Sadržaj
16 odnosi: Autohtonost, Hrvatska, Hrvatska ćirilica, Hrvatska povijest, Hrvatski jezik, Jevgenij Paščenko, Karlo I. Robert, Kraljevina Ugarska, Mletačka Republika, Poljička Republika, Poljice, Ruska pravda, Statut, Tvrtko I. Kotromanić, Ukrajinci, Venecija.
- Hrvatska kultura
- Hrvatska pravna povijest
Autohtonost
hrvatski tradicijski suvenir. Hrvatski vezovi Lirica iz Kaštela Izraz autohton (od grč. autos »sâm, isti« i chthon »tlo, zemlja«), kojemu u hrvatskom jeziku najbolje odgovara značenje samonikao ne upotrebljava se svagda u posve istom značenju.
Pogledaj Poljički statut i Autohtonost
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Poljički statut i Hrvatska
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Pogledaj Poljički statut i Hrvatska ćirilica
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Pogledaj Poljički statut i Hrvatska povijest
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Poljički statut i Hrvatski jezik
Jevgenij Paščenko
Jevgenij Paščenko (ukr. Євге́н Микола́йович Па́щенко, Evgen Mykolajovič Paščenko) (Vorkuta, Rusija, 9. rujna 1950. – Zagreb, 8. svibnja 2021.) ukrajinski filolog, povjesničar, ukrajinist i diplomat.
Pogledaj Poljički statut i Jevgenij Paščenko
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Pogledaj Poljički statut i Karlo I. Robert
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Poljički statut i Kraljevina Ugarska
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Poljički statut i Mletačka Republika
Poljička Republika
Poljička Republika ili Poljička knežija naziv je za kraj istočno od Splita, točnije od Žrnovnice do Blata na Cetini i Omiša te od mora do Zamosorja.
Pogledaj Poljički statut i Poljička Republika
Poljice
Hrvatska.
Pogledaj Poljički statut i Poljice
Ruska pravda
Ruska pravda ili Kijevska pravda najstarija je zbirka staroruskih zakona.
Pogledaj Poljički statut i Ruska pravda
Statut
Statut u pravu označava vrstu pravnog akta, a može imati različita značenja.
Pogledaj Poljički statut i Statut
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Pogledaj Poljički statut i Tvrtko I. Kotromanić
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Pogledaj Poljički statut i Ukrajinci
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Pogledaj Poljički statut i Venecija
Vidi također
Hrvatska kultura
- Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO
- Bašćanska ploča
- Blagdani i spomendani u Hrvatskoj
- Crveni Peristil
- DKC-HR
- Dan neovisnosti (Hrvatska)
- Dani hrvatskoga jezika
- Deklaracija o zajedničkom jeziku
- Drvene igračke Hrvatskog zagorja
- Festa svetog Vlaha
- Hrvatska književnost
- Hrvatska matica iseljenika
- Hrvatska moderna likovna umjetnost
- Hrvatska umjetnost
- Hrvatski državni arhiv
- Hrvatski pleter
- Hrvatski znakovni jezik
- Katolička Crkva u Hrvatskoj
- Kavana
- Kolinje
- Kroatistika
- Kultura u Hrvatskoj
- Legen (mitološki grad)
- Leksikografski zavod Miroslav Krleža
- Ljelje
- Mati Hrvatska
- Matica hrvatska
- Memorijalni centar Nikola Tesla
- Međimurska popevka
- Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
- Moreška
- Pacta conventa
- Picokijada – Legenda o picokima
- Pohod bušara
- Poljički statut
- Povelja kneza Trpimira
- Sinjska alka
- Staroslavenski institut
- Vinodolski zakonik
- Zvončari
- Žudije
- Župski glagoljski natpis