Brže od pregledniku!
48 odnosi: Budimpešta, Društvo hrvatskih književnika, Dubrovnik, Filozofski fakultet u Zagrebu, HNS, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski helsinški odbor, Istočna Europa, Janjina, Jugoistočna Europa, Kalifornija, Liberalna stranka, LIBRA – Stranka liberalnih demokrata, Matica hrvatska, New Haven, Connecticut, Pelješac, Pisac, Polemika, Političar, Povijest, Povjesničar, Redoviti profesor, Sjedinjene Američke Države, Slobodna Dalmacija, Sveučilište Fordham, Sveučilište Stanford, Sveučilište Yale, Višnja Starešina, Zagreb, Zlatko Kramarić, 1. ožujka, 1947., 1959., 1969., 1971., 1975., 1977., 1984., 1990., 1994., 1999., 2004., 2005., 2009., 2020., 30. lipnja, 6. srpnja.
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Ivo Banac i Budimpešta · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Ivo Banac i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Ivo Banac i Dubrovnik · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Ivo Banac i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
HNS
HNS može značiti.
Novi!!: Ivo Banac i HNS · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivo Banac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Ivo Banac i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatski helsinški odbor
Logotip HHO-a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (skr. HHO) hrvatska je nevladina organizacija za zaštitu i promicanje ljudskih prava u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivo Banac i Hrvatski helsinški odbor · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Ivo Banac i Istočna Europa · Vidi više »
Janjina
Janjina je općina u Hrvatskoj, nalazi se na poluotoku Pelješcu.
Novi!!: Ivo Banac i Janjina · Vidi više »
Jugoistočna Europa
date.
Novi!!: Ivo Banac i Jugoistočna Europa · Vidi više »
Kalifornija
Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.
Novi!!: Ivo Banac i Kalifornija · Vidi više »
Liberalna stranka
Liberalna stranka (kratica: LS) je bila politička stranka u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivo Banac i Liberalna stranka · Vidi više »
LIBRA – Stranka liberalnih demokrata
Stranka liberalnih demokrata, poznatija pod skraćenicom LIBRA, bila je politička stranka u Hrvatskoj koja je djelovala od 2002. do 2005. godine.
Novi!!: Ivo Banac i LIBRA – Stranka liberalnih demokrata · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Ivo Banac i Matica hrvatska · Vidi više »
New Haven, Connecticut
New Haven je grad u američkoj saveznoj državi Connecticut.
Novi!!: Ivo Banac i New Haven, Connecticut · Vidi više »
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Ivo Banac i Pelješac · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Ivo Banac i Pisac · Vidi više »
Polemika
Polemika (starogrčki πόλεμος Polemos, suočavanje, konflikt, rat ") označava oštre rasprave u okviru političkih, književnih ili znanstvenih diskusija.
Novi!!: Ivo Banac i Polemika · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Ivo Banac i Političar · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Ivo Banac i Povijest · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Ivo Banac i Povjesničar · Vidi više »
Redoviti profesor
Redoviti profesor, samostalni predavač na fakultetu, po stupnju viši od izvanrednog profesora, u ženskom obliku naziv je redovita profesorica.
Novi!!: Ivo Banac i Redoviti profesor · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Ivo Banac i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Ivo Banac i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Sveučilište Fordham
200px Sveučilište Fordham je privatno istraživačko sveučilište u New Yorku.
Novi!!: Ivo Banac i Sveučilište Fordham · Vidi više »
Sveučilište Stanford
Sveučilište Stanford Sveučilište Stanford (engl. Stanford University, puni službeni naziv Leland Stanford Junior University) privatno je i istraživacki orijentirano Sveučilište u Stanfordu, Kalifornija, SAD.
Novi!!: Ivo Banac i Sveučilište Stanford · Vidi više »
Sveučilište Yale
Logo ''Connecticut Hall'' Yaleovo sveučilište ili Sveučilište Yale (eng. Yale University), privatno je sveučilište u New Havenu, u američkoj saveznoj državi Connecticut, nazvano po Elihuu Yaleu.
Novi!!: Ivo Banac i Sveučilište Yale · Vidi više »
Višnja Starešina
Višnja Starešina (Zorkovac, općina Ozalj, 1960.), hrvatska novinarka, publicistkinja, autorica dokumentarnih filmova.
Novi!!: Ivo Banac i Višnja Starešina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivo Banac i Zagreb · Vidi više »
Zlatko Kramarić
Zlatko Kramarić (Osijek, 5. veljače 1956.) je hrvatski političar, bivši gradonačelnik Osijeka.
Novi!!: Ivo Banac i Zlatko Kramarić · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Ivo Banac i 1. ožujka · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Banac i 1947. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Banac i 1959. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Banac i 1969. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Banac i 1971. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Banac i 1975. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Banac i 1977. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Banac i 1984. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Banac i 1990. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Banac i 1994. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivo Banac i 1999. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivo Banac i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ivo Banac i 2005. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivo Banac i 2009. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ivo Banac i 2020. · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Ivo Banac i 30. lipnja · Vidi više »
6. srpnja
6.
Novi!!: Ivo Banac i 6. srpnja · Vidi više »
