Brže od pregledniku!
50 odnosi: Balistika, Brzina, Centar masa, Duljina, Fizika, Gibanje, Harmonijsko titranje, Impuls, Jean le Rond d'Alembert, Jednadžba, Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu, Joseph-Louis Lagrange, Kartezijev koordinatni sustav, Kružnica, Kružno gibanje, Kut, Kutna brzina, Kvantna mehanika, Masa, Materijalna točka, Matrica (matematika), Metar u sekundi, Newtonovi zakoni gibanja, Okomiti hitac, Orbitalna brzina, Oružje, Parabola, Pravac, Projektil, Prostor, Putanja, Radijvektor, Sila, Sila teža, Slobodni pad, Stratosfera, Tijelo (fizika), Trenje, Troposfera, Ubrzanje, Ubrzanje Zemljine sile teže, Vakuum, Vektor, Visina, Vodoravni hitac, Vrijeme, Vrijeme (fizika), Vrtnja, William Rowan Hamilton, Zrak.
Balistika
putanje u balistici (kosi hitac): Crna putanja: parabola kada nema otpora zraka, Plava putanja: Stokesova balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. m/s pod različitim kutovima (u vakuumu). Balistička krivulja projektila s otporom zraka i različitim početnim brzinama. Balistika (iz starogrčkog βάλλειν, bállein: bacati) je grana fizike, koja izučava gibanje bačenih tijela, napose o brzini, stazi (putanji) i dometu projektila ispaljenih iz vatrenog oružja.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Balistika · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Brzina · Vidi više »
Centar masa
ravnoteže: igračka će ostati u ravnoteži samo ako se prst nalazi točno ispod centra mase. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem (u ovom slučaju i centra mase) dolazi do prevrtanja. Centar masa, centar mase ili središte mase je točka koja se nalazi na prosječnoj udaljenosti od svih čestica nekog sustava ili pojedinih čestica tijela, hvatište ukupne vanjske sile koja djeluje na sustav čestica ili na tijelo.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Centar masa · Vidi više »
Duljina
Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama. Valna duljina ''λ'' je udaljenost nakon koje se oblik vala ponavlja. Visina. Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). leća. Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca. Duljina (oznaka l) je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Duljina · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Fizika · Vidi više »
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Gibanje · Vidi više »
Harmonijsko titranje
Ovisnost otklona harmonijskog titranja o vremenu je sinusoidalna. opruge. Harmonijsko titranje ili harmoničko titranje je titranje fizikalnog tijela ili čestice pod djelovanjem harmoničke sile.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Harmonijsko titranje · Vidi više »
Impuls
Impuls (lat. impulsus: udarac, poticaj) može značiti.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Impuls · Vidi više »
Jean le Rond d'Alembert
Jean le Rond d’Alembert (Pariz, 16. studenog 1717. – Pariz, 29. listopada 1783.), francuski filozof, znanstvenik, fizičar i matematičar.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Jean le Rond d'Alembert · Vidi više »
Jednadžba
Jednadžba je matematički pojam koji izražava vezu između poznatih i nepoznatih veličina posredstvom znaka jednakosti koji izjednačava lijevu i desnu stranu jednadžbe.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Jednadžba · Vidi više »
Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu
Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu ili jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje je gibanje po pravcu kod kojega se ubrzanje (akceleracija) ne mijenja, to jest to je gibanje stalnim (konstantnim) ubrzanjem.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu · Vidi više »
Joseph-Louis Lagrange
Joseph-Louis Lagrange (Torino, 25. siječnja 1736. - Pariz, 10. travnja 1813.), talijanski matematičar i astronom, živio je u doba prosvjetiteljstva.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Joseph-Louis Lagrange · Vidi više »
Kartezijev koordinatni sustav
ravnini. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav u prostoru. Raspored kvadranta. Raspored oktanta u prostoru (3D sustavu). Kartezijev koordinatni sustav, pravokutni koordinatni sustav ili pravokutni Kartezijev koordinatni sustav u prostoru određen je trima međusobno okomitim pravcima x, y, z, koji se sijeku u ishodištu O, i s Kartezijevim koordinatnim sustavima na njima.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Kartezijev koordinatni sustav · Vidi više »
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Novi!!: Jednadžba gibanja i Kružnica · Vidi više »
Kružno gibanje
Linearne i kutne veličine kod kružnog gibanja. centripetalno ubrzanje ''a''. Prikaz rada četverotaktnog motora. Kružno ili rotacijsko gibanje jest okretanje ili vrtnja krutoga tijela oko osi.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Kružno gibanje · Vidi više »
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Kut · Vidi više »
Kutna brzina
Vektor kutne brzine '''''ω''''' i radijvektor '''''r''''' koji prati položaj čestice na obodu kružnice. Kutna brzina, brzina rotacije ili kružna frekvencija (oznaka ω) je brzina promjene kuta kojim se opisuje položaj tijela pri kružnom gibanju oko središta vrtnje.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Kutna brzina · Vidi više »
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Kvantna mehanika · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Masa · Vidi više »
Materijalna točka
ravnoteži prilikom dizanja. m/s pod različitim kutovima (u vakuumu). balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. Materijalna točka je idealizirano tijelo kojemu je ukupna masa koncentrirana u jednoj točki, misaona tvorevina kojom se, radi pojednostavnjivanja, u klasičnim fizikalnim tumačenjima nadomješta tijelo kad se pri ispitivanju njegova gibanja ne mora paziti na unutarnju građu i razlike između gibanja pojedinih njegovih dijelova i kad je svaka njegova dimenzija neusporedivo manja od ostalih prostornih dimenzija u razmatranom problemu.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Materijalna točka · Vidi više »
Matrica (matematika)
U matematici, matrica je pravokutna tablica brojeva, ili općenito, tablica koja se sastoji od apstraktnih objekata koji se mogu zbrajati i množiti.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Matrica (matematika) · Vidi više »
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Metar u sekundi · Vidi više »
Newtonovi zakoni gibanja
latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687. godine u djelu Philosophiae naturalis principia mathematica Isaaca Newtona.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Newtonovi zakoni gibanja · Vidi više »
Okomiti hitac
sile teže okomito prema gore ili prema dolje. Okomiti hitac ili vertikalni hitac je gibanje materijalne točke koja je izbačena u polju sile teže okomito prema gore ili prema dolje.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Okomiti hitac · Vidi više »
Orbitalna brzina
hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Orbitalna brzina ili obodna brzina (znak: v) je brzina gibanja neke materijalne točke (čestice ili nebeskog tijela) ili dijela tijela koje se vrti na nekoj udaljenosti od osi vrtnje (rotacije).
Novi!!: Jednadžba gibanja i Orbitalna brzina · Vidi više »
Oružje
Pruski bajonet Oružje je alat namijenjen onesposobljavanju ili ubijanju živih bića, ili za uništavanje velikih razmjera.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Oružje · Vidi više »
Parabola
Parabola je krivulja koja nastaje na presjeku između stošca i ravnine. Parabola kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava. Getaldićeva konstrukcija parabole Parabolična putanja mlaza vode. Parabola je krivulja u ravnini, jedna od čunjosječnica.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Parabola · Vidi više »
Pravac
Pravac je osnovni geometrijski pojam koji se kao element ravnine ne definira.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Pravac · Vidi više »
Projektil
XM982 Excalibur vođeni projektil Projektil je fizičko tijelo, naprava ili složeno sredstvo koje gađa neki cilj.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Projektil · Vidi više »
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Prostor · Vidi više »
Putanja
balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. m/s pod različitim kutevima (u vakuumu). godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. Putanja, staza ili trajektorija je krivulja koju tijekom gibanja opisuju materijalna točka ili središte mase nekog fizikalnog tijela.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Putanja · Vidi više »
Radijvektor
Radijvektor \vecr određuje položaj točke \mathrmP u odnosu na pol \mathrmO. U Kartezijevom sustavu on se može prikazati pomoću projekcija točke na jedinične vektore osi \hate_x, \hate_y, \hate_z kao \vecr.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Radijvektor · Vidi više »
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Sila · Vidi više »
Sila teža
accessdate.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Sila teža · Vidi više »
Slobodni pad
trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Slobodni pad je gibanje tijela isključivo pod utjecajem sile teže.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Slobodni pad · Vidi više »
Stratosfera
Pogled na stratosferu iz zrakoplova Stratosfera je sloj zemljine atmosfere koji se prostire između mezosfere i troposfere.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Stratosfera · Vidi više »
Tijelo (fizika)
Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Tijelo (fizika) · Vidi više »
Trenje
Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Trenje · Vidi više »
Troposfera
Troposfera je najniži, najgušći i najtopliji dio Zemljine atmosfere kojem je prosječna visina u srednjem pojasu 10 – 12 km, na ekvatoru 16 – 18 km, a na polovima samo 6 – 8 km.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Troposfera · Vidi više »
Ubrzanje
trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Ubrzanje · Vidi više »
Ubrzanje Zemljine sile teže
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Zemlji. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Ubrzanje Zemljine sile teže, ubrzanje sile teže, ubrzanje slobodnog pada ili gravitacijsko ubrzanje (oznaka: g) je ubrzanje slobodnog pada u gravitacijskom polju Zemlje.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Ubrzanje Zemljine sile teže · Vidi više »
Vakuum
U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Vakuum · Vidi više »
Vektor
U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Vektor · Vidi više »
Visina
Visina Visina je mjera okomite udaljenosti.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Visina · Vidi više »
Vodoravni hitac
Vodoravni hitac je gibanje čestice koja je izbačena vodoravno početnom brzinom u polju sile teže.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Vodoravni hitac · Vidi više »
Vrijeme
* Vrijeme (fizika), kronološko.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Vrijeme · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Vrtnja · Vidi više »
William Rowan Hamilton
William Rowan Hamilton (Dublin, 4. kolovoza 1805. – 2. rujna 1865., Dublin, Irska), irski matematičar, fizičar i astronom koji je dao značajan doprinos razvitku optike, dinamike i algebre.
Novi!!: Jednadžba gibanja i William Rowan Hamilton · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Jednadžba gibanja i Zrak · Vidi više »
