv Rimske Republike, poznatog i kao Treći robovski rat.

Novi!!: Povijest Europe i Spartak · Vidi više »

SPQR

250px S.P.Q.R. je latinska kratica i može značiti.

Novi!!: Povijest Europe i SPQR · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Povijest Europe i Srbija · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje (naziv latinskog porijekla: Mediteran.

Novi!!: Povijest Europe i Sredozemlje · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more je more Atlantskog oceana površine oko 2.5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Povijest Europe i Sredozemno more · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Povijest Europe i Stara Grčka · Vidi više »

Status quo

Status quo (lat. trenutačno stanje) označava postojeće (trenutno) stanje, zapravo stanje u državi.

Novi!!: Povijest Europe i Status quo · Vidi više »

Stogodišnji rat

Stogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Kraljevine Engleske i Kraljevine Francuske koji je trajao 116 godina i to od 1337.

Novi!!: Povijest Europe i Stogodišnji rat · Vidi više »

Stoicizam

Stoicizam je antička filozofska škola koja djeluje od 4.

Novi!!: Povijest Europe i Stoicizam · Vidi više »

Stuarti

Grb Stuarta Dinastija Stuart je bila škotska, a kasnije i engleska i irska kraljevska dinastija.

Novi!!: Povijest Europe i Stuarti · Vidi više »

Sula

Sula Lucije Kornelije Sula (138. pr. Kr. - 78. pr. Kr.), rimski zapovjednik i diktator.

Novi!!: Povijest Europe i Sula · Vidi više »

Sulejman II.

Sultan Sulejman II Sulejman II. (15. travnja 1642. - 1691.), 20. osmanski sultan, sin Ibrahima I. i sultanije Salihe Dilašub, porijeklom Srpkinje (r.Katarina, 1627. - 1688.). Sulejman II.

Novi!!: Povijest Europe i Sulejman II. · Vidi više »

Sveta Helena

Sveta Helena (Jelena Križarica, lat. Flavia Iulia Helena Augusta; oko 248. - Konstantinopol, 18. kolovoza, 329.), žena cara Konstancija Klora i majka cara Konstantina Velikog.

Novi!!: Povijest Europe i Sveta Helena · Vidi više »

Sveta liga

Sveta liga se može odnositi na may refer to.

Novi!!: Povijest Europe i Sveta liga · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (njem.:Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium) je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg vijeka i ranog novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Povijest Europe i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Svetonije

Gaj Svetonije Trankvil (Gaius Suetonius Tranquillus) (* oko 70. poslije Krista; † oko 122. poslije Krista), zvan Svetonije, rimski pisac i državni činovnik.

Novi!!: Povijest Europe i Svetonije · Vidi više »

Svištovski mir

Svištovski mir, mirovni sporazum potpisan u gradu Svištovu, 4. kolovoza 1791. godine između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva.

Novi!!: Povijest Europe i Svištovski mir · Vidi više »

Tacit

Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. - oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.

Novi!!: Povijest Europe i Tacit · Vidi više »

Tadeusz Kościuszko

Tadeuš Košćuško Tadeuš Košćuško (poljski. Tadeusz Kościuszko) (Mereszowszczyzna, Bjelorusija 4. veljače 1746. – Soluthurn, Švicarska 15. listopada 1817.) – poljsko-litavski vojskovođa i borac za slobodu.

Novi!!: Povijest Europe i Tadeusz Kościuszko · Vidi više »

Taranto

Taranto (lat.: Tarentum) je grad na jugu Italije u regiji Apulija, administrativno središe istoimene pokrajina Taranto, smješten na obali Jonskog mora u Tarantskom zaljevu, na zapadnoj strani poluotoka Salentina ("peta talijanske čizme").

Novi!!: Povijest Europe i Taranto · Vidi više »

Teodozije I. Veliki

Teodozije I. Veliki, (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. - Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.

Novi!!: Povijest Europe i Teodozije I. Veliki · Vidi više »

Thomas Hobbes

'''Thomas Hobbes''' Thomas Hobbes (Malmesbury, Wiltshire, 5. travnja 1588. - Hardwick Hall, Derbyshire, 4. prosinca 1679.) je engleski filozof.

Novi!!: Povijest Europe i Thomas Hobbes · Vidi više »

Thomas Jefferson

Thomas Jefferson (13. travnja 1743. - 4. srpnja 1826.) bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i treći Predsjednik SAD-a (1801. - 1809.). Na početku Američke revolucije, služio je u kontinentalnom kongresu predstavljajući državu Virginiju, a nakon toga služio je i kao ratni guverner Virginije (1779. - 1781.). Nakon što je rat okončan sredinom 1784. godine Jefferson je postao diplomat u Parizu.

Novi!!: Povijest Europe i Thomas Jefferson · Vidi više »

Thomas Paine

Thomas Paine (Thetford, 29. siječnja 1737. – New York, 8. lipnja 1809.), američko-britanski filozof i književnik.

Novi!!: Povijest Europe i Thomas Paine · Vidi više »

Tiber

'''Tiber''' u Rimu Tiber (tal. Tevere) je rijeka koja pripada sredozemnom slijevu, a izvire u Apeninima, podno planine Fumaiolo.

Novi!!: Povijest Europe i Tiber · Vidi više »

Tiberije

Tiberije Tiberius Claudius Nero Caesar (16. studenog 42. pr. Kr. - 16. ožujka 37. godine) je bio istaknuti vojskovođa, a od 14 - 37.

Novi!!: Povijest Europe i Tiberije · Vidi više »

Tiberije Grakho

Tiberije Grakho (lat.: Tiberius Sempronius Gracchus, TI·SEMPRONIVS·TI·F·P·N·GRACCVS) (163. pr. Kr. - 132. pr. Kr.) poznati rimski reformator.

Novi!!: Povijest Europe i Tiberije Grakho · Vidi više »

Tit Flavije

Tit Flavije Vespazijan Tit Flavije Vespazijan, ili često nazivan samo Tit ili Tito (30. prosinca 39 - 13. rujna 81) vladao je Rimskim Carstvom od 79 - 81.

Novi!!: Povijest Europe i Tit Flavije · Vidi više »

Toma Erdődy

Portret '''Tome Erdödya''' u molitvi. U pozadini se odvija Bitka kod Siska, a na nebu je banderola s geslom "'''In Deo vici'''" zagrebačkoj katedrali. Iznad glave urezano je geslo "'''In Deo vici'''" Toma II.

Novi!!: Povijest Europe i Toma Erdődy · Vidi više »

Torijevci

povijesti Ujedinjenog Kraljevstva Torijevci (eng. Tory) ili stranka torijevaca (eng. Tory party) su bili povijesna britanska stranka.

Novi!!: Povijest Europe i Torijevci · Vidi više »

Trajan

'''Trajan''' Marko Ulpije Trajan (53. – 117. godine).

Novi!!: Povijest Europe i Trajan · Vidi više »

Trajanov stup

'''Trajanov stup''' sa sjeverozapada. Pogled na '''Trajanov stup''' s jugoistoka. Tragovi boje su pronađeni u utorima reljefa, te se pretpostavlja da je cijeli bio obojen živim bojama. Trajanov stup (Trajanova kolumna) je trijumfalni stup na Trajanovom forumu u Rimu podignut oko 106.-113. u slavu pobjede cara Trajana u vojnom pohodu protiv Dačana.

Novi!!: Povijest Europe i Trajanov stup · Vidi više »

Treći punski rat

Treći punski rat je počeo 149. pr. Kr., a završio 146. pr. Kr..

Novi!!: Povijest Europe i Treći punski rat · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njemački: Drittes Reich), također poznat kao nacionalsocijalistička Njemačka (njemački: Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njemački: Deutsches Reich) od 1933.

Novi!!: Povijest Europe i Treći Reich · Vidi više »

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648. prvenstveno u središnjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, ali njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentalne države.

Novi!!: Povijest Europe i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Trijumf

Tijumf Rimski trijumf bila je javna ceremonija i vjerski obred u Drevnom Rimu, koji se vodio u počast vojskovođe (dux) za njegove uspjehe u ratu ili pohod na Rim, odnosno za prikaz svih blagodati pobjede.

Novi!!: Povijest Europe i Trijumf · Vidi više »

Trijumvirat

U istom periodu na povijesnoj sceni su se pojavile dvije ličnosti; Pompej i Kras.

Novi!!: Povijest Europe i Trijumvirat · Vidi više »

Troja

Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima (grčki: Τροία, Troia ili Ἴλιον, Ilion; latinski: Troia, Ilium; hetitski: Uilusa ili Truvisa) je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9. ili 8. stoljeću prije Krista.

Novi!!: Povijest Europe i Troja · Vidi više »

Tunis

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40% teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.

Novi!!: Povijest Europe i Tunis · Vidi više »

Ugljen

'''Ugljen''' Ugljen, kao vrsta fosilnog goriva, je crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena, sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.

Novi!!: Povijest Europe i Ugljen · Vidi više »

Ugovor iz Maastrichta

Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je na snagu 1. studenog 1993.

Novi!!: Povijest Europe i Ugovor iz Maastrichta · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje točno kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Povijest Europe i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна / Ukrajina / "u-zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Povijest Europe i Ukrajina · Vidi više »

Urban II.

Urban II. (1042. - 29. srpnja 1099.), rođen kao Eudes de Lagery bio je papa od 12. ožujka 1088. do 29. srpnja 1099. Za papu je izabran na papinskoj konklavi 1088. godine.

Novi!!: Povijest Europe i Urban II. · Vidi više »

Urbari

Državnom arhivu u Rijeci Urbari su popisi prihoda i prava zemljišnih vlastelinstava te podaničkih podavanja, obveza i službi, odnosno zbirke propisa kojima su se od ranoga srednjeg vijeka uređivali odnosi između vlastelina i kmetova.

Novi!!: Povijest Europe i Urbari · Vidi više »

Ustav Sjedinjenih Američkih Država

Original američkog Ustava Ustav SAD-a naziv je za dokument koji je nakon Američkog rata za neovisnost, točnije 1787., donio Ustavotvorni kongres Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Povijest Europe i Ustav Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Uzurpacija

Uzurpacija (latinski usurpatio.

Novi!!: Povijest Europe i Uzurpacija · Vidi više »

Varšava

Varšava (poljski Warszawa) je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596.

Novi!!: Povijest Europe i Varšava · Vidi više »

Velika Britanija (otok)

Položaj Velike Britanije Velika Britanija je otok na sjeverozapadu Europe, u Atlantskom oceanu.

Novi!!: Povijest Europe i Velika Britanija (otok) · Vidi više »

Veliki sjeverni rat

Veliki sjeverni rat (1700. - 1721.), poznat i kao Nordijski rat, vodio se između dvije europske velesile, Švedske (koja je još Vestfalskim ugovorom 1648. proglašena velikom kopnenom silom), i ojačane Rusije, koja je željela ostvariti premoć na Baltiku.

Novi!!: Povijest Europe i Veliki sjeverni rat · Vidi više »

Veliki turski rat

Veliki turski rat ili Rat Svete lige, također i Veliki bečki rat naziv je za niz vojnih sukoba između Osmanskog Carstva i tadašnjih europskih sila, ujedinjenih u Svetu ligu.

Novi!!: Povijest Europe i Veliki turski rat · Vidi više »

Ver

Bista Vera u Britanskom Muzeju Lucius Ceionius Commodus Verus (15. prosinca 130. - 169. u Altinumu), suvladar Marka Aurelija od 161., do njegove smrti.

Novi!!: Povijest Europe i Ver · Vidi više »

Verdunski ugovor

Zemljovid Verdunskog ugovora nakon 843. Verdunski ugovor sklopljen je 10.

Novi!!: Povijest Europe i Verdunski ugovor · Vidi više »

Vespazijan

Arheološkom muzeju Narona Tit Flavije Vespazijan (lat. Titus Flavius Vespasianus, kasnije Caesar Vespasianus Augustus), (17. studenog 9. - 23. lipnja 79.) rimski car, posljednji iz plejade careva koji su vladali 69.

Novi!!: Povijest Europe i Vespazijan · Vidi više »

Vezuv

Napulj i Vezuv Vezuv (tal.: Monte Vesuvio; lat.: Mons Vesuvius) je aktivni vulkan u Italiji.

Novi!!: Povijest Europe i Vezuv · Vidi više »

Vilim I. Oranski

Vilim I. Oranski Vilim I. Oranski (Dillenburg, Njemačka, 24. travnja 1533. - Delft, Nizozemska, 10. srpnja 1584)., također poznat i kao Vilim šutljivi (nizozemski: Willem de Zwijger),, bio je glavni vođa nizozemske pobune protiv španjolskih Habsburgovaca, što je dovelo do Nizozemske revolucije (Osamdesetogodišnji rat) i formalne nezavisnosti Ujedinjenih provincija (Beneluks) 1581.

Novi!!: Povijest Europe i Vilim I. Oranski · Vidi više »

Vilim I. Osvajač

Vilim I. Osvajač (1027. ili 1028. - 1087.) (eng. William the Conqueror, fr. Guillaume le Conquérant, staroengleski: Willelm of Normandige, Willelm Gehīersumiend) bio je normandijski vojvoda (od 1035., kao Vilim II.) i engleski kralj (1066. - 1087., kao Vilim I.). Izveo je zadnju uspješnu invaziju na Britaniju.

Novi!!: Povijest Europe i Vilim I. Osvajač · Vidi više »

Vilim III. Oranski

Vilim III.

Novi!!: Povijest Europe i Vilim III. Oranski · Vidi više »

Virginia

Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i broji 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.

Novi!!: Povijest Europe i Virginia · Vidi više »

Vitelije

Aulus Vitellius Germanicus, Rimski car, vladao u periodu poznatom kao Godina četiri cara (2. siječnja - 22. prosinca 69).

Novi!!: Povijest Europe i Vitelije · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Povijest Europe i Voda · Vidi više »

Voltaire

Voltaire Voltaire ili pravim imenom François Marie Arouet (Pariz, 21. studenog 1694. - Pariz, 30. svibnja 1778.), francuski književnik, povjesničar i filozof.

Novi!!: Povijest Europe i Voltaire · Vidi više »

Waterloo

Waterloo (Valonski: Waterlô) je grad u Belgiji u provinciji Walloon Barbant.

Novi!!: Povijest Europe i Waterloo · Vidi više »

Westfalski mir

Westfalski mir predstavlja niz sporazuma kojima je završen Tridesetogodišnji rat. Westfalski mir potpisan je 24. listopada 1648.

Novi!!: Povijest Europe i Westfalski mir · Vidi više »

William Penn

William Penn William Penn (14. listopada 1664. - 30. srpnja 1718.) je bio engleski filozof i poduzetnik, osnivač američke države Pensylvanije.

Novi!!: Povijest Europe i William Penn · Vidi više »

William Shakespeare

William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) - Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.

Novi!!: Povijest Europe i William Shakespeare · Vidi više »

Wittenberg

Lutherov grad Wittenberg (njem. Lutherstadt Wittenberg) grad je u njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu.

Novi!!: Povijest Europe i Wittenberg · Vidi više »

Wolfgang Amadeus Mozart

Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. - Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.

Novi!!: Povijest Europe i Wolfgang Amadeus Mozart · Vidi više »

Zakonik dvanaest ploča

Zakonik dvanaest ploča (lat. Leges duodecim tabularum), ponekad i Zakon (ili Zakonik) dvanaest tablica, je prva i najvažnija kodifikacija rimskog građanskog prava.

Novi!!: Povijest Europe i Zakonik dvanaest ploča · Vidi više »

Zaragoza

150px Zaragoza, glavni grad Aragonije, smještena je u plodnoj ravnici uz obale Ebra.

Novi!!: Povijest Europe i Zaragoza · Vidi više »

Znanost

Hrvatskom institutu za povijest. Znanost (grč. episteme - razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia; eng. i fr. science; njem. Wissenschaft) je organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Povijest Europe i Znanost · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Povijest Europe i 1. siječnja · Vidi više »

1. stoljeće pr. Kr.

1.

Novi!!: Povijest Europe i 1. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

105. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 105. pr. Kr. · Vidi više »

1054.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1054. · Vidi više »

1066.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1066. · Vidi više »

1095.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1095. · Vidi više »

11. rujna

11.

Novi!!: Povijest Europe i 11. rujna · Vidi više »

110. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 110. pr. Kr. · Vidi više »

111. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 111. pr. Kr. · Vidi više »

117.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 117. · Vidi više »

1215.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1215. · Vidi više »

13. listopada

13.

Novi!!: Povijest Europe i 13. listopada · Vidi više »

133. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 133. pr. Kr. · Vidi više »

1337.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1337. · Vidi više »

1340.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1340. · Vidi više »

1386.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1386. · Vidi više »

14. srpnja

14.

Novi!!: Povijest Europe i 14. srpnja · Vidi više »

1453.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1453. · Vidi više »

146. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 146. pr. Kr. · Vidi više »

149. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 149. pr. Kr. · Vidi više »

1492.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1492. · Vidi više »

1498.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1498. · Vidi više »

15. ožujka

15.

Novi!!: Povijest Europe i 15. ožujka · Vidi više »

15. stoljeće

15.

Novi!!: Povijest Europe i 15. stoljeće · Vidi više »

1517.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1517. · Vidi više »

1526.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1526. · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1527. · Vidi više »

1531.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1531. · Vidi više »

1532.

1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Povijest Europe i 1532. · Vidi više »

1537.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1537. · Vidi više »

1547.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1547. · Vidi više »

1555.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1555. · Vidi više »

1566.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1566. · Vidi više »

1569.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1569. · Vidi više »

1579.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1579. · Vidi više »

1581.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1581. · Vidi više »

1593.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1593. · Vidi više »

16. siječnja

16.

Novi!!: Povijest Europe i 16. siječnja · Vidi više »

16. stoljeće

16.

Novi!!: Povijest Europe i 16. stoljeće · Vidi više »

16. stoljeće pr. Kr.

16.

Novi!!: Povijest Europe i 16. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

1605.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1605. · Vidi više »

1607.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1607. · Vidi više »

161.

Na prijestolje Starog Rima dolazi Marko Aurelije.

Novi!!: Povijest Europe i 161. · Vidi više »

1613.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1613. · Vidi više »

162.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 162. · Vidi više »

1625.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1625. · Vidi više »

1640.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1640. · Vidi više »

1642.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1642. · Vidi više »

1643.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1643. · Vidi više »

1648.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1648. · Vidi više »

1649.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1649. · Vidi više »

1651.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1651. · Vidi više »

1653.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1653. · Vidi više »

1658.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1658. · Vidi više »

166.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 166. · Vidi više »

168.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 168. · Vidi više »

1683.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1683. · Vidi više »

1687.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1687. · Vidi više »

1688.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1688. · Vidi više »

1689.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1689. · Vidi više »

169.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 169. · Vidi više »

1696.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1696. · Vidi više »

1697.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1697. · Vidi više »

1699.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1699. · Vidi više »

1700.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1700. · Vidi više »

1701.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1701. · Vidi više »

1703.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1703. · Vidi više »

1705.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1705. · Vidi više »

1707.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1707. · Vidi više »

1709.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1709. · Vidi više »

1711.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1711. · Vidi više »

1712.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1712. · Vidi više »

1713.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1713. · Vidi više »

1714.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1714. · Vidi više »

1715.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1715. · Vidi više »

1718.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1718. · Vidi više »

1721.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1721. · Vidi više »

1722.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1722. · Vidi više »

1723.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1723. · Vidi više »

1725.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1725. · Vidi više »

1733.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1733. · Vidi više »

1735.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1735. · Vidi više »

1739.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1739. · Vidi više »

1740.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1740. · Vidi više »

1748.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1748. · Vidi više »

1750.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1750. · Vidi više »

1751.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1751. · Vidi više »

1756.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1756. · Vidi više »

1762.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1762. · Vidi više »

1763.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1763. · Vidi više »

1764.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1764. · Vidi više »

1765.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1765. · Vidi više »

1768.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1768. · Vidi više »

1769.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1769. · Vidi više »

1770.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1770. · Vidi više »

1772.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1772. · Vidi više »

1773.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1773. · Vidi više »

1774.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1774. · Vidi više »

1775.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1775. · Vidi više »

1776.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1776. · Vidi više »

1777.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1777. · Vidi više »

1780.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1780. · Vidi više »

1781.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1781. · Vidi više »

1783.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1783. · Vidi više »

1784.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1784. · Vidi više »

1785.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1785. · Vidi više »

1787.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1787. · Vidi više »

1789.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1789. · Vidi više »

1790.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1790. · Vidi više »

1791.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1791. · Vidi više »

1792.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1792. · Vidi više »

1793.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1793. · Vidi više »

1794.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1794. · Vidi više »

1795.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1795. · Vidi više »

1796.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1796. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1797. · Vidi više »

1799.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1799. · Vidi više »

18. lipnja

18.

Novi!!: Povijest Europe i 18. lipnja · Vidi više »

18. stoljeće

18.

Novi!!: Povijest Europe i 18. stoljeće · Vidi više »

180.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 180. · Vidi više »

1800.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1800. · Vidi više »

1801.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1801. · Vidi više »

1803.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1803. · Vidi više »

1804.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1804. · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1805. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1806. · Vidi više »

1808.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1808. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1809. · Vidi više »

1812.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1812. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1813. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1814. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1815. · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1821. · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1830. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1848. · Vidi više »

1853.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1853. · Vidi više »

1856.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1856. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1867. · Vidi više »

1873.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1873. · Vidi više »

19.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 19. · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Povijest Europe i 19. stoljeće · Vidi više »

19. travnja

19.

Novi!!: Povijest Europe i 19. travnja · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Povijest Europe i 1914. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1919. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1920. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1922. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1933. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1938. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1939. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1941. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1945. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1989. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1991. · Vidi više »

1992.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 1992. · Vidi više »

2. prosinca

2.

Novi!!: Povijest Europe i 2. prosinca · Vidi više »

2. rujna

2.

Novi!!: Povijest Europe i 2. rujna · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Povijest Europe i 20. stoljeće · Vidi više »

202. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 202. pr. Kr. · Vidi više »

216. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 216. pr. Kr. · Vidi više »

217. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 217. pr. Kr. · Vidi više »

218. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 218. pr. Kr. · Vidi više »

241. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 241. pr. Kr. · Vidi više »

26. kolovoza

26.

Novi!!: Povijest Europe i 26. kolovoza · Vidi više »

264. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 264. pr. Kr. · Vidi više »

27. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 27. pr. Kr. · Vidi više »

280. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 280. pr. Kr. · Vidi više »

3. stoljeće

3.

Novi!!: Povijest Europe i 3. stoljeće · Vidi više »

3. stoljeće pr. Kr.

3.

Novi!!: Povijest Europe i 3. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

300. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 300. pr. Kr. · Vidi više »

31. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 31. pr. Kr. · Vidi više »

313.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 313. · Vidi više »

323.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 323. · Vidi više »

323. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 323. pr. Kr. · Vidi više »

326. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 326. pr. Kr. · Vidi više »

330.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 330. · Vidi više »

330. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 330. pr. Kr. · Vidi više »

331. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 331. pr. Kr. · Vidi više »

332. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 332. pr. Kr. · Vidi više »

334. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 334. pr. Kr. · Vidi više »

336. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 336. pr. Kr. · Vidi više »

338. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 338. pr. Kr. · Vidi više »

360. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 360. pr. Kr. · Vidi više »

395.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 395. · Vidi više »

4. srpnja

4.

Novi!!: Povijest Europe i 4. srpnja · Vidi više »

4. stoljeće

4.

Novi!!: Povijest Europe i 4. stoljeće · Vidi više »

4. stoljeće pr. Kr.

4-o stoljeće prije Krista je razdoblje koje je trajalo od 400.

Novi!!: Povijest Europe i 4. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

404. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 404. pr. Kr. · Vidi više »

413. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 413. pr. Kr. · Vidi više »

415. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 415. pr. Kr. · Vidi više »

421. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 421. pr. Kr. · Vidi više »

43. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 43. pr. Kr. · Vidi više »

431. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 431. pr. Kr. · Vidi više »

44. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 44. pr. Kr. · Vidi više »

448. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 448. pr. Kr. · Vidi više »

449. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 449. pr. Kr. · Vidi više »

478. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 478. pr. Kr. · Vidi više »

479. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 479. pr. Kr. · Vidi više »

48. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 48. pr. Kr. · Vidi više »

480. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 480. pr. Kr. · Vidi više »

490. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 490. pr. Kr. · Vidi više »

493. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 493. pr. Kr. · Vidi više »

494. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 494. pr. Kr. · Vidi više »

5. studenog

5.

Novi!!: Povijest Europe i 5. studenog · Vidi više »

50. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 50. pr. Kr. · Vidi više »

500. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 500. pr. Kr. · Vidi više »

509. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 509. pr. Kr. · Vidi više »

527.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 527. · Vidi više »

54.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 54. · Vidi više »

60. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 60. pr. Kr. · Vidi više »

66.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 66. · Vidi više »

69.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 69. · Vidi više »

73. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 73. pr. Kr. · Vidi više »

753.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 753. · Vidi više »

753. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 753. pr. Kr. · Vidi više »

79.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 79. · Vidi više »

79. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 79. pr. Kr. · Vidi više »

8. ožujka

8.

Novi!!: Povijest Europe i 8. ožujka · Vidi više »

8. stoljeće pr. Kr.

8.

Novi!!: Povijest Europe i 8. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

800.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 800. · Vidi više »

800. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 800. pr. Kr. · Vidi više »

82. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 82. pr. Kr. · Vidi više »

83. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 83. pr. Kr. · Vidi više »

843.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 843. · Vidi više »

88. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 88. pr. Kr. · Vidi više »

9.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 9. · Vidi više »

96.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 96. · Vidi više »

962.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 962. · Vidi više »

97.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 97. · Vidi više »

98.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Europe i 98. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »