Brže od pregledniku!
89 odnosi: Andrijin križ, Apostol, Apsolutizam, Škoti, Škotska, Španjolska, Češka, Biblija, Biblija kralja Jakova, Britanska funta, Danska, Demon, Demonologija, Edinburgh, Elizabeta I., Engleska, Engleska crkva, Engleski jezik, Europa, Francis Bacon, Francuska, Fridrik II. Danski, Građanski rat, Henrik VII., kralj Engleske, Henrik VIII., kralj Engleske, Henry Stuart, lord Darnley, Homoseksualnost, Irska, Irsko Kraljevstvo, Izdaja prahom, Jakov IV., kralj Škotske, Jakov V., kralj Škotske, John Stewart, 3. grof od Lennoxa, Karlo I., kralj Engleske, Karlo IX., kralj Francuske, Katoličanstvo, Korupcija, Kralj, Kraljevina Engleska, Kraljevstvo Velike Britanije, Kršćanstvo, Madrid, Marija I., kraljica Škotske, Matthew Stewart, 2. grof od Lennoxa, Norveška, Oslo, Personalna unija, Popis engleskih i britanskih vladara, Protestantizam, Puritanizam, ..., Stuarti, Tridesetogodišnji rat, Vještice, Westminsterska opatija, Zakon o Uniji 1707., Zastava Ujedinjenog Kraljevstva, 10. veljače, 1566., 1567., 1568., 1581., 1586., 1587., 1588., 1589., 1600., 1603., 1604., 1605., 1606., 1611., 1612., 1614., 1618., 1619., 1623., 1625., 1707., 19. lipnja, 19. svibnja, 20. listopada, 23. studenoga, 24. ožujka, 24. srpnja, 25. srpnja, 27. ožujka, 29. srpnja, 4. ožujka, 8. veljače. Proširite indeks (39 više) »
Andrijin križ
Andrijin križ s dodatnom svjetlosnom indikacijom Andrijin križ je naziv za križ poput slova X. Naziv je dobio po sv. Andriji kojega su na takav križ razapeli.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Andrijin križ · Vidi više »
Apostol
Apostol (grč. apostolos »poslanik«; apo »od« + stellein »slati«).
Novi!!: Jakov I. Stuart i Apostol · Vidi više »
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Apsolutizam · Vidi više »
Škoti
Škotska zastava, koju predstavlja Andrijin križ Škoti ili Škotlanđani (eng. Scottish people, Scots, gla. Gáidheal, Albannaich) su stanovnici Škotske, to jest sjevernog dijela Velike Britanije i obližnjih otoka.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Škoti · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Škotska · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Španjolska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Češka · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Biblija · Vidi više »
Biblija kralja Jakova
Biblija kralja Jakova (engl. King James Version, skr. KJV) je engleski prijevod Biblije iz 1611., ujedno i najpoznatiji prijevod na engleskome jeziku.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Biblija kralja Jakova · Vidi više »
Britanska funta
Britanska funta (eng. Pound Sterling; simbol: £, ISO-kôd: GBP), novčana jedinica Ujedinjenog Kraljevstva, područja u posjedu Britanske krune te službeno sredstvo plaćanja nekih Britanskih prekomorskih područja.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Britanska funta · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Danska · Vidi više »
Demon
Demon Belial Demon (grč. δαίμων, daimon) je bestjelesno mitološko biće za koje se u staroj Grčkoj držalo da donosi inspiraciju i znanje kao posrednik između bogova i čovjeka.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Demon · Vidi više »
Demonologija
Demonologija je doktrina koje se bavi proučavanjem demona i demonskog utjecaja na čovjeka.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Demonologija · Vidi više »
Edinburgh
Edinburgh (škotski gaelski: Dùn Èideann, škotski: Edinburgh/Embra/Emburrie) je glavni grad Škotske smješten u zaljevu u Forth, blizu rijeke Leith.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Edinburgh · Vidi više »
Elizabeta I.
Elizabeta I. (Palača Placentia, 7. rujna 1533. – Palača Richmond, 24. ožujka 1603.), engleska kraljica.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Elizabeta I. · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Engleska · Vidi više »
Engleska crkva
260x260px Engleska crkva (eng. Church of England) je službena kršćanska crkva koja je ustanovljena u Engleskoj i središte je svjetski rasprostranjene Anglikanske zajednice te jedan od osnivača Zajednice iz Porvooa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Engleska crkva · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Engleski jezik · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Europa · Vidi više »
Francis Bacon
Baconov potpis Sir Francis Bacon, barun Verulamski i 1.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Francis Bacon · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Francuska · Vidi više »
Fridrik II. Danski
'''Fridrik II. Danski''' Fridrik II. (1. srpnja 1534., Haderslevkus – 4. travnja 1588., Antvorskov) bio je kralj Danske i Norveške (1559. – 1588.).
Novi!!: Jakov I. Stuart i Fridrik II. Danski · Vidi više »
Građanski rat
Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Građanski rat · Vidi više »
Henrik VII., kralj Engleske
'''Henrik VII.''' Henrik VII. (Dvorac Pembroke, 28. siječnja 1457. – 21. travnja 1509.), engleski kralj i začetnik vladarske dinastije Tudor.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Henrik VII., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik VIII., kralj Engleske
Henrik VIII. (Greenwich, 28. lipnja 1491. – London, 28. siječnja 1547.), bio je kralj Engleske i gospodar Irske.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Henrik VIII., kralj Engleske · Vidi više »
Henry Stuart, lord Darnley
Henry Stuart (ili Stewart), vojvoda od Albanyja (7. prosinca 1545. – 10. veljače 1567.), oslovljavan kao lord Darnley do 1565., bio je škotski kralj-supružnik, od 1565.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Henry Stuart, lord Darnley · Vidi više »
Homoseksualnost
Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista. Homoseksualnost (od starogrčkog ὁμός što znači isto, i latinskog sexus što znači spol), romantična i spolna privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog spola.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Homoseksualnost · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Irska · Vidi više »
Irsko Kraljevstvo
Irsko Kraljevstvo (galski: Rioghacht Éireann) ime je koje je Irska dobila 1541., Aktom irske krune u Irskome parlamentu.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Irsko Kraljevstvo · Vidi više »
Izdaja prahom
Skica urotnika Crispina de Passe der Älterea Izdaja prahom, također poznata pod imenom Urota baruta (engl. Powder Treason ili Gunpowder Plot) bila je neuspjela zavjera grupe engleskih katoličkih ekstremista koji su 1605.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Izdaja prahom · Vidi više »
Jakov IV., kralj Škotske
Jakov IV. (Stirling, 17. ožujka 1473. – Flodden, 9. rujna 1513.) bio je škotski kralj od 11. lipnja 1488. do svoje smrti.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Jakov IV., kralj Škotske · Vidi više »
Jakov V., kralj Škotske
Jakov V. (Linlithgow, 10. travnja 1512. – Falkland, 14. prosinca 1542.), škotski kralj od 9. rujna 1513. godine do smrti, koja je uslijedila nakon bitke kod Solway Mossa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Jakov V., kralj Škotske · Vidi više »
John Stewart, 3. grof od Lennoxa
John Stewart, 3.
Novi!!: Jakov I. Stuart i John Stewart, 3. grof od Lennoxa · Vidi više »
Karlo I., kralj Engleske
Karlo I. (Palača Dunfermline, Škotska, 19. studenog 1600. – 30. siječnja 1649.), kralj Engleske, kralj Irske i kralj Škotske.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Karlo I., kralj Engleske · Vidi više »
Karlo IX., kralj Francuske
Karlo IX., kralj Francuske Karlo IX.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Karlo IX., kralj Francuske · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Katoličanstvo · Vidi više »
Korupcija
Korupcija u međunarodnoj usporedbi (godine 2010.) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije Korupcija (lat. corruptus – potplaćen) ili podmitljivost u pravnom smislu kazneno djelo zlouporabe povjerenja ili dužnosti koju se obnaša u upravi, sudskoj vlasti, gospodarstvu, politici, školstvu, kulturi i umjetnosti te u negospodarskim subjektima ili organizacijama, radi stjecanja materijalne ili nematerijalne koristi na koju nema pravnu osnovu.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Korupcija · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Engleska
Kraljevina Engleska (eng. Kingdom of England) ime je države, koja je postojala od 927. do 1707. godine.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Kraljevina Engleska · Vidi više »
Kraljevstvo Velike Britanije
Kraljevstvo Velike Britanije (eng. Kingdom of Great Britain) bilo je država stvorena ujedinjenjem Kraljevine Engleske i Kraljevine Škotske 1707. g. Prestala je postojati 1801. kada joj je pridruženo Irsko Kraljevstvo te je stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Kraljevstvo Velike Britanije · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Kršćanstvo · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Madrid · Vidi više »
Marija I., kraljica Škotske
Marija I, škotska kraljica Portret Marije Stuart u mladim danima kojeg je izradio F. Clouet, francuski dvorski slikar tog razdoblja. Marija I., škotska kraljica (8. prosinca 1542. – 8. veljače 1587.), odnosno Marija Stuart, vladarica Škotske.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Marija I., kraljica Škotske · Vidi više »
Matthew Stewart, 2. grof od Lennoxa
Matthew Stewart, 2.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Matthew Stewart, 2. grof od Lennoxa · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Norveška · Vidi više »
Oslo
Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².
Novi!!: Jakov I. Stuart i Oslo · Vidi više »
Personalna unija
Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Personalna unija · Vidi više »
Popis engleskih i britanskih vladara
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Popis engleskih i britanskih vladara · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Protestantizam · Vidi više »
Puritanizam
Puritanizam (latinski: Puritas – čistoća) pokret je među engleskim protestantima iz 16.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Puritanizam · Vidi više »
Stuarti
Dinastija Stuart je bila škotska plemićka i kasnije kraljevska dinastija, koja je vladala Škotskom (1371. – 1649. i 1660. – 1714.), Engleskom i Irskom (1603. – 1649. i 1660. – 1714.). Prvobitno je bila nazvana Stewart, a ime dinastije je galicizirano u 16. stoljeću, za vrijeme boravka Marije Stuart u Francuskoj.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Stuarti · Vidi više »
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »
Vještice
Tri vještice, djelo Johanna Heinricha Füsslija (1783.) Vještice, prema legendama, mitovima i narodnim vjerovanjima, su žene koje se bave vještičarenjem kako bi stekle nadnaravne moći za korištenje u dobre ili zle svrhe.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Vještice · Vidi više »
Westminsterska opatija
Zborna crkva Svetog Petra u Westminsteru, poznatija kao Westminsterska opatija je crkva, koja se smatra katedralom, a izgrađena u pretežno gotičkom stilu, i nalazi se u londonskom središnjem distriktu Westminster, zapadno od Westminsterske Palače.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Westminsterska opatija · Vidi više »
Zakon o Uniji 1707.
Zakon o Uniji ili Akt o Uniji (eng. Acts of Union) je naziv za zakone donesene u engleskom i škotskom parlamentu kako bi se ozakonili uvjeti iz pregovora predstavnika oba parlamenta koji su dogovoreni 1706. godine o stvaranju zajedničke države.
Novi!!: Jakov I. Stuart i Zakon o Uniji 1707. · Vidi više »
Zastava Ujedinjenog Kraljevstva
20px Zastava Ujedinjenog Kraljevstva. Omjer 3:5 20px Zastava Ujedinjenog Kraljevstva. Omjer 1:2 Zastava Ujedinjenog Kraljevstva, često zvana i Union Jack, kombinacija je zastava triju konstitutivnih dijelova zemlje godine 1801. kada je službeno proglašena: engleskog križa svetog Jurja, škotskog križa svetog Andrije i irskog križa svetog Patrika (koji su sami Irci rijetko koristili).
Novi!!: Jakov I. Stuart i Zastava Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »
10. veljače
10.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 10. veljače · Vidi više »
1566.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1566. · Vidi više »
1567.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1567. · Vidi više »
1568.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1568. · Vidi više »
1581.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1581. · Vidi više »
1586.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1586. · Vidi više »
1587.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1587. · Vidi više »
1588.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1588. · Vidi više »
1589.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1589. · Vidi više »
1600.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1600. · Vidi više »
1603.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1603. · Vidi više »
1604.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1604. · Vidi više »
1605.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1605. · Vidi više »
1606.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1606. · Vidi više »
1611.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1611. · Vidi više »
1612.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1612. · Vidi više »
1614.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1614. · Vidi više »
1618.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1618. · Vidi više »
1619.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1619. · Vidi više »
1623.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1623. · Vidi više »
1625.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1625. · Vidi više »
1707.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 1707. · Vidi više »
19. lipnja
19.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 19. lipnja · Vidi više »
19. svibnja
19.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 19. svibnja · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 20. listopada · Vidi više »
23. studenoga
23.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 23. studenoga · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 24. ožujka · Vidi više »
24. srpnja
24.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 24. srpnja · Vidi više »
25. srpnja
25.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 25. srpnja · Vidi više »
27. ožujka
27.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 27. ožujka · Vidi više »
29. srpnja
29.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 29. srpnja · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 4. ožujka · Vidi više »
8. veljače
8.
Novi!!: Jakov I. Stuart i 8. veljače · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Jakov I., Stuart, Jakov I., engleski kralj, Jakov I., kralj Engleske, James I..
