Brže od pregledniku!
101 odnosi: Alija (Izrael), Alojzije Stepinac, Ante Pavelić, Arhitektura, Associated Press, Austro-Ugarska, Židovi u Hrvatskoj, Češka (povijesna pokrajina), Bazilika, Beč, Branko Silađin, Brod (arhitektura), Centralno grijanje, Denacionalizacija, Dizajn, Dokumentarni film, Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Edikt, Edmund Glaise von Horstenau, Film, Franjo Klein, Franjo Tuđman, Grad, Historicizam, Holokaust, Hrvatska, Hrvatska kuna, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Ivan Werner, Ivo Goldstein, Izrael, Jakov Bienenfeld, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Judaizam, Jutarnji list, Karlovac, Koncentracijski logor, Kraljevina Jugoslavija, Lordan Zafranović, Mađarska, Marionetska država, Mile Budak, Milijun, Moravska, Muzej grada Zagreba, Nacionalizacija, Nacionalsocijalizam, ..., Nezavisna Država Hrvatska, Novac, Odbojka, Ognjen Kraus, Operacija pod lažnom zastavom, Operacije "Labrador" i "Opera", Orgulje, Požar, Poduzetnički projekt, Poglavnik, Potres u Zagrebu 1880., Predsjednik Republike Hrvatske, Prototip, Pseudomaurski stil, Rabin, Raspad SFRJ, Religija, Reuters, Rozeta, Sarajevo, Sile Osovine, Sinagoga, Slavko Goldstein, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Tora, Travanjski rat, Treći Reich, Trg bana Jelačića (Zagreb), Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Ulica, Urbanističko planiranje, Ustaše, Vjesnik, Vlada Republike Hrvatske, Vukovar, Yedioth Ahronoth, Zagreb, Zagrebačka nadbiskupija, Zakon, Zemun, Zgrada, Zvono, 15. listopada, 1866., 1867., 1880., 1980-ih, 1980., 1991., 27. rujna, 31. prosinca. Proširite indeks (51 više) »
Alija (Izrael)
Alija (naglasak alìja), pojam je kojim označujemo doseljavanje Židova u Izrael i Palestinu (usporedi → Eretz Yisrael), a vremenski se odnosi na doseljavanja od konca 19.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Alija (Izrael) · Vidi više »
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Ante Pavelić · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Arhitektura · Vidi više »
Associated Press
Zgrada AP-a u New Yorku Associated Press je američka novinska agencija koja je nastala 1848. sredstvima šest novinskih listova iz New Yorka.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Associated Press · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Austro-Ugarska · Vidi više »
Židovi u Hrvatskoj
Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Židovi u Hrvatskoj · Vidi više »
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Bazilika · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Beč · Vidi više »
Branko Silađin
Branko Silađin (Slovenske Konjice, 29. srpnja 1936.) bio je hrvatski arhitekt.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Branko Silađin · Vidi više »
Brod (arhitektura)
Romanički brod opatijske crkve u Saint-Georges-de-Boschervilleu (Francuska) ima triforijski prolaz iznad svoda pobočnog broda Šematski prikaz tlocrta katedrale. Obojeno područje označava '''brod''' Brod ili lađa (od srednjovjekovnog latinskog navis) je središnji prilaz glavnom oltaru u crkvenoj arhitekturi.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Brod (arhitektura) · Vidi više »
Centralno grijanje
Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo. rimskoj vili u mjestu Vieux-la-Romaine, blizu Caena, Francuska. kućanske aparate. Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje. Radijator centralnog grijanja. kotlovima. parne lokomotive. Primjer ekspanzijske posude za centralno grijanje. sivoga lijeva. Centralno grijanje je vrsta grijanja kojemu je svojstveno da se toplina proizvodi centralno u zajedničkom uređaju ili postrojenju (kotlovnici) te pomoću nekog prijenosnika topline (topla voda, para ili zrak) dovodi u pojedine prostorije, a kod daljinskoga grijanja i skupine zgrada ili cijelih gradskih blokova.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Centralno grijanje · Vidi više »
Denacionalizacija
Denacionalizacija ili privatizacija je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Denacionalizacija · Vidi više »
Dizajn
Boris Bućan: plakat za balete Žar ptica i Petruška, (1983.) Dizajn je primijenjena umjetnost i ova riječ je prvo bila korištena kao izraz za stvaranje arhitektonskog plana kroz iterativni proces skica i maketa.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Dizajn · Vidi više »
Dokumentarni film
Filmski plakat za dokumentarni film "Nanuk" Dokumentarni film ili dokumentarac je filmski žanr koji se bavi stvarnim događajima.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Dokumentarni film · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Domovinski rat · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Dubrovnik · Vidi više »
Edikt
Edikt (lat. edictum) je naziv za dokument kojim se službeno objavljuje zakon ili uredba sa zakonskom snagom.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Edikt · Vidi više »
Edmund Glaise von Horstenau
Edmund Glaise von Horstenau (Braunau am Inn, Austrija, 27. veljače 1882. – Nürnberg, Njemačka, 20. srpnja 1946.) bivši austrijski časnik i general njemačkog Wehrmachta.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Edmund Glaise von Horstenau · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Film · Vidi više »
Franjo Klein
Franjo Klein (Beč, 17. listopada 1828. – Zagreb, 26. kolovoza 1889.), hrvatski graditelj i projektant, uz Janka Nikolu Grahora osnivač graditeljskog poduzeća Grahor&Klein.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Franjo Klein · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Franjo Tuđman · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Grad · Vidi više »
Historicizam
Historicizam (njemački: Historizismus, francuski: historicisme) ili historizam (njem. Historismus, franc. historisme) je pojava u teoriji književnosti, filozofiji i likovnim umjetnostima 19. stoljeća nastala romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Historicizam · Vidi više »
Holokaust
Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Holokaust · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Hrvatska kuna · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 1990.
Parlamentarni izbori 1990.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Vidi više »
Ivan Werner
Ivan Werner (Zagreb, 18. lipnja 1887. – Zagreb, 26. lipnja 1944.), poduzetnik i gradonačelnik Zagreba između 1941.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Ivan Werner · Vidi više »
Ivo Goldstein
Ivo Goldstein (Zagreb, 16. ožujka 1958.), hrvatski povjesničar i diplomat židovskog podrijetla.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Ivo Goldstein · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Izrael · Vidi više »
Jakov Bienenfeld
Jakov Bienenfeld (Zagreb, 28. srpnja 1948. – Zagreb, 9. veljače 2016.), hrvatski poduzetnik.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Jakov Bienenfeld · Vidi više »
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Judaizam · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Jutarnji list · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Karlovac · Vidi više »
Koncentracijski logor
alt.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Koncentracijski logor · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Lordan Zafranović
Lordan Zafranović (Maslinica, Šolta, 11. veljače 1944.) je hrvatski redatelj i scenarist.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Lordan Zafranović · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Mađarska · Vidi više »
Marionetska država
Marionetska država (također i marionetska vlada) je nominalno suvereni subjekt koji zapravo kontrolira strana sila.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Marionetska država · Vidi više »
Mile Budak
Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – Zagreb 7. lipnja 1945.), bio je hrvatski političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Mile Budak · Vidi više »
Milijun
Milijun je broj koji označava tisuću tisuća, a u dekadskom sustavu zapisuje se s jedinicom iza koje slijedi još šest nula, dakle 1 000 000.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Milijun · Vidi više »
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Moravska · Vidi više »
Muzej grada Zagreba
Izlošci u muzeju Izlošci Muzej grada Zagreba je opći kulturno-povijesni, gradski muzej koji se sustavno bavi prikupljanjem i obradom predmeta iz gradske prošlosti.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Muzej grada Zagreba · Vidi više »
Nacionalizacija
Nacionalizacija ili izvlaštenje je čin kojim država oduzima privatno vlasništvo nekretnina ili poslova (zemljište, zgrade, tvrtke) ili npr.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Nacionalizacija · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Novac
10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Novac · Vidi više »
Odbojka
Utakmica odbojke za žene Odbojka je sport s loptom u kojem se dvije suparničke momčadi natječu na terenu s razapetom mrežom na sredini.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Odbojka · Vidi više »
Ognjen Kraus
Ognjen Kraus (Zagreb, 4. listopada 1945.), hrvatski liječnik, urolog, pisac, predsjednik "Židovske općine Zagreb" (ŽOZ) i koordinator "Židovskih općina Hrvatske".
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Ognjen Kraus · Vidi više »
Operacija pod lažnom zastavom
Operacija pod lažnom zastavom (engl. false flag operation) označava tajnu operaciju koju provodi vlast, tvrtka ili druge organizacije a koja je oblikovana tako da se čini da ju netko drugi provodi.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Operacija pod lažnom zastavom · Vidi više »
Operacije "Labrador" i "Opera"
Operacije "Labrador" i "Opera" su bile akcije koje su kontraobavještajne službe JNA (KOS) od 19. kolovoza 1991. provodile u početnoj fazi Domovinskog rata u Zagrebu.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Operacije "Labrador" i "Opera" · Vidi više »
Orgulje
Orgulje (njemački orgel iz starovisokonjemačkog orgela, organa za latinski organa, množina od organum za izv. grčki organon, ὄργανον, tj. „glazbalo”, Hrvatska enciklopedija HLZMK; Pristupljeno 4. kolovoza 2018.) su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama, a svrstavamo ih i u puhačka glazbala.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Orgulje · Vidi više »
Požar
Šumski požar Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu i/ili ugrožava ljudske živote.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Požar · Vidi više »
Poduzetnički projekt
Projekt (od lat. proiectio – bacanje naprijed, iz proiicere – baciti ispred, pružiti) je vremenski određena djelatnost s ciljem ostvarenja jedinstvenoga proizvoda, usluge ili ishoda.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Poduzetnički projekt · Vidi više »
Poglavnik
Fausta Vrančića, 82. stranica, riječ ''poglavnik'' u 5. redu odozgo Riječ poglavnik je varijanta riječi poglavar ili poglavica.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Poglavnik · Vidi više »
Potres u Zagrebu 1880.
Ivana Standla. Zagrebačke katedrale. Fotografija Henrika Krapeka Potres u Zagrebu 1880., poznat i kao Veliki potres u Zagrebu, bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Potres u Zagrebu 1880. · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Prototip
Prototipom (grč. πρωτος, protos.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Prototip · Vidi više »
Pseudomaurski stil
Gradska vijećnica u Sarajevu (1896.) Pseudomaurski stil ili neo-maurski preporod je arhitektonski historicistički stil koji su oblikovali romantičarski arhitekti u duhu orijentalizma.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Pseudomaurski stil · Vidi više »
Rabin
Rabin je židovski vjerski učitelj i tumač Tore, svećenik u vjerskoj općini, propovjednik i predvodnik bogoštovlja u sinagogi.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Rabin · Vidi više »
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Raspad SFRJ · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Religija · Vidi više »
Reuters
Reuters je međunarodna novinska agencija sa sjedištem u Londonu.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Reuters · Vidi više »
Rozeta
* rozeta (arhitektura), element dekoracije u obliku ružinog cvijeta sa stiliziranim laticama koji se primjenjuje od romanike.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Rozeta · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Sarajevo · Vidi više »
Sile Osovine
Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Sile Osovine · Vidi više »
Sinagoga
Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Sinagoga · Vidi više »
Slavko Goldstein
Slavko Goldstein Slavko Goldstein (Sarajevo, 22. kolovoza 1928. – Zagreb, 13. rujna 2017.), bio je hrvatski političar, scenarist, knjižar, leksikograf i povjesničar amater židovske nacionalnosti.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Slavko Goldstein · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Tora
Sefer Torah koja se nalazi u sinagogi Glockengasse u Kölnu Termin Tora (hebrejski: תּוֹרָה, "pouka", "poučavanje" ili "uputa," riječ je nemoguće prevesti no približno se može objasniti riječima Zakon i Nauk; biblijsko Petoknjižje), ili Pentateuh, u cjelovitosti se odnosi na osnovne židovske zakonske i etičke religiozne tekstove.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Tora · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Travanjski rat · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Treći Reich · Vidi više »
Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Ulica
Bogovićeva ulica u Zagrebu Ulica je javna površina unutar naselja namijenjena pješačkom i cestovnom prometu.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Ulica · Vidi više »
Urbanističko planiranje
Pariz, Francuska: Iako nije nastao planski, kasnije ga je pod vladavinom Napoleona III u 19. stoljeću preuredio barun Haussmann izgradivši preko srednjovjekovne mreže ulica prostran sustav širokih bulevara. Urbanističko planiranje bavi se fizičkim, socijalnim i ekonomskim razvojem urbanih ili gradskih područja.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Urbanističko planiranje · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Ustaše · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Vjesnik · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Vukovar · Vidi više »
Yedioth Ahronoth
Yedioth Ahronoth (hebrejski: ידיעות אחרונות, najnovije vijesti), najznačajniji hebrejski dnevni list u Izraelu.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Yedioth Ahronoth · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Zakon · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Zemun · Vidi više »
Zgrada
São Paulo, Brazil Gradilište stambene zgrade Zgrada je građevina koja se sastoji od vanjskih zidova i krovne konstrukcije, s jednom ili više zatvorenih prostorija kojima je omogućen pristup.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Zgrada · Vidi više »
Zvono
Zvono Zvono - dijelovi: 1. jaram, 2. kruna, 3. glava, 4. rame, 5. struk, 6. zvučni prsten, 7. rebro, 8. krilo, 9. bat, 10. vijenac Zvono je glazbeni instrument, koji pripada skupini udaraljki i idiofonih glazbala.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i Zvono · Vidi više »
15. listopada
15.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i 15. listopada · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i 1866. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i 1867. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i 1880. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i 1980-ih · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i 1980. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i 1991. · Vidi više »
27. rujna
27.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i 27. rujna · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Zagrebačka sinagoga i 31. prosinca · Vidi više »
