Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Kraljevski sudbeni stol

Indeks Kraljevski sudbeni stol

Kraljevski sud (Kraljevski sudbeni stol, Tabula Regia Iudiciaria) bio je prvi dio Kraljevske kurije, vrhovnog sudišta Hrvatske i Ugarske pod Habsburzima od 1723.

Sadržaj

  1. 11 odnosi: Banski stol, Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, Kraljevska kurija, Parnica, Prelat, Protonotar, Stol sedmorice, Sud, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Vrhovni sud, 1. ožujka.

  2. Hrvatska pravna povijest
  3. Kraljevina Hrvatska i Slavonija

Banski stol

Banski stol (lat. tabula banalis), prizivni sud Hrvatske i Slavonije.

Pogledaj Kraljevski sudbeni stol i Banski stol

Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva

Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. – Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711. – 1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.

Pogledaj Kraljevski sudbeni stol i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva

Kraljevska kurija

Kraljevska kurija (lat. Curia Regia) je bilo vrhovno sudište za Ugarsku i Hrvatsku.

Pogledaj Kraljevski sudbeni stol i Kraljevska kurija

Parnica

Slikoviti i simbolički prikaz sredstava parnice. Parnica, građansko-pravni spor između dviju ili više pravnih osoba/stranaka, koji se vodi pred sudom tj.

Pogledaj Kraljevski sudbeni stol i Parnica

Prelat

Prelat (lat. praelatus; pretpostavljeni, vojni zapovjednik), viši crkveni dostojanstvenik, znači svećenik koji zahvaljujući svojem položaju ili službi ima crkvenu jurisdikciju odnosno upravnu vlast nad nekim teritorijem ili zajednicom.

Pogledaj Kraljevski sudbeni stol i Prelat

Protonotar

Protonotar je bio jedan od najviših dužnosnika u Hrvatskoj u vrijeme feudalizma.

Pogledaj Kraljevski sudbeni stol i Protonotar

Stol sedmorice

Kraljevski Stol sedmorice za kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju osnovan je u Zagrebu je 1862. godine kao vrhovno sudište za Kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju, na poticaj bana Ivana Mažuranića.

Pogledaj Kraljevski sudbeni stol i Stol sedmorice

Sud

Vrhovni sud u Zagrebu Rijeci iz 1906. godine Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.

Pogledaj Kraljevski sudbeni stol i Sud

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Pogledaj Kraljevski sudbeni stol i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Vrhovni sud

Vrhovnog suda Republike Hrvatske u Zagrebu Vrhovni sud najčešći je izraz za najviši sud ili organ koji se nalazi na vrhu hijerarhije pravosuđa u državi.

Pogledaj Kraljevski sudbeni stol i Vrhovni sud

1. ožujka

1.

Pogledaj Kraljevski sudbeni stol i 1. ožujka

Vidi također

Hrvatska pravna povijest

Kraljevina Hrvatska i Slavonija