Brže od pregledniku!
82 odnosi: Al Farabi, Andaluzija, Antička filozofija, Arapi, Arapski jezik, Arapski poluotok, Aristotel, Avicena, Šerijatsko pravo, Šihabudin Suhravardi, Bagdad, Beograd, Biće, Bog, Bogoslovlje, Država, Društvo, Duša, Filozofija, Fizika, Grijeh, Historija, Hrvatska enciklopedija, Ibn Haldun, Ibn Rušd, Intelekt, Islam, Istina, Kabala, Kalif, Kršćanstvo, Krivovjerje, Kuran, Latinski jezik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Logika, Matematika, Materija, Medicina, Metafizika, Misticizam, Novoplatonizam, Ontologija, Perzija (razdvojba), Platon, Politika (Aristotel), Povijest, Pravo, Predodređenje, Proizvodnja, ..., Psihologija, Racionalizam, Religija, Skepticizam, Slobodna volja, Spasenje, Srednjovjekovna Europa, Srednjovjekovna filozofija, Sufizam, Svemir, Teorija spoznaje, Toma Akvinski, Tradicija, Transcendentnost, Tunis, Um, Vjera, Vrlina, Znanje, 1058., 1111., 1126., 1150., 1160., 1165., 1198., 1240., 1332., 1406., 870., 950., 980.. Proširite indeks (32 više) »
Al Farabi
Al Farabi Al Farabi (turski jezik Farabi, ara. ابو نصر محمد الفارابي, Abu Nasr Muhammad ibn Muhammad ibn Tarkhan ibn Uzalagh al-Farabioko) (870. – 950.) Iranac iz pokrajine Farab u Transoksaniji, osnivač je turski islamske skolastike.
Novi!!: Islamska filozofija i Al Farabi · Vidi više »
Andaluzija
Andaluzija (špa. Andalucía) je španjolska autonomna zajednica, smještena na jugu Pirenejskog poluotoka.
Novi!!: Islamska filozofija i Andaluzija · Vidi više »
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.
Novi!!: Islamska filozofija i Antička filozofija · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Islamska filozofija i Arapi · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Islamska filozofija i Arapski jezik · Vidi više »
Arapski poluotok
alt.
Novi!!: Islamska filozofija i Arapski poluotok · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Islamska filozofija i Aristotel · Vidi više »
Avicena
Avicena Avicena (perz. ابن سینا; Ibn Sīnā), punim imenom Abū ʿAlī al-Ḥusain ibn ʿAbd Allāh ibn Sīnā (Afšanah kraj Buhare, 980. – Hamadan, 1037.), Iranac, vodeći je filozof islamskog svijeta i neoplatonist.
Novi!!: Islamska filozofija i Avicena · Vidi više »
Šerijatsko pravo
Šerijatsko pravo je sastavni dio islamske vjere i sastoji se iz niza vjerskih muslimanskih propisa, čije izvore treba tražiti u muslimanskoj svetoj knjizi – Kuranu.
Novi!!: Islamska filozofija i Šerijatsko pravo · Vidi više »
Šihabudin Suhravardi
Šihabudin Jahja ibn Habaš ibn Amirak Suhravardi (perzijski: شهاب الدین یحیی ابن حبش بن امیرک ابوالفتوح سهروردی), poznat kao Šejh Išrak (perzijski: شیخ اشراق Učitelj iluminacije), rođen je 1154.
Novi!!: Islamska filozofija i Šihabudin Suhravardi · Vidi više »
Bagdad
Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.
Novi!!: Islamska filozofija i Bagdad · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Islamska filozofija i Beograd · Vidi više »
Biće
Biće predstavlja suštinu onoga što proučava ontologija, time je biće postavljeno kao životna činjenična stvarnost koja izražava subjektivnu realnost koju nije moguće u potpunosti objektivno predstaviti ili razložiti.
Novi!!: Islamska filozofija i Biće · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Islamska filozofija i Bog · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Islamska filozofija i Bogoslovlje · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Islamska filozofija i Država · Vidi više »
Društvo
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Novi!!: Islamska filozofija i Društvo · Vidi više »
Duša
Duša je, prema mnogim religijskim i filozofskim tradicijama, nematerijalna komponenta čovjekova života, tj.
Novi!!: Islamska filozofija i Duša · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Islamska filozofija i Filozofija · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Islamska filozofija i Fizika · Vidi više »
Grijeh
Istočni grijeh Adama I Eve Grijeh je pojam koji se najčešće koristi u religioznom značenju riječi, i to najčešće u kršćanstvu.
Novi!!: Islamska filozofija i Grijeh · Vidi više »
Historija
Historija (ili povijesna znanost)Anić, Vladimir (2002.): Historija je znanstvena disciplina koja proučava prošlu stvarnost odnosno povijest.
Novi!!: Islamska filozofija i Historija · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: Islamska filozofija i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Ibn Haldun
Ibn Haldunov kip u Tunisu Ibn Haldun, punim imenom Abu Zaid 'Abd al-Rahman ibn Muhamed ibn Haldun al-Hadrami (27. svibnja 1332. – 19. travnja 1406.), slavni arapski povjesničar, historiograf i političar.
Novi!!: Islamska filozofija i Ibn Haldun · Vidi više »
Ibn Rušd
Ibn Rušd Ibn Rušd (ar. Abū l-Walīd Muhammad ibn Ahmad ibn Muhammad ibn Rušd) ili Averroes (Córdoba, 1126. – Marakeš,1198.), pravnik, liječnik i najistaknutiji i najutjecajniji islamski filozof aristotelovac.
Novi!!: Islamska filozofija i Ibn Rušd · Vidi više »
Intelekt
Um ili posuđenica intelekt (iz latinskog. intellectus: percepcija, kognicija ili spoznaja) odnosi se na sposobnosti kroz razmišljanje znanje doći do spoznaja ili uvida.
Novi!!: Islamska filozofija i Intelekt · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Islamska filozofija i Islam · Vidi više »
Istina
Istina je jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, osobito u teoriji spoznaje.
Novi!!: Islamska filozofija i Istina · Vidi više »
Kabala
Prvo tiskano izdanje ''Zohara'', Mantova, Italija, 1558. Shematski prikaz sefirota Kabala (hebr.: קַבָּלָה, znači "primanje", "predaja") je židovsko mistično ezoterično učenje o Bogu i svijetu.
Novi!!: Islamska filozofija i Kabala · Vidi više »
Kalif
Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.
Novi!!: Islamska filozofija i Kalif · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Islamska filozofija i Kršćanstvo · Vidi više »
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Novi!!: Islamska filozofija i Krivovjerje · Vidi više »
Kuran
'''Kuran''' – Sveta knjiga islama Kuran ili Kur'an (arapski: أَلْقُرآن al-qur'ān); također zvan Al Qur'ān Al Karīm; ili izvedeni nazivi Quran, Koran, te rijetko Al-coran) je sveta knjiga islama. Muslimani vjeruju da je Kuran objava Božjih riječi i kulminacija Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika Muhameda. Prenošenje je trajalo 23 godine posredstvom anđela Gabriela (ar.
Novi!!: Islamska filozofija i Kuran · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Islamska filozofija i Latinski jezik · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Islamska filozofija i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Novi!!: Islamska filozofija i Logika · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Islamska filozofija i Matematika · Vidi više »
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Novi!!: Islamska filozofija i Materija · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Islamska filozofija i Medicina · Vidi više »
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Novi!!: Islamska filozofija i Metafizika · Vidi više »
Misticizam
Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.
Novi!!: Islamska filozofija i Misticizam · Vidi više »
Novoplatonizam
Novoplatonizam ili neoplatonizam naziv je za religijsko-mističnu školu filozofije koja je djelovala 3. – 6. stoljeća.
Novi!!: Islamska filozofija i Novoplatonizam · Vidi više »
Ontologija
Ontologija (grč. όν, particip glagola biti, tj. biće, bivajuće + λόγος, riječ, učenje) Ontologija (opća metafizika) je temeljna disciplina metafizike, koja proučava biće kao takvo, tj.
Novi!!: Islamska filozofija i Ontologija · Vidi više »
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Novi!!: Islamska filozofija i Perzija (razdvojba) · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Islamska filozofija i Platon · Vidi više »
Politika (Aristotel)
'''Aristotel''' (kompjuterski obrađena slika) Politika (grč. Πολιτικά, dosl. "stvari koje se tiču polisa") najvažniji je politički spis grčkog filozofa Aristotela (Stagira, 384. pr. Kr. – Halkida, 322. pr. Kr.) i jedno je od temeljnih djela filozofije politike.
Novi!!: Islamska filozofija i Politika (Aristotel) · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Islamska filozofija i Povijest · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Islamska filozofija i Pravo · Vidi više »
Predodređenje
Predodređenje ili latinizam predestinacija (lat.praedestinatio) je učenje po kome su sva događanja unaprijed predodređena sudbinom ili Božjom voljom.
Novi!!: Islamska filozofija i Predodređenje · Vidi više »
Proizvodnja
Proizvodnja je stvaranje jednog proizvoda kroz jedan ili više procesa s ciljem da se proizvod proda.
Novi!!: Islamska filozofija i Proizvodnja · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Islamska filozofija i Psihologija · Vidi više »
Racionalizam
Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.
Novi!!: Islamska filozofija i Racionalizam · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Islamska filozofija i Religija · Vidi više »
Skepticizam
Skepticizam je trajao od 4. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća pr. Kr. Osnivač skepticizma je bio Piron iz Elide koji nema pisanih djela.
Novi!!: Islamska filozofija i Skepticizam · Vidi više »
Slobodna volja
Slobodna volja je filozofski termin u kojem su misli i ponašanje neke osobe određeni vlastitom voljom, a ne vanjskim čimbenicima.
Novi!!: Islamska filozofija i Slobodna volja · Vidi više »
Spasenje
Spasenje je pojam, kojim se označava oslobođenje čovjeka i cijelog čovječanstva od različitih oblika zla, grijeha i smrti.
Novi!!: Islamska filozofija i Spasenje · Vidi više »
Srednjovjekovna Europa
desno Razdoblje srednjeg vijeka u Europi trajalo je ugrubo od 11. do 16. stoljeća.
Novi!!: Islamska filozofija i Srednjovjekovna Europa · Vidi više »
Srednjovjekovna filozofija
Poslije propasti Zapadnog Rimskog Carstva (476.) završava antičko razdoblje.
Novi!!: Islamska filozofija i Srednjovjekovna filozofija · Vidi više »
Sufizam
Sufizam (arapski تصوف, tasawwuf, perzijski عرفان, Erfan), ili dervišizam pripada mističkom učenju o islamu.
Novi!!: Islamska filozofija i Sufizam · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Novi!!: Islamska filozofija i Svemir · Vidi više »
Teorija spoznaje
Spoznaja i teoretska refleksija; Prikaz od James Ayscougha, ''A Short Account of the Eye and Nature of Vision'' (London, 1752.), str. 30 Teorija spoznaje ili Gnoseologija (drugi nazivi: noetika, kritika spoznaje) je filozofska disciplina koja ispituje mogućnosti istinite spoznaje i raspravlja o spoznajnim izvorima, njihovom obujmu, pretpostavkama, granicama, kriteriju i objektivnoj vrijednosti spoznaje.
Novi!!: Islamska filozofija i Teorija spoznaje · Vidi više »
Toma Akvinski
Sveti Toma Akvinski (lat. Thomas Aquinas, tal. Tommaso d'Aquino; Roccasecca, 28. siječnja 1225. – Fossanova, 7. ožujka 1274.), talijanski dominikanac, filozof, teolog, crkveni naučitelj i svetac.
Novi!!: Islamska filozofija i Toma Akvinski · Vidi više »
Tradicija
Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.
Novi!!: Islamska filozofija i Tradicija · Vidi više »
Transcendentnost
„Što oko još nije vidjelo niti uho čulo“ ''(Oculus non vidit, nec auris audivit)'' Transcendentnost, transcendencija (lat. transcendentia, od glagola transcendens – koji se uspinje), nadosjetilnost ili onostranost, u religiji i filozofiji označava sve što postoji iznad neposredna osjetilna iskustva, prekoračenja granice svijesti, tj.
Novi!!: Islamska filozofija i Transcendentnost · Vidi više »
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Novi!!: Islamska filozofija i Tunis · Vidi više »
Um
Um je aspekt intelekta i svijesti doživljen kao kombinacija misli, percepcije, pamćenja, emocija, volje i mašte, uključujući i sve nesvjesne kognitivne procese.
Novi!!: Islamska filozofija i Um · Vidi više »
Vjera
Jean-Baptiste Théodon: Trijumf vjere nad idolopoklonstvom. Vjera se obično definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njezine provjere.
Novi!!: Islamska filozofija i Vjera · Vidi više »
Vrlina
Vrlina (lat. virtus; grč., aretē) je uobičajena, dobro utemeljena, određenost i pripravnost muških snaga usmjerenih veličanstvenim djelima.
Novi!!: Islamska filozofija i Vrlina · Vidi više »
Znanje
knjižnici Celsus u Efezu, Turska. Znanje je definirano na razne načine kao.
Novi!!: Islamska filozofija i Znanje · Vidi više »
1058.
Bez opisa.
Novi!!: Islamska filozofija i 1058. · Vidi više »
1111.
Bez opisa.
Novi!!: Islamska filozofija i 1111. · Vidi više »
1126.
Bez opisa.
Novi!!: Islamska filozofija i 1126. · Vidi više »
1150.
Bez opisa.
Novi!!: Islamska filozofija i 1150. · Vidi više »
1160.
Bez opisa.
Novi!!: Islamska filozofija i 1160. · Vidi više »
1165.
Bez opisa.
Novi!!: Islamska filozofija i 1165. · Vidi više »
1198.
Bez opisa.
Novi!!: Islamska filozofija i 1198. · Vidi više »
1240.
Bez opisa.
Novi!!: Islamska filozofija i 1240. · Vidi više »
1332.
Bez opisa.
Novi!!: Islamska filozofija i 1332. · Vidi više »
1406.
Bez opisa.
Novi!!: Islamska filozofija i 1406. · Vidi više »
870.
Bez opisa.
Novi!!: Islamska filozofija i 870. · Vidi više »
950.
Bez opisa.
Novi!!: Islamska filozofija i 950. · Vidi više »
980.
Bez opisa.
Novi!!: Islamska filozofija i 980. · Vidi više »
