Brže od pregledniku!
49 odnosi: Andrija II., Barbari, Belgija, Benediktinci, Cambi, Dilat, Dmitar Zvonimir, Dukat, Europska unija, Galija (brod), Gotika, Hrvati, Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Ivan Lučić, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić, Kaštel Vitturi, Kaštela, Koloman, Kozjak, Krvna osveta, Mladen I. Šubić Bribirski, Mletačka Republika, Opatička kuća u Kaštilcu, Opatija (redovnička ustanova), Osmansko Carstvo, Prokurator, Redovnik, Renesansa, Rimske ceste, Samostan, Sedra, Slaveni, Solin, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Splitsko-makarska nadbiskupija, Stjepko II. Šubić Bribirski, Sveti Stefan, Trogir, Tvrđava Klis, 1496., 1513., 1529., 1532., 1537., 1545..
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Andrija II. · Vidi više »
Barbari
Barbari (grčki: βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Barbari · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Belgija · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Benediktinci · Vidi više »
Cambi
Kula iz 16. stoljeća u Kaštel Kambelovcu Cambi (Cambio, Cambj, Kambi), splitska patricijska obitelj podrijetlom iz grada Colle di Val d’Elsa u Italije, odakle se početkom 15. stoljeća, preko Firence doseljavaju u Split, gdje 1413. dobivaju građanstvo i počinju se baviti trgovinom.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Cambi · Vidi više »
Dilat
Stup pod Ostrogom, Kaštel Lukšić - granica Dilata. Dilat (lat. Dillatum)- naziv dijela splitskog srednjovjekovnog teritorija koji se pružao od granica Solina do trogirske granice, dakle u istočnom dijelu današnjeg Kaštelanskog polja.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Dilat · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Dukat
Giovannija Dandola (1280. – 1288.) Pietra Gradeniga (1289. – 1310.) Dukat iz 1582. godine Nizozemski dukat iz 1724. godine Franje Josipa I. izdan oko 1910. godine Dukat je zlatnik koji je bio u uporabi u brojnim europskim zemljama do Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Dukat · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Europska unija · Vidi više »
Galija (brod)
17. stoljeću Galija (grčki γαλέα - galea) antički je brod kojeg su pokretali veslači, a koristio se za ratovanje i trgovinu.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Galija (brod) · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Gotika · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska turistička zajednica
Hrvatska turistička zajednica (HTZ) je nacionalna turistička organizacija osnovana radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Hrvatske.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Hrvatska turistička zajednica · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Ivan Lučić
Ivan Lučić (Lucić, Lucius, Lucio Trogir, rujna 1604. - Rim, 11. siječnja 1679.), hrvatski povjesničar, otac hrvatske povijesne znanosti, pravnik, kartograf.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Ivan Lučić · Vidi više »
Kaštel Gomilica
Kaštel Gomilica mjesto je u sastavu grada Kaštela, drugo po redu iz smjera Splita prema Trogiru smješteno uz obalu Kaštelanskog zaljeva.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Kaštel Gomilica · Vidi više »
Kaštel Kambelovac
Kaštel Kambelovac jedan je od sedam Kaštela koji čine grad Kaštela.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Kaštel Kambelovac · Vidi više »
Kaštel Lukšić
Kaštel Lukšić jedan je od sedam Kaštela koji čine grad Kaštela.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Kaštel Lukšić · Vidi više »
Kaštel Vitturi
Kaštel Vitturi - kaštel u Kaštel Lukšiću izgrađen krajem 15.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Kaštel Vitturi · Vidi više »
Kaštela
Kaštela su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripadaju Splitsko-dalmatinskoj županiji te su dio aglomeracije grada Splita.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Kaštela · Vidi više »
Koloman
Bez opisa.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Koloman · Vidi više »
Kozjak
Kozjak je brdo na sjevernoj strani grada Kaštela.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Kozjak · Vidi više »
Krvna osveta
Krvna osveta je običaj u kojem se sukob između dvije obitelji započet ubojstvom člana jedne obitelji nastavlja međusobnim ubijanjem, jednog po jednog muškarca.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Krvna osveta · Vidi više »
Mladen I. Šubić Bribirski
Mladen I. Šubić Bribirski (o. 1255. – 1304.), trogirski načelnik od 1276.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Mladen I. Šubić Bribirski · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Mletačka Republika · Vidi više »
Opatička kuća u Kaštilcu
desno Opatička kuća u Kaštilcu, Gomiliški Kaštilac 9, mjesto Kaštel Gomilica, Grad Kaštela, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Opatička kuća u Kaštilcu · Vidi više »
Opatija (redovnička ustanova)
Opatija Monte Cassino u Laciju (Italija), što ju je osnovao sveti Benedikt Opatija je autonomna (sui juris) redovnička ustanova kojom upravlja opat ili opatica.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Opatija (redovnička ustanova) · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Prokurator
Naziv prokurator (latinski: procurator, od glagola procurare: obavljati poslove u ime drugoga; upravljati) ima tri značenja.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Prokurator · Vidi više »
Redovnik
Redovnik ili redovnica je osoba koja prakticira religijski asketizam, tj.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Redovnik · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Renesansa · Vidi više »
Rimske ceste
Rimska ulica u Pompejima Rimske ceste predstavljale su važan dio razvoja rimske države, od oko 500.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Rimske ceste · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Samostan · Vidi više »
Sedra
Nakupine sedre izranjaju iz jezera. Sedra ili bigar je sedimentna stijena i pripada grupi karbonatnih stijena.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Sedra · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Slaveni · Vidi više »
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Solin · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Split · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Stjepko II. Šubić Bribirski
Stjepko II.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Stjepko II. Šubić Bribirski · Vidi više »
Sveti Stefan
Sveti Stefan (ćir. Свети Стефан) je gradsko naselje u općini Budva, Crna Gora.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Sveti Stefan · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Trogir · Vidi više »
Tvrđava Klis
Tvrđava Klis jedan je od najcjelovitijih primjera fortifikacijske arhitekture u Hrvatskoj. Nalazi se na strateški važnoj poziciji u istoimenom mjestu Klis u Splitsko-damatinskoj županiji, smještena je na prijevoju između Kozjaka sa zapadne strane i Mosora s istočne strane.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i Tvrđava Klis · Vidi više »
1496.
Bez opisa.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i 1496. · Vidi više »
1513.
1513. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i 1513. · Vidi više »
1529.
Bez opisa.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i 1529. · Vidi više »
1532.
1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i 1532. · Vidi više »
1537.
Bez opisa.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i 1537. · Vidi više »
1545.
Bez opisa.
Novi!!: Kaštilac u Kaštel Gomilici i 1545. · Vidi više »
