Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Konstantinopol

Indeks Konstantinopol

Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj. Bizantskog, Latinskog te Osmanskog Carstva.

11 odnosi: Bizant, Glavni grad, Konstantin I. Veliki, Latinski jezik, Latinsko Carstvo, Osmanski turski jezik, Osmansko Carstvo, Pad Zapadnog Rimskog Carstva, Rimsko Carstvo, Romanizacija grčkog jezika, Starogrčki jezik.

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Konstantinopol i Bizant · Vidi više »

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.

Novi!!: Konstantinopol i Glavni grad · Vidi više »

Konstantin I. Veliki

Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.

Novi!!: Konstantinopol i Konstantin I. Veliki · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Konstantinopol i Latinski jezik · Vidi više »

Latinsko Carstvo

Latinsko Carstvo (lat. Imperium Romaniae) je kratkotrajna feudalna tvorevina koju su osnovali vođe Četvrtog križarskog rata na teritoriju osvojenom od Bizantskog Carstva.

Novi!!: Konstantinopol i Latinsko Carstvo · Vidi više »

Osmanski turski jezik

Osmanski turski (ISO 639-3: ota; otomanski, osmanlijski, turski: Osmanlıca ili Osmanlı Türkçesi, osmanski turski: لسان عثمانی‎ lisân-ı Osmânî) je inačica turskog jezika, koja se upotrebljavala kao upravni književni jezik Osmanskog carstva, sadržavajući velike pozajmice iz jezika farsi, koji je zauzvrat sam bio prepun pozajmica iz arapskog jezika.

Novi!!: Konstantinopol i Osmanski turski jezik · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Konstantinopol i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pad Zapadnog Rimskog Carstva

Zapadno (crveno) i Istočno (ljubičasto) Rimsko Carstvo 395. godine. Karta Europe i Bliskog istoka 476. godine Pad Zapadnog Rimskog Carstva bio je gubitak središnje političke kontrole u Zapadnom Rimskom Carstvu, proces u kojem Carstvo nije uspjelo provesti svoju vlast, a njegov golem teritorij podijeljen je na nekoliko država nasljednica.

Novi!!: Konstantinopol i Pad Zapadnog Rimskog Carstva · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Konstantinopol i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Romanizacija grčkog jezika

Očenaš na starogrčkome jeziku Romanizacija grčkog jezika jest proces transliteracije s grčkoga alfabeta na latinicu konvencionalnim pravilima.

Novi!!: Konstantinopol i Romanizacija grčkog jezika · Vidi više »

Starogrčki jezik

Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.

Novi!!: Konstantinopol i Starogrčki jezik · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »