Brže od pregledniku!
32 odnosi: Austro-Ugarska, Čehoslovačka nogometna reprezentacija, Branič (nogomet), HŠK Ličanin Zagreb, Hrvatska, Jugoslavenska nogometna reprezentacija, Jugoslavenski nogometni savez, Lisabon, Malta, NK HAŠK Zagreb, NK Kustošija Zagreb, NK Lokomotiva Zagreb, Osijek, Portugalska nogometna reprezentacija, Prag, Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1937./38., Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Zadar, Zagreb, Zagrebačka nogometna reprezentacija, ZŠK Građanski 1911, 17. studenoga, 1909., 1925., 1927., 1932., 1936., 1937., 1940., 1982., 3. svibnja, 6. veljače.
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Ivica Gajer i Austro-Ugarska · Vidi više »
Čehoslovačka nogometna reprezentacija
Čehoslovačka nogometna reprezentacija je predstavljala državu Češku i Slovačku (Čehoslovačku, ČSSR) u međunarodnom muškom nogometu.
Novi!!: Ivica Gajer i Čehoslovačka nogometna reprezentacija · Vidi više »
Branič (nogomet)
U nogometnoj igri, branič je igrač čija je pozicija na nogometnom terenu iza veznih igrača.
Novi!!: Ivica Gajer i Branič (nogomet) · Vidi više »
HŠK Ličanin Zagreb
Hrvatski športski klub Ličanin (HŠK Ličanin) je bio klub iz Zagreba.
Novi!!: Ivica Gajer i HŠK Ličanin Zagreb · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivica Gajer i Hrvatska · Vidi više »
Jugoslavenska nogometna reprezentacija
Jugoslavenska nogometna reprezentacija predstavljala je Kraljevinu Jugoslaviju (1918. – 1943.) i Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (1946. – 1992.) u međunarodnim nogometnim natjecanjima.
Novi!!: Ivica Gajer i Jugoslavenska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Jugoslavenski nogometni savez
Jugoslavenski nogometni savez (JNS) osnovan je 15.
Novi!!: Ivica Gajer i Jugoslavenski nogometni savez · Vidi više »
Lisabon
Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.
Novi!!: Ivica Gajer i Lisabon · Vidi više »
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.
Novi!!: Ivica Gajer i Malta · Vidi više »
NK HAŠK Zagreb
HAŠK Zagreb je nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Ivica Gajer i NK HAŠK Zagreb · Vidi više »
NK Kustošija Zagreb
NK Kustošija, hrvatski je nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Ivica Gajer i NK Kustošija Zagreb · Vidi više »
NK Lokomotiva Zagreb
NK Lokomotiva Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Ivica Gajer i NK Lokomotiva Zagreb · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ivica Gajer i Osijek · Vidi više »
Portugalska nogometna reprezentacija
Portugalska nogometna reprezentacija je nacionalna nogometna reprezentacija Portugala.
Novi!!: Ivica Gajer i Portugalska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Ivica Gajer i Prag · Vidi više »
Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1937./38.
Sezona Prvog razreda 1937./1938.
Novi!!: Ivica Gajer i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1937./38. · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Ivica Gajer i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Ivica Gajer i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivica Gajer i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka nogometna reprezentacija
Zagrebačka nogometna reprezentacija, u svojim prvim godinama postojanja nazivana Reprezentacija Zagrebačkog nogometnog podsaveza, a danas Reprezentacija Zagrebačkog nogometnog saveza predstavlja Zagrebački nogometni savez u nogometnim utakmicama.
Novi!!: Ivica Gajer i Zagrebačka nogometna reprezentacija · Vidi više »
ZŠK Građanski 1911
Zagrebački Građanski Športski klub 1911 (ZŠK Građanski 1911), nadimak "Elferi", osnovan je u Zagrebu potkraj 1929. godine.
Novi!!: Ivica Gajer i ZŠK Građanski 1911 · Vidi više »
17. studenoga
17.
Novi!!: Ivica Gajer i 17. studenoga · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Gajer i 1909. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Gajer i 1925. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Ivica Gajer i 1927. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Gajer i 1932. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Gajer i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Gajer i 1937. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Ivica Gajer i 1940. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Gajer i 1982. · Vidi više »
3. svibnja
3.
Novi!!: Ivica Gajer i 3. svibnja · Vidi više »
6. veljače
6.
Novi!!: Ivica Gajer i 6. veljače · Vidi više »
