Brže od pregledniku!
40 odnosi: Amper, Ar, Austro-Ugarska, Autoritet, Celzij, Duljina, Francuski jezik, Hektar, Hrvatska, Kandela, Kelvin, Kilogram, Kubični metar, Laboratorij, Litra, Masa, Međunarodni sustav mjernih jedinica, Međunarodni ured za utege i mjere, Meridijan, Metar, Metarska konvencija, Mjerna jedinica, Mol (mjerna jedinica), Obujam, Om, Pariz, Površina, Pramjera, Predmetci (prefiksi) mjernih jedinica, Sekunda, SI osnovne jedinice, Težina, Tehnika, Tona, Vat, Vlast, Voda, Volt, Znanost, 1889..
Amper
Amper (simbol: A) je osnovna jedinica SI sustava za jakost električne struje jednaka kulonu po sekundi.
Novi!!: Kilogram i Amper · Vidi više »
Ar
Ar je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Kilogram i Ar · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz kuće Habsburg.
Novi!!: Kilogram i Austro-Ugarska · Vidi više »
Autoritet
Autoritet u najširem smislu označava društveni položaj što se pripisuje ustanovi, instituciji ili osobi.
Novi!!: Kilogram i Autoritet · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Kilogram i Celzij · Vidi više »
Duljina
Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama. Valna duljina ''λ'' je udaljenost nakon koje se oblik vala ponavlja. Visina. Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). leća. Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca. Duljina (oznaka l) je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka.
Novi!!: Kilogram i Duljina · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu: -tamno plavo: materinji jezik;-plavo: administrativni jezik;-svijetloplavo: jezik kulture;-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Kilogram i Francuski jezik · Vidi više »
Hektar
Hektar je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Kilogram i Hektar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.
Novi!!: Kilogram i Hrvatska · Vidi više »
Kandela
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Hefnerova svjetiljka. Kandela (lat. candela: svijeća; oznaka cd) je mjerna jedinica svjetlosne jakosti, osnovna jedinica SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica).
Novi!!: Kilogram i Kandela · Vidi više »
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Novi!!: Kilogram i Kelvin · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu, te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Kilogram i Kilogram · Vidi više »
Kubični metar
Kubični metar ili kubni metar (znak: m3) mjerna je jedinica za obujam (volumen) u međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Kilogram i Kubični metar · Vidi više »
Laboratorij
Medicinsko-biokemijski laboratorij Sveučilišta u Kölnu Laboratorij (od latinske riječi labor.
Novi!!: Kilogram i Laboratorij · Vidi više »
Litra
Jedna litra stane u kocku čije su stranice 10 centimetara Litra (oznaka l (ili L)) je mjerna jedinica za volumen, a koristi se samo kod fluida.
Novi!!: Kilogram i Litra · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu sa Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Kilogram i Masa · Vidi više »
Međunarodni sustav mjernih jedinica
Međunarodni sustav mjernih jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International d'Unités) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta osim SAD-a, Liberije i Mjanme.
Novi!!: Kilogram i Međunarodni sustav mjernih jedinica · Vidi više »
Međunarodni ured za utege i mjere
Sjedište Ureda u Pavillon de Breteuil Međunarodni ured za mjere i utege (fra. Bureau international des poids et mesures, BIPM) je međunarodna organizacija za standardizaciju osnovana za održavanje međunarodnog sustava mjernih jedinica (SI).
Novi!!: Kilogram i Međunarodni ured za utege i mjere · Vidi više »
Meridijan
Meridijan (drugi naziv je podnevnik) je u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji naziv za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.
Novi!!: Kilogram i Meridijan · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Kilogram i Metar · Vidi više »
Metarska konvencija
Izrada međunarodnog prametra 1874. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. platine. Konvencija o metru ili Dogovor o metru (francuski Convention du Mètre) je temeljni dokument svjetskoga mjernog jedinstva.
Novi!!: Kilogram i Metarska konvencija · Vidi više »
Mjerna jedinica
platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine.
Novi!!: Kilogram i Mjerna jedinica · Vidi više »
Mol (mjerna jedinica)
*Mol je osnovna mjerna jedinica za množinu tvari (oznaka n), jedna je od 7 osnovnih fizikalnih veličina međunarodnoga sustava jedinica.
Novi!!: Kilogram i Mol (mjerna jedinica) · Vidi više »
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremnina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Novi!!: Kilogram i Obujam · Vidi više »
Om
Om (označava se velikim grčkim slovom Ω) je mjerna jedinica za električni otpor.
Novi!!: Kilogram i Om · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Kilogram i Pariz · Vidi više »
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Novi!!: Kilogram i Površina · Vidi više »
Pramjera
Računalno generirana slika pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram). platine. Pramjera ili etalon (franc. étalon pramjera ili etalon, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Novi!!: Kilogram i Pramjera · Vidi više »
Predmetci (prefiksi) mjernih jedinica
Predmeci (prefiksi) mjernih jedinica na snazi u RH definirani su Zakonom o mjernim jedinicama.
Novi!!: Kilogram i Predmetci (prefiksi) mjernih jedinica · Vidi više »
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Novi!!: Kilogram i Sekunda · Vidi više »
SI osnovne jedinice
SI osnovnih jedinica ima sedam: za duljinu, masu, vrijeme, jakost el.
Novi!!: Kilogram i SI osnovne jedinice · Vidi više »
Težina
Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Težina je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju.
Novi!!: Kilogram i Težina · Vidi više »
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Novi!!: Kilogram i Tehnika · Vidi više »
Tona
Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.
Novi!!: Kilogram i Tona · Vidi više »
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Novi!!: Kilogram i Vat · Vidi više »
Vlast
Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.
Novi!!: Kilogram i Vlast · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Kilogram i Voda · Vidi više »
Volt
Volt (simbol: V) je mjerna jedinica SI sustava za električku razliku potencijala.
Novi!!: Kilogram i Volt · Vidi više »
Znanost
Hrvatskom institutu za povijest. Znanost (grč. episteme - razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia; eng. i fr. science; njem. Wissenschaft) je organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Kilogram i Znanost · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Kilogram i 1889. · Vidi više »
