Brže od pregledniku!
51 odnosi: Amaterska astronomija, Astronom, Charles Messier, Difuzna maglica, Doppelsternmessungen, Dvogled, Dvojna zvijezda, Francuska, Friedrich August Theodor Winnecke, Galaktički skup, Galaktika, Indeksni katalog, Istra, John Louis Emil Dreyer, Katalog, Katalog galaktičkih planetnih maglica, Katalog glavnih galaksija, Komet, Kuglasti skup, Kvazar, Messier 103, Messier 110, Messier 40, Messier 87, Messierov maraton, Messierov maraton Višnjan-Rušnjak, Metar, Mliječni put, Novi opći katalog, Objekti dubokog svemira, Opći katalog maglica i skupova, Otvoreni skup, Palac (jedinica), Planetna maglica, Pluton, Refraktorski teleskop, Rektascenzija, Sidney van den Bergh, Sjeverna polutka, Svjetlosno onečišćenje, Tamna maglica, Uppsalski opći katalog galaktika, Višnjan, Zemljopisna širina, Zvjezdarnica Višnjan, 18. stoljeće, 1860., 1888., 1895., 1905., ..., 1995.. Proširite indeks (1 više) »
Amaterska astronomija
Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Amaterska astronomija · Vidi više »
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Astronom · Vidi više »
Charles Messier
Charles Messier (26. lipnja 1730., Badonviller, Francuska - 12. travnja 1817., Pariz, Francuska) bio je francuski astronom koji je ostao zapamćen po objavljivanju astronomskog kataloga s poznatim objektima koji su kasnije nazvani "Messierovim objektima".
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Charles Messier · Vidi više »
Difuzna maglica
Orion. Nalazi se u Orionovom maču, nizu zvijezda postavljenih okomito na Orionov pojas Difuzna maglica je velika masa međuzvjezdanog materijala, uglavnom kozmičke prašine i plina nepravilna oblika.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Difuzna maglica · Vidi više »
Doppelsternmessungen
Doppelsternmessungen je astronomski katalog dvostrukih zvijezda koji je objavio njemački astronom Friedrich August Theodor Winnecke 8.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Doppelsternmessungen · Vidi više »
Dvogled
Porro prizmom. Galilejanski dvogled. Dvostruka Porro prizma. Roof prizma. Dvogled, dalekozor, dogled ili binokular je optički instrument koji se sastoji od dva identična dalekozora, po jedan za svako oko, spojena jedan kraj drugoga, što omogućava promatraču da prilikom promatranja udaljenih predmeta koristi oba oka i vidi trodimenzionalnu sliku.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Dvogled · Vidi više »
Dvojna zvijezda
Dvostruka zvijezda Sirius A i B Dvostruke ili dvojne zvijezde su zvjezdani sustav kojeg čine dvije gravitacijski vezane zvijezde.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Dvojna zvijezda · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Francuska · Vidi više »
Friedrich August Theodor Winnecke
Friedrich August Theodor Winnecke Friedrich August Theodor Winnecke (Groß Heere, Hannover, 5. veljače 1835. – Bonn, 3. prosinca, 1897.), njemački astronom Poslije završetka studija bio je asistent u berlinskoj zvjezdarnici.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Friedrich August Theodor Winnecke · Vidi više »
Galaktički skup
Galaktički skupovi (eng. galaxy cluster, rus. скопление галактик, nje. Galaxienhaufen, fra. amas de galaxies) naziv je za nakupine galaktika međusobno vezane gravitacijskom silom.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Galaktički skup · Vidi više »
Galaktika
Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Galaktika · Vidi više »
Indeksni katalog
Indeksni katalog (kratica IC, puni naziv na engleskom Index Catalogue of Nebulae and Clusters of Stars) je katalog objekata dubokog svemira koji je krajem 19.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Indeksni katalog · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Istra · Vidi više »
John Louis Emil Dreyer
John Louis Emil Dreyer (Kopenhagen, 13. veljače 1852. – 14. rujna 1926.), bio je danski-irski astronom.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i John Louis Emil Dreyer · Vidi više »
Katalog
Čakovcu 2008. godine Katalog je popis knjiga, izložaka ili proizvoda namijenjenih prodaji, koji postoje u knjižnici, na izložbi, u dućanu (trgovini) ili proizvodnom pogonu neke tvrtke.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Katalog · Vidi više »
Katalog galaktičkih planetnih maglica
Katalog galaktičkih planetnih maglica (eng. Catalogue of Galactic Planetary Nebulae) je astronomski katalog.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Katalog galaktičkih planetnih maglica · Vidi više »
Katalog glavnih galaksija
Katalog glavnih galaksija (eng. Principal Galaxies Catalogue, kratica PGC) je astronomski katalog.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Katalog glavnih galaksija · Vidi više »
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Komet · Vidi više »
Kuglasti skup
Kuglasti skup Messier 80 je klasičan primjer kuglastog skupa. Nalazi se 28.000 ly od Zemlje i sadrži stotine tisuća zvijezda. Kuglasti skup je sfeoridan oblak zvijezda koji orbitira oko središta galaksije kao satelit.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Kuglasti skup · Vidi više »
Kvazar
newspaper.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Kvazar · Vidi više »
Messier 103
Messier 103 (M103 ili NGC 581) je otvoreni skup u zviježđu Kasiopeji kojeg je otkrio Pierre Méchain 1781.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Messier 103 · Vidi više »
Messier 110
Messier 110 (M110 ili NGC 205) je eliptična galaksija u Andromedi.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Messier 110 · Vidi više »
Messier 40
Messier 40 (M40 ili WNC 4) također Winnecke 4, je dvostruka zvijezda u zviježđu Veliki medvjed.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Messier 40 · Vidi više »
Messier 87
Messier 87 (Djevica-A, Matko Milin: Nuklearna astrofizika, 2.3.2 Aktivne galaksije, 20. listopada 2013., str. 22 (pristupljeno 6. srpnja 2016.) M87, NGC 4486) je divovska eliptična galaksija koja se nalazi u središtu skupa Djevice.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Messier 87 · Vidi više »
Messierov maraton
Messierov maraton je naziv za cjelonoćno natjecanje u promatračkoj astronomiji u kojem je cilj pronaći i prijaviti sucu što više od 110 objekata iz Messierovog kataloga.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Messierov maraton · Vidi više »
Messierov maraton Višnjan-Rušnjak
Messierov maraton Višnjan-Rušnjak tradicionalno je natjecanje astronoma amatera koje se od 1995.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Messierov maraton Višnjan-Rušnjak · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Metar · Vidi više »
Mliječni put
Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Mliječni put · Vidi više »
Novi opći katalog
Novi opći katalog (eng. New General Catalogue, kratica NGC) je katalog objekata dalekog svemira koji je krajem 1888. sastavio astronom John L. E. Dreyer.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Novi opći katalog · Vidi više »
Objekti dubokog svemira
Objekt dubokog (ili dalekog) svemira je svaki astronomski objekt koji nije pojedinačna zvijezda ili objekt Sunčevog sustava (poput Sunca, Mjeseca, planeta, kometa itd.). Ovaj naziv obuhvaća objekte koji su u svojoj naravi raznovrsni, od galaktika do raznih nebeskih maglica.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Objekti dubokog svemira · Vidi više »
Opći katalog maglica i skupova
Opći katalog maglica i skupova (eng. General Catalogue of Nebulae and Clusters, kratica GC) je katalog objekata dalekog svemira.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Opći katalog maglica i skupova · Vidi više »
Otvoreni skup
*Otvoreni skup (astronomija).
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Otvoreni skup · Vidi više »
Palac (jedinica)
°C). Palac ili inč (engl. inch: palac, sitnica; oznake in ili podignuta dvocrtica uz brojku) je angloamerička mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Palac (jedinica) · Vidi više »
Planetna maglica
Planetarna maglica NGC 7293. Planetarna maglica je nebeski objekt koji se sastoji od užarene ovojnice plina i plazme.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Planetna maglica · Vidi više »
Pluton
Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Pluton · Vidi više »
Refraktorski teleskop
Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Refraktorski teleskop ili refraktor (njem. Refraktor, prema lat. refractus: slomljen) je vrsta optičkog teleskopa koja koristi leću kao objektiv.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Refraktorski teleskop · Vidi više »
Rektascenzija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl. right ascension, oznaka α) je jedna od kutnih koordinata za određivanje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi u ekvatorskom koordinatnom sustavu.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Rektascenzija · Vidi više »
Sidney van den Bergh
Sidney van den Bergh (Wassenaar, 20. svibnja 1929.) je kanadski astronom.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Sidney van den Bergh · Vidi više »
Sjeverna polutka
Sjeverna polutka Sjevernom polutkom ili sjevernom hemisferom naziva se onaj dio zemljine kugle koji se nalazi sjeverno od ekvatora.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Sjeverna polutka · Vidi više »
Svjetlosno onečišćenje
Svjetlosno onečišćenje Različiti tipovi svjetiljki Svjetlosno onečišćenje (zagađenje) je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana emisijom svjetlosti iz umjetnih izvora svjetlosti.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Svjetlosno onečišćenje · Vidi više »
Tamna maglica
Tamna maglica je neprozirni hladni međuzvjezdani oblak plina i prašine nepravilnog oblika i nejasnih granica.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Tamna maglica · Vidi više »
Uppsalski opći katalog galaktika
Uppsalski opći katalog galaktika (Uppsala General Catalogue of Galaxies, kratica UGC) je astronomski katalog koji je 1973. godine sastavio švedski astronom Peter Nilson.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Uppsalski opći katalog galaktika · Vidi više »
Višnjan
Višnjan (tal. Visignano d'Istria) je općina u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Višnjan · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Zemljopisna širina · Vidi više »
Zvjezdarnica Višnjan
Zvjezdarnica Višnjan Zvjezdarnica Višnjan smještena je usred malog istarskog gradića Višnjana.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i Zvjezdarnica Višnjan · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i 18. stoljeće · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i 1860. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i 1888. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i 1895. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i 1905. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Katalozi objekata dalekog svemira i 1995. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Astronomski katalog, Katalozi objekata dalekkog svemira, Katalozi objekata dubokog svemira.
