Brže od pregledniku!
57 odnosi: Amélie Mauresmo, Američki dolar, Anastasija Myskina, Australian Open, Australija, Austrija, Belgija, Birmingham, Daniela Hantuchová, Engleska, Hrvatska, Italija, Iva Majoli, Japan, Jelena Dementjeva, Kim Clijsters, Lindsay Davenport, Linz, Los Angeles, Martina Hingis, Monako, Monte Carlo, Moskva, Nadja Petrova, Osijek, Rim, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sombor, Srbija, Srbija i Crna Gora, Sydney, Tenis, Tokio, Vojvodina, Wimbledon, WTA, 11. kolovoza, 12. travnja, 16. lipnja, 19. kolovoza, 1983., 1998., 1999., 20. svibnja, 2001., 2002., 2003., 2005., ..., 2006., 23. rujna, 27. listopada, 28. listopada, 4. veljače, 7. listopada, 7. travnja. Proširite indeks (7 više) »
Amélie Mauresmo
Amélie Mauresmo (Saint-Germain-en-Laye, 5. srpnja 1979.), francuska tenisačica i bivša prva igračica svijeta.
Novi!!: Jelena Dokić i Amélie Mauresmo · Vidi više »
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Novi!!: Jelena Dokić i Američki dolar · Vidi više »
Anastasija Myskina
Anastasija Andrejevna Myskina (rus. Анастасия Андреевна Мыскина, Moskva, 8. srpnja 1981.), umirovljena je ruska tenisačica.
Novi!!: Jelena Dokić i Anastasija Myskina · Vidi više »
Australian Open
Australian Open je prvi u nizu Grand Slam turnira.
Novi!!: Jelena Dokić i Australian Open · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Jelena Dokić i Australija · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Jelena Dokić i Austrija · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Jelena Dokić i Belgija · Vidi više »
Birmingham
Birmingham je drugi grad po broju stanovnika u Ujedinjenom Kraljevstvu i ekonomski stožer središnje Engleske (Midlands).
Novi!!: Jelena Dokić i Birmingham · Vidi više »
Daniela Hantuchová
Daniela Hantuchová (Poprad, Slovačka, 23. travnja 1983.) umirovljena je slovačka profesionalna tenisačica.
Novi!!: Jelena Dokić i Daniela Hantuchová · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Jelena Dokić i Engleska · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Jelena Dokić i Hrvatska · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Jelena Dokić i Italija · Vidi više »
Iva Majoli
Iva Majoli (Zagreb, 12. kolovoza 1977.) je najbolja hrvatska tenisačica svih vremena, osvajačica Grand Slam turnira Roland Garros u Parizu 1997. godine.
Novi!!: Jelena Dokić i Iva Majoli · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Jelena Dokić i Japan · Vidi više »
Jelena Dementjeva
Jelena Vjačeslavovna Dementjeva (ruski: Еле́на Вячесла́вовна Деме́нтьева; Moskva, 15. listopada 1981.) umirovljena je ruska tenisačica.
Novi!!: Jelena Dokić i Jelena Dementjeva · Vidi više »
Kim Clijsters
Kim Antonie Lode Clijsters Lynch (nizozemski izgovor:, Bilzen, Limburg, 8. lipnja 1983.) belgijska je umirovljena tenisačica, jedna od najuspješnijih tenisačica u Open eri.
Novi!!: Jelena Dokić i Kim Clijsters · Vidi više »
Lindsay Davenport
Lindsay Ann Davenport (Palos Verdes, Kalifornija, Sjedinjene Države, 8. lipnja 1976.) umirovljena je američka tenisačica, bivši broj 1.
Novi!!: Jelena Dokić i Lindsay Davenport · Vidi više »
Linz
Linz je statutarni grad u Austriji.
Novi!!: Jelena Dokić i Linz · Vidi više »
Los Angeles
Los Angeles (engleski izgovor IPA: /lɒs ˈændʒələs/ los-AN-jə-ləs; španjolski izgovor), poznat i pod skraćenicom L.A., grad je smješten uz obalu Tihog oceana na jugu američke savezne države Kalifornije.
Novi!!: Jelena Dokić i Los Angeles · Vidi više »
Martina Hingis
Martina Hingis (Košice, Slovačka, 30. rujna 1980.) umirovljena je švicarska tenisačica i bivši svjetski broj 1.
Novi!!: Jelena Dokić i Martina Hingis · Vidi više »
Monako
Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi. Trenutni šef države je monegaški knez Albert II. od Monaka, koji obnaša dužnost od 2005. godine. Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km2 druga je najmanja država na svijetu.
Novi!!: Jelena Dokić i Monako · Vidi više »
Monte Carlo
Monte Carlo Monte Carlo je područje u kneževini Monako i njezin neslužbeni glavni grad.
Novi!!: Jelena Dokić i Monte Carlo · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Jelena Dokić i Moskva · Vidi više »
Nadja Petrova
Nadja Petrova, rus. Надежда Викторовна Петрова (Moskva, 8. lipnja 1982.) umirovljena je ruska tenisačica.
Novi!!: Jelena Dokić i Nadja Petrova · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Jelena Dokić i Osijek · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Jelena Dokić i Rim · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Jelena Dokić i Rusija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Jelena Dokić i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Jelena Dokić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sombor
'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).
Novi!!: Jelena Dokić i Sombor · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Jelena Dokić i Srbija · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: Jelena Dokić i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Sydney
Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine.
Novi!!: Jelena Dokić i Sydney · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Jelena Dokić i Tenis · Vidi više »
Tokio
Tokio (japanski: 東京, engleski: Tokyo), bivši Edo, službeno Tokijska metropola, glavni je i najveći grad Japana.
Novi!!: Jelena Dokić i Tokio · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Jelena Dokić i Vojvodina · Vidi više »
Wimbledon
Court No.1, Wimbledon 2004. godine Trofeji Wimbledon (engl. The Championships, Wimbledon) najstariji je i najugledniji turnir u tenisu.
Novi!!: Jelena Dokić i Wimbledon · Vidi više »
WTA
Women's Tennis Association (Ženska teniska asocijacija), akronim WTA, poznata i pod nazivom WTA Tour, krovna je udruga ženskog profesionalnog tenisa.
Novi!!: Jelena Dokić i WTA · Vidi više »
11. kolovoza
11.
Novi!!: Jelena Dokić i 11. kolovoza · Vidi više »
12. travnja
12.
Novi!!: Jelena Dokić i 12. travnja · Vidi više »
16. lipnja
16.
Novi!!: Jelena Dokić i 16. lipnja · Vidi više »
19. kolovoza
19.
Novi!!: Jelena Dokić i 19. kolovoza · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Jelena Dokić i 1983. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Jelena Dokić i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Jelena Dokić i 1999. · Vidi više »
20. svibnja
20.
Novi!!: Jelena Dokić i 20. svibnja · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Jelena Dokić i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Jelena Dokić i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Jelena Dokić i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Jelena Dokić i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Jelena Dokić i 2006. · Vidi više »
23. rujna
23.
Novi!!: Jelena Dokić i 23. rujna · Vidi više »
27. listopada
27.
Novi!!: Jelena Dokić i 27. listopada · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Jelena Dokić i 28. listopada · Vidi više »
4. veljače
4.
Novi!!: Jelena Dokić i 4. veljače · Vidi više »
7. listopada
7.
Novi!!: Jelena Dokić i 7. listopada · Vidi više »
7. travnja
7.
Novi!!: Jelena Dokić i 7. travnja · Vidi više »
