Brže od pregledniku!
46 odnosi: Alba Iulia, Ante Sekulić, Biskup, Budim, Częstochowa, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Grimiz, Hrvati, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Ivan Zapolja, Ivaniš Korvin, Kamičak (utvrda nad Krkom), Kardinal, Krka, Mađarski jezik, Marija (majka Isusova), Nadbiskup, Njemački jezik, Oradea, Ostrogon, Pio III., Plemstvo, Poljska, Prezbiter, Prior, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Rumunjska, Rumunjski jezik, Sveti Lovro, Transilvanija, 12. listopada, 1482., 1490., 1502., 1526., 1528., 1538., 1540., 1544., 1551., 17. prosinca, 2003., 2012., 24. listopada, 24. veljače, 30. listopada.
Alba Iulia
Alba Iulia (stariji hrvatski naziv: Erdeljski Biograd,D. Celing:, Glas Slavonije, 22. srpnja 2014. Pristupljeno 26. srpnja 2014. stari rumunjski i slavenski naziv: Bălgrad, njemački:Karlsburg, Carlsburg ili Weißenburg, mađarski:Gyulafehérvár, u starijim izvorima Károlyfehérvár, Erdélyifehérvár, Fehérvár i Fejérvár) je grad u središnjoj Rumunjskoj, glavni grad županije Alba.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Alba Iulia · Vidi više »
Ante Sekulić
Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Ante Sekulić · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Biskup · Vidi više »
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Budim · Vidi više »
Częstochowa
Częstochowa (poljski izgovor) je grad u južnoj Poljskoj u Šleskom vojvodstvu.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Częstochowa · Vidi više »
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Grimiz
zlatnim nitima i biserima (Kraljevska radionica, Palermo, Sicilija, 1133. – 1134. - "Kunsthistorisches Museum", Beč). Grimiz (tur. kırmız od arap. qirmiz, germasi od sanskrt. krmija, prema krmi: crv), purpur, skrlet, jarka je crvenoljubičasta boja.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Grimiz · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Ivan Zapolja
Ivan Zapolja (mađ. Zápolya János, Szapolyai János) (Spišský Hrad, Slovačka, 2. lipnja 1487. – Sebeş, Rumunjska, 22. srpnja 1540.), ugarski velikaš, erdeljski vojvoda i knez iz plemenitaške obitelji Zapolja te protukralj Ferdinandu Habsburškom (1527. – 1540.) Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Ivan Zapolja · Vidi više »
Ivaniš Korvin
Ivaniš Korvin u dječačkoj dobi (1486.) Ivaniš Korvin (Wroclaw, 2. travnja 1473. – Krapina, 12. listopada 1504.), ugarski velikaš, slavonski herceg (1490. – 1494.) i hrvatski ban ("dalmatinsko-hrvatski i slavonski") 1495. – 1498. i 1499. – 1504.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Ivaniš Korvin · Vidi više »
Kamičak (utvrda nad Krkom)
Tvrđava Kamičak (lat. Kamichech, Kamichack, Kamichach, Camichach), u narodu poznata i kao Utješinovića grad, je srednjovjekovna utvrda smještena na nepristupačnoj litici na lijevoj obali rijeke Krke u tjesnacu između Roškog slapa i Visovačkog jezera.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Kamičak (utvrda nad Krkom) · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Kardinal · Vidi više »
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Krka · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Mađarski jezik · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Nadbiskup · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Njemački jezik · Vidi više »
Oradea
Oradea (mađarski Nagyvárad, njemački Großwardein, slavensko ime Veliki Varadin) je rumunjski grad na sjeverozapadu zemlje 13 km od granice s Mađarskom.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Oradea · Vidi više »
Ostrogon
Ostrogon ili Ostrigon Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađarski: Esztergom, latinski: Strigonium, njemački: Gran, poljski: Ostrzyhom, slovački: Ostrihom, turski: Estergon, rumunjski: Strigoniu) je grad na sjeveru Mađarske udaljen oko 50 km od Budimpešte.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Ostrogon · Vidi više »
Pio III.
Pio III., papa od 22. rujna 1503. do 18. listopada 1503. godine.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Pio III. · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Plemstvo · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Poljska · Vidi više »
Prezbiter
Prezbiter (grč. presbyteros: stariji, starješina; crkv. latinski presbyter: svećenik; starocrkvenoslavenski: презвитерь), naziv za člana židovskog velikog vijeća (prezbiterija ili sinedrija), za starješinu sinagoge u Palestini i za osobu koja vrši službu predstojnika u kršćanskoj zajednici.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Prezbiter · Vidi više »
Prior
Grb priora. Prior (prema lat. prior: prvi po redu), samostanski poglavar u nekim katoličkim redovima (osobito kartuzijanci i dominikanci); kod redovnica priorica (kod karmelićanki) ili priora (kod dominikanki).
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Prior · Vidi više »
Red svetog Pavla prvog pustinjaka
Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Rumunjska · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Rumunjski jezik · Vidi više »
Sveti Lovro
Sveti Lovro (latinski: Laurentius) (31. prosinca 225. – Rim, 10. kolovoza 258.) kršćanski je svetac i rimski đakon pogubljen tijekom vladavine cara Valerijana.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Sveti Lovro · Vidi više »
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i Transilvanija · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i 12. listopada · Vidi više »
1482.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i 1482. · Vidi više »
1490.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i 1490. · Vidi više »
1502.
1502. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i 1502. · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i 1526. · Vidi više »
1528.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i 1528. · Vidi više »
1538.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i 1538. · Vidi više »
1540.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i 1540. · Vidi više »
1544.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i 1544. · Vidi više »
1551.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i 1551. · Vidi više »
17. prosinca
17.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i 17. prosinca · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i 2003. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i 2012. · Vidi više »
24. listopada
24.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i 24. listopada · Vidi više »
24. veljače
24.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i 24. veljače · Vidi više »
30. listopada
30.
Novi!!: Juraj Utišinović Martinušević i 30. listopada · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Juraj Utješenović, Juraj Utješinović Martinušević.
