Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Josip Hamm

Indeks Josip Hamm

Grob Josipa Hamma na Mirogoju. Josip Hamm (Gat kraj Valpova, 3. prosinca 1905. – Beč, 23. studenog 1986.), hrvatski slavist.

45 odnosi: Beč, Docent, Filologija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Gat, Germanistika, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Karlovac, Lektor, Matija Petar Katančić, Osijek, Poljski jezik, Priština, Slavistika, Slovo (časopis), Staroslavenski institut, Staroslavenski jezik, Svetozar Rittig, Sveučilište u Beču, Sveučilište u Zagrebu, Valpovo, Vatroslav Jagić, Vjekoslav Štefanić, Zagreb, 1897., 1905., 1924., 1929., 1931., 1934., 1935., 1936., 1946., 1947., 1948., 1952., 1954., 1958., 1960., 1967., 1986., 23. studenoga, 3. prosinca.

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Josip Hamm i Beč · Vidi više »

Docent

Docent, samostalni predavač na fakultetu, prvi je i najniži stupanj znanstveno-nastavnoga i umjetničko-nastavnoga zvanja, po stupnju viši od suradničkih zvanja asistenta i poslijedoktoranda (ranije zvanoga viši asistent), a niži od znanstveno-nastavnoga zvanja izvanrednoga profesora.

Novi!!: Josip Hamm i Docent · Vidi više »

Filologija

Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.

Novi!!: Josip Hamm i Filologija · Vidi više »

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.

Novi!!: Josip Hamm i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Gat

Gat je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalazi se u sastavu grada Belišća.

Novi!!: Josip Hamm i Gat · Vidi više »

Germanistika

Germanistika (njem. Germanistik, prema Germanen: Germani), u širem i starijem značenju označava znanstvenu disciplinu kojoj su predmetom proučavanja kultura, predaja, običaji, religija, povijest, jezik i književnost starih i suvremenih germanskih naroda.

Novi!!: Josip Hamm i Germanistika · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Josip Hamm i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Josip Hamm i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Josip Hamm i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Josip Hamm i Karlovac · Vidi više »

Lektor

* lektor (nastavnik), nastavnik praktičar na visokim školama.

Novi!!: Josip Hamm i Lektor · Vidi više »

Matija Petar Katančić

Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. – Budim, 24. svibnja 1825.), bio je hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike, te knjižnički kustos, prevoditelj, estetičar, povjesničar i teoretičar književnosti, leksikograf, povjesničar, geograf, numizmatičar, kartograf i franjevac.

Novi!!: Josip Hamm i Matija Petar Katančić · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Hamm i Osijek · Vidi više »

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Josip Hamm i Poljski jezik · Vidi više »

Priština

Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Republike Kosovo.

Novi!!: Josip Hamm i Priština · Vidi više »

Slavistika

Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.

Novi!!: Josip Hamm i Slavistika · Vidi više »

Slovo (časopis)

Slovo je međunarodni časopis Staroslavenskog instituta.

Novi!!: Josip Hamm i Slovo (časopis) · Vidi više »

Staroslavenski institut

Staroslavenski institut, znanstveno-istraživački je institut i izdavač osnovan 1952. u Zagrebu sa zadatkom prikupljanja, obrade i proučavanja staroslavenskih i starohrvatskih spomenika i ine građe potrebne za izdavanje stručnih rječnika, monografija, zbornika i ostalih izdanja.

Novi!!: Josip Hamm i Staroslavenski institut · Vidi više »

Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.

Novi!!: Josip Hamm i Staroslavenski jezik · Vidi više »

Svetozar Rittig

Msgr.

Novi!!: Josip Hamm i Svetozar Rittig · Vidi više »

Sveučilište u Beču

Sveučilište u Beču osnovao je 12. ožujka 1365. Herzog Rudolf IV.

Novi!!: Josip Hamm i Sveučilište u Beču · Vidi više »

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Novi!!: Josip Hamm i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Valpovo

Valpovo je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Josip Hamm i Valpovo · Vidi više »

Vatroslav Jagić

'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.

Novi!!: Josip Hamm i Vatroslav Jagić · Vidi više »

Vjekoslav Štefanić

Vjekoslav Štefanić (Draga Bašćanska na Krku, 25. travnja 1900. – Zagreb, 24. veljače 1975.), hrvatski filolog Diplomirao je slavistiku i romanistiku u Zagrebu, radio je kao srednjoškolski profesor, u Arhivu JAZU te kao ravnatelj Staroslavenskog instituta.

Novi!!: Josip Hamm i Vjekoslav Štefanić · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Josip Hamm i Zagreb · Vidi više »

1897.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Hamm i 1897. · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Hamm i 1905. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Hamm i 1924. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Hamm i 1929. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Hamm i 1931. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: Josip Hamm i 1934. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Hamm i 1935. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Hamm i 1936. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: Josip Hamm i 1946. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Hamm i 1947. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Hamm i 1948. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Hamm i 1952. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Hamm i 1954. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Hamm i 1958. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Hamm i 1960. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Hamm i 1967. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Hamm i 1986. · Vidi više »

23. studenoga

23.

Novi!!: Josip Hamm i 23. studenoga · Vidi više »

3. prosinca

3.

Novi!!: Josip Hamm i 3. prosinca · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »