36 odnosi: Apsint, Švicarska, Bečki kongres, Bern (kanton), Francuska, Francuski jezik, Fridrik Vilim IV., Katolička Crkva, Klinijevci, La Chaux-de-Fonds, Latenska kultura, Le Locle, Napoleon Bonaparte, Neuchâtel, Neuchâtelsko jezero, Njemački jezik, Popis pruskih kraljeva, Pr. Kr., Protestantizam, Reformacija, Republika, Retoromanski jezici, Rudolf III. Burgundski, Stočarstvo, Sveto Rimsko Carstvo, Talijanski jezik, Vaud, Vino, 1. siječnja, 1531., 1806., 1848., 1857., 2005., 2009., 998..
Apsint
Apsint je liker koji se proizvodi od gorskog pelina, anisa i komorača s volumnim udjelom alkohola i do 74 posto.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Apsint · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Švicarska · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Bečki kongres · Vidi više »
Bern (kanton)
Kanton Bern (njemački: Kanton Bern; francuski: Canton de Berne), dvojezični je kanton Švicarske konfederacije.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Bern (kanton) · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Francuski jezik · Vidi više »
Fridrik Vilim IV.
Fridrik Vilim kao mladi princ Fridrik Vilim IV. (Berlin, 15. listopada 1795. – Potsdam, 2. siječnja 1861.), pruski kralj iz dinastije Hohenzollern.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Fridrik Vilim IV. · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Katolička Crkva · Vidi više »
Klinijevci
Klinijevci ili Klinijevski pokret je reformski pokret Katoličke crkve.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Klinijevci · Vidi više »
La Chaux-de-Fonds
La Chaux-de-Fonds (njemački: Grundkalk) je glavni grad distrikta La Chaux-de-Fonds u kantonu Neuchâtel, na sjeverozapadu Švicarske, nekoliko kilometara od Francuske.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i La Chaux-de-Fonds · Vidi više »
Latenska kultura
Mapa halštatske (žuto) i latenske kulture (zeleno) s imenima keltskih plemena. U središnjoj Europi, željezno doba je podijeljeno u dvije faze u kojima dominiraju Kelti: rana željezna halštatska kultura (prema mjestu u Austriji, Hallsttatu, HaC i D, 800. – 450. pr. Kr.) i kasna željezna latenska kultura (prema mjestu u Švicarskoj, La Tène) koja traje od 450.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Latenska kultura · Vidi više »
Le Locle
La Locle je glavni grad distrikta La Locle u kantonu Neuchâtel, na sjeverozapadu Švicarske, nekoliko kilometara od Francuske.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Le Locle · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Neuchâtel
Neuchâtel je glavni grad švicarskog kantona Neuchâtel, te distrikta Neuchâtel.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Neuchâtel · Vidi više »
Neuchâtelsko jezero
Neuchâtelsko jezero prirodno je jezero na sjeverozapadu Švicarske.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Neuchâtelsko jezero · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Njemački jezik · Vidi više »
Popis pruskih kraljeva
1618. se vojvodina Pruska ujedinila s Brandenburškom markom u personalnu uniju pod dinastijom Hohenzollern.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Popis pruskih kraljeva · Vidi više »
Pr. Kr.
pr.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Pr. Kr. · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Protestantizam · Vidi više »
Reformacija
Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Reformacija · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Republika · Vidi više »
Retoromanski jezici
Retoromanski jezici (retijski jezici), jezici kojima se danas služe potomci romaniziranih Retijaca, poznatih sada kao Retoromani.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Retoromanski jezici · Vidi više »
Rudolf III. Burgundski
Kralj Rudolf Rudolf III.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Rudolf III. Burgundski · Vidi više »
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Stočarstvo · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Talijanski jezik · Vidi više »
Vaud
Kanton Vaud (kratica VD, fr. Le Canton du Vaud, njem. Kanton Waadt) je kanton na jugozapadu Švicarske.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Vaud · Vidi više »
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i Vino · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i 1. siječnja · Vidi više »
1531.
Bez opisa.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i 1531. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i 1806. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i 1848. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i 1857. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i 2005. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i 2009. · Vidi više »
998.
Bez opisa.
Novi!!: Neuchâtel (kanton) i 998. · Vidi više »