Brže od pregledniku!
18 odnosi: Ante Starčević, Čepin, Frano Supilo, Hrvatska, Hrvatska športska sloga, Hrvatska enciklopedija, Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Ivo Šuste, Josip Horvat (razdvojba), Jutarnji list (Zagreb, 1912.), Ljudevit Gaj, Nikola Batušić, Obzor (novine), Zagreb, 15. siječnja, 1896., 1968., 6. listopada.
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Josip Horvat i Ante Starčević · Vidi više »
Čepin
Čepin je općina i naselje u Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Horvat i Čepin · Vidi više »
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Novi!!: Josip Horvat i Frano Supilo · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Josip Horvat i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska športska sloga
Hrvatska športska sloga je bila vrhovno športsko tijelo Banovine Hrvatske.
Novi!!: Josip Horvat i Hrvatska športska sloga · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: Josip Horvat i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Hrvatski izdavalački bibliografski zavod
Logo HIBZ-a Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, državno nakladničko poduzeće u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Horvat i Hrvatski izdavalački bibliografski zavod · Vidi više »
Ivo Šuste
Ivo Šuste (Split, 16. prosinca 1903. – Zagreb, 22. veljače 1977.) je bio hrvatski nogometaš i nogometni izbornik, veslač, novinar i plivački dužnosnik.
Novi!!: Josip Horvat i Ivo Šuste · Vidi više »
Josip Horvat (razdvojba)
*Josip Horvat, hrv.
Novi!!: Josip Horvat i Josip Horvat (razdvojba) · Vidi više »
Jutarnji list (Zagreb, 1912.)
Jutarnji list su hrvatske dnevne novine.
Novi!!: Josip Horvat i Jutarnji list (Zagreb, 1912.) · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Josip Horvat i Ljudevit Gaj · Vidi više »
Nikola Batušić
Nikola Batušić (Zagreb, 18. veljače 1938. – Zagreb, 22. siječnja 2010.), bio je hrvatski akademik, književni povjesničar, teatrolog i kazališni kritičar.
Novi!!: Josip Horvat i Nikola Batušić · Vidi više »
Obzor (novine)
Obzor je ime nekoliko hrvatskih novinskih izdanja, kao 'Obzor' u razdoblju 1860. – 1941. (dnevne novine), kao 'Hrvatski obzor' u suvremeno doba (tjednik).
Novi!!: Josip Horvat i Obzor (novine) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Josip Horvat i Zagreb · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: Josip Horvat i 15. siječnja · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Horvat i 1896. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Horvat i 1968. · Vidi više »
6. listopada
6.
Novi!!: Josip Horvat i 6. listopada · Vidi više »
