Brže od pregledniku!
42 odnosi: Apsida, Arhitektura u 1431., Arhitektura u 1536., Šibenik, Šibenska biskupija, Bonino da Milano, Donatello, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Girlanda, Gotika, Hrvatska, Jugoslavenska narodna armija, Juraj Dalmatinac, Kor, Kupola, Lorenzo Pincino, Mletačka Republika, Nikola Firentinac, Padova, Prezbiterij, Radivoj Bogosalić, Sakristija, Sveti Jeronim, Svjetska baština, Transept, Trogirska biskupija, UNESCO, Venecija, 10. listopada, 1298., 1402., 1473., 15. stoljeće, 1520., 1555., 16. stoljeće, 1860., 1991., 1996., 1997., 2000..
Apsida
6. st. Apsida (grč. hapsis; lat. absis »spoj, svod, prigradnja«), polukružni je završetak antičke bazilike u kojemu je sjedio predsjednik suda sa svojim prisjednicima.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Apsida · Vidi više »
Arhitektura u 1431.
Bez opisa.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Arhitektura u 1431. · Vidi više »
Arhitektura u 1536.
Bez opisa.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Arhitektura u 1536. · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Šibenik · Vidi više »
Šibenska biskupija
Šibenska biskupija je upravna jedinica (dijeceza) Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Šibenska biskupija · Vidi više »
Bonino da Milano
Orlandov stup u Dubrovniku Katedrale sv. Jakova u Šibeniku Katedrale sv. Jakova u Šibeniku s likovima Adama i Eve Bonino da Milano punog imena Bonino di Jacopo da Milano (? - Šibenik 1429.) bio je talijanski gotički kipar i arhitekt, koji je veći dio svog života proveo u Mletačkoj Dalmaciji i Dubrovačkoj Republici.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Bonino da Milano · Vidi više »
Donatello
Donatello, pravog imena Donato di Niccolo di Betto Bardi, je bio talijanski kipar (Firenca, oko 1386. – Firenca, 13. prosinca 1466.); majstor ranorenesansnoga kiparstva inspiriran antičkim idealima.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Donatello · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Dubrovnik · Vidi više »
Girlanda
Girlanda (tal. ghirlanda) je naziv za vijenac od cvijeća, lišća i plodova, često isprepleten ukrasnim vrpcama, koji se lučno pruža između dvaju nosača, obično pričvršćenih za zid.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Girlanda · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Gotika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Hrvatska · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Juraj Dalmatinac
Zadru Juraj Matejev Dalmatinac (latinski: Georgius Mathaei Dalmaticus) ili Giorgio Orsini, a u međunarodnoj literaturi i Giorgio da Sebenico (Zadar, početkom 15. stoljeća – Šibenik, 1473./75.), hrvatski i talijanski kipar i graditelj.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Juraj Dalmatinac · Vidi više »
Kor
Kor grč. horos.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Kor · Vidi više »
Kupola
Kupola na pandantivima (žuto) Presjek Panteona Zlatne kupole Atenska crkva sv. Nikodema) Milenijumska kupola Kyocera kupola Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Kupola · Vidi više »
Lorenzo Pincino
Lorenzo Pincinio (15. stoljeće, talijanski graditelj).
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Lorenzo Pincino · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Mletačka Republika · Vidi više »
Nikola Firentinac
Nikola Firentinac, u talijanskoj povijesti umjetnosti znan kao Niccolò Fiorentino, ili Niccolò Di Giovanni Fiorentino (1418. – Šibenik, 1506.), bio je renesansni kipar i arhitekt.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Nikola Firentinac · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Padova · Vidi više »
Prezbiterij
*Prezbiterij (stara Grčka).
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Prezbiterij · Vidi više »
Radivoj Bogosalić
Radivoj Bogosalić (Foča, ? - Dubrovnik, 1492.Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 115. ili 1495.), hrvatski klesar iz Dubrovnika.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Radivoj Bogosalić · Vidi više »
Sakristija
Sakristija Sakristija (lat. sacer - "svet", slat. sacristia - "nusprostorija uz crkvu")Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Sakristija · Vidi više »
Sveti Jeronim
Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Sveti Jeronim · Vidi više »
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Svjetska baština · Vidi više »
Transept
Plan katedrale s potamnjenim dijelom koji predstavlja transept. Katedrale sv. Jakova u Šibeniku diže se veličanstvena kupola Transept (novolatinski) je, u crkvenom graditeljstvu, poprečni brod položen okomito na uzdužne brodove crkve tako da razdvaja svetište (uključujući oltar, apsidu, kor, prezbiterij ili katedru) od ostalog dijela crkve (brod) i daje tlocrtu obliku latinskog križa.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Transept · Vidi više »
Trogirska biskupija
Trogirska biskupija (lat. Dioecesis Traguriensis), nekadašnja katolička biskupija u Dalmaciji sa sjedištem u Trogiru, osnovana u 10. stoljeću kao sufraganska biskupija splitske metropolije.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Trogirska biskupija · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i UNESCO · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Venecija · Vidi više »
10. listopada
10.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i 10. listopada · Vidi više »
1298.
Bez opisa.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i 1298. · Vidi više »
1402.
1402. (rim. MCDII), druga je godina XV. st.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i 1402. · Vidi više »
1473.
Bez opisa.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i 1473. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i 15. stoljeće · Vidi više »
1520.
Bez opisa.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i 1520. · Vidi više »
1555.
Bez opisa.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i 1555. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i 16. stoljeće · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i 1860. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i 1991. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i 1997. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i 2000. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Katedrala Sv. Jakova (Šibenik), Katedrala svetog Jakova u Šibeniku, Šibenska katedrala.
