Sadržaj
58 odnosi: Adolf Hitler, Aljaska, Američki Djevičanski otoci, Američki rat za neovisnost, Amerika, Argentina, Španjolska, Čile, Bagdad, Bahami, Belize, Benjamin Harrison, Berkeley, Kalifornija, Caracas, Colorado, Diskriminacija, Francisco Pizarro, Havaji, Hernán Cortés, Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci, Hugo Chávez, Indijanci, Iowa, Italija, Južna Dakota, Kalifornija, Katoličanstvo, Kolumbija, Kostarika, Kristofor Kolumbo, Latinska Amerika, Listopad, Madrid, Meksiko, Navaho Indijanci, Nevada, New York City, New York, Opsada Yorktowna, Portoriko, Saddam Hussein, San Francisco, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države, Teksas, Ujedinjeni narodi, Urugvaj, Venezuela, Virginia, Wisconsin, 12. listopada, 13. listopada, ... Proširite indeks (8 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Pogledaj Kolumbov dan i Adolf Hitler
Aljaska
Aljaska je 49.
Pogledaj Kolumbov dan i Aljaska
Američki Djevičanski otoci
Američki Djevičanski otoci (eng. United States Virgin Islands) su otočna grupa Malih Antila u Karipskom moru, istočno od Portorika.
Pogledaj Kolumbov dan i Američki Djevičanski otoci
Američki rat za neovisnost
Američki rat za neovisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.
Pogledaj Kolumbov dan i Američki rat za neovisnost
Amerika
Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.
Pogledaj Kolumbov dan i Amerika
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Pogledaj Kolumbov dan i Argentina
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.
Pogledaj Kolumbov dan i Španjolska
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Pogledaj Kolumbov dan i Čile
Bagdad
Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.
Pogledaj Kolumbov dan i Bagdad
Bahami
Bahami su otočna država u Atlantskom oceanu.
Pogledaj Kolumbov dan i Bahami
Belize
Belize je mala srednjoamerička država na obali Karipskog mora.
Pogledaj Kolumbov dan i Belize
Benjamin Harrison
Benjamin Harrison (North Bend, 20. kolovoza 1833. – Indianopolis, 13. ožujka 1901.), američki političar. Bio je odvjetnik, u Američkom građanskom ratu brigadni general, kasnije senator i 23. predsjednik SAD-a. Provodio je politiku zaštitnih carina na osnovi Zakona o carinama. Inicijator je Panameričkog kongresa, koji je imao za cilj uski savez američkih država na 1.
Pogledaj Kolumbov dan i Benjamin Harrison
Berkeley, Kalifornija
Berkeley je sveučilišni grad u američkoj saveznoj državi Kaliforniji.
Pogledaj Kolumbov dan i Berkeley, Kalifornija
Caracas
Caracas (IPA), službenog naziva Santiago de León de Caracas (šp. za "Sveti Jakov od Leóna Caracasa"), je glavni i najveći grad Venezuele.
Pogledaj Kolumbov dan i Caracas
Colorado
Colorado se sastoji od 64 okruga (counties).
Pogledaj Kolumbov dan i Colorado
Diskriminacija
Diskriminacija (lat. discriminare) znači odvajati, praviti razliku po socijalnim, imovinskim, obrazovnim, rasnim, etničnim, vjerskim, individualnim, spolnim, seksualnim, jezičnim, starosnim ili drugima osobinama.
Pogledaj Kolumbov dan i Diskriminacija
Francisco Pizarro
'''Francisco Pizarro''' Francisco Pizarro (Trujillo, oko 1478. – Ciudad de los Reyes (danas Lima), 26. lipnja 1541.), španjolski pomorac, istraživač, i osvajač carstva Inka.
Pogledaj Kolumbov dan i Francisco Pizarro
Havaji
Havaji ili Država Hawaii je otočje u Tihome oceanu koje pripada kao savezna država Sjedinjenim Američkim Državama.
Pogledaj Kolumbov dan i Havaji
Hernán Cortés
'''Hernán Cortés''' Hernán ili Hernando Cortes (Medellín, Mérida, Ekstremadura, 1485. – Castilleja de la Cuesta, Sevilla, 2. prosinca 1547.), španjolski konkvistador, pustolov i istraživač.
Pogledaj Kolumbov dan i Hernán Cortés
Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci
Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci su nazivi za stanovnike SAD koji su podrijetlom iz zemalja Latinske Amerike ili s Pirinejskog poluotoka kao i za sve stanovnike SAD koji se tako izjašnjavaju.
Pogledaj Kolumbov dan i Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci
Hugo Chávez
Hugo Rafael Chávez Frías (Sabaneta, 28. srpnja 1954. – Caracas, 5. ožujka 2013.), predsjednik Venezuele od 1999. do 2013. godine.
Pogledaj Kolumbov dan i Hugo Chávez
Indijanci
20. stoljeća Mogući put naseljavanja Amerike iz Azije preko Beringovog prolaza. Indijanci su zajednički naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini.
Pogledaj Kolumbov dan i Indijanci
Iowa
Iowa američka je savezna država.
Pogledaj Kolumbov dan i Iowa
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Kolumbov dan i Italija
Južna Dakota
Južna Dakota je savezna država SAD-a. Ime je dobila po Lakota i Dakota Sijuksima indijanskim plemenima, koji sastavljaju veliki dio stanovništva i povijesno dominiraju područjem.
Pogledaj Kolumbov dan i Južna Dakota
Kalifornija
Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.
Pogledaj Kolumbov dan i Kalifornija
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Pogledaj Kolumbov dan i Katoličanstvo
Kolumbija
Kolumbija je država na sjeverozapadu Južne Amerike.
Pogledaj Kolumbov dan i Kolumbija
Kostarika
Kostarika (španj. costa rica.
Pogledaj Kolumbov dan i Kostarika
Kristofor Kolumbo
'''Kristofor Kolumbo''' Kristofor Kolumbo (tal.: Cristoforo Colombo, špa.: Cristóbal Colón, por.: Cristóvão Colombo, latinizirano: Christophorus Columbus) (Genova, između 25. kolovoza i 31. listopada 1451. – Valladolid, 20. svibnja 1506.), istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski ocean i doplovio do Amerike.
Pogledaj Kolumbov dan i Kristofor Kolumbo
Latinska Amerika
Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st.
Pogledaj Kolumbov dan i Latinska Amerika
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Kolumbov dan i Listopad
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Pogledaj Kolumbov dan i Madrid
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Pogledaj Kolumbov dan i Meksiko
Navaho Indijanci
Zahadolzha - Navaho (1904). Yebichai-plesač, predstavlja božanstvo Zahadolzha. Yebichai su bili glavna veza između našega svijeta i svijeta duhova. Navaho majka s djetetom Navaho medicine-man Nesjaja Hatali Navaho (Navajo), jedan od najvećih indijanskih naroda sjeverno od Meksika, koji prema informacijama Bureau of Indian Affairs (Ureda za indijanske poslove) 1960.
Pogledaj Kolumbov dan i Navaho Indijanci
Nevada
Nevada, savezna država na planinskom zapadnom području SAD.-a, smještena u zavali između Stjenjaka i Sierra Nevade.
Pogledaj Kolumbov dan i Nevada
New York City, New York
New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.
Pogledaj Kolumbov dan i New York City, New York
Opsada Yorktowna
Opsada Yorktowna je jedna od odlučujućih pobjeda američko-francuske vojske u Američkom ratu za neovisnost.
Pogledaj Kolumbov dan i Opsada Yorktowna
Portoriko
Slobodna pridružena država Portoriko (špa. Estado Libre Asociado (ELA) de Puerto Rico; eng. Commonwealth of Puerto Rico) je jedno od Američkih vanjskih područja, otočna država Kariba udružena sa SAD-om.
Pogledaj Kolumbov dan i Portoriko
Saddam Hussein
Sadam Husein (Tikrit, 28. travnja 1937. – Bagdad, 30. prosinca 2006.), irački predsjednik od 1979. do 2003. godine.
Pogledaj Kolumbov dan i Saddam Hussein
San Francisco, Kalifornija
San Francisco je četvrti najveći grad u Kaliforniji i dvanaesti u SAD-u. Prema procjeni iz 2009. godine ima 845.559 stanovnika.
Pogledaj Kolumbov dan i San Francisco, Kalifornija
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Kolumbov dan i Sjedinjene Američke Države
Teksas
Teksas (Texas) je savezna država na jugu Sjedinjenih Američkih Država.
Pogledaj Kolumbov dan i Teksas
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje.
Pogledaj Kolumbov dan i Ujedinjeni narodi
Urugvaj
Urugvaj, službeni naziv Istočna Republika Urugvaj (špa. República Oriental del Uruguay) država je na jugoistoku Južne Amerike, smještena između Brazila na sjeveroistoku i Argentine na zapadu te je smješten na obali Atlantskog oceana i estuariju Rio de la Plata.
Pogledaj Kolumbov dan i Urugvaj
Venezuela
Venezuela (čita se: Venecuȅla. Hrvatski jezični portal) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora.
Pogledaj Kolumbov dan i Venezuela
Virginia
Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.
Pogledaj Kolumbov dan i Virginia
Wisconsin
Wisconsin je jedna od 50 američkih saveznih država.
Pogledaj Kolumbov dan i Wisconsin
12. listopada
12.
Pogledaj Kolumbov dan i 12. listopada
13. listopada
13.
Pogledaj Kolumbov dan i 13. listopada
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Pogledaj Kolumbov dan i 1928.
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Pogledaj Kolumbov dan i 1934.
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Pogledaj Kolumbov dan i 1992.
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Pogledaj Kolumbov dan i 2000.
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Pogledaj Kolumbov dan i 2002.
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Pogledaj Kolumbov dan i 2003.
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Kolumbov dan i 2004.
4. travnja
4.
Pogledaj Kolumbov dan i 4. travnja