Sadržaj
28 odnosi: Alani, Ženeva, Bitka kod Vézeroncea, Burgundi, Burgundija, Burgundsko Vojvodstvo, De facto, Flavije Aecije, Franačka, Franci, Francuska, Godomar, Goti, Gundahar, Gundobad, Honorije, Isère (departman), Jovin, Lyon, Pjesma o Nibelunzima, Posljednji rimski trijumvirat, Rimljani, Savoja, Svevi, Vandali, Vizigotsko Kraljevstvo, Worms, Zapadno Rimsko Carstvo.
Alani
Alani su bili skupina nomadskih skitsko-sarmatskih plemena, a govorili su jezikom koji je spadao u skupinu istočnoiranskih jezika.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Alani
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Ženeva
Bitka kod Vézeroncea
Bitka kod Vézeroncea se zbila 25. lipnja 524. godine u mjestu Vézeronceu u današnjem departmanu Isèreu koji se danas nalazi na prostoru jugoistočne Francuske.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Bitka kod Vézeroncea
Burgundi
Drugo burgundsko kraljevstvo, između 443. i 476. godine Burgundi (lat. Burgundiones) su bili istočnogermansko pleme kojima je prvotna postojbina bila najvjerojatnije Skandinavija te su prešli na otok Bornholm, koji se na staronordijskom jeziku zvao Burgundarholmr (otok Burgunda), a od tamo su naselili Europu.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Burgundi
Burgundija
* Povijesne regije.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Burgundija
Burgundsko Vojvodstvo
Burgundsko Vojvodstvo (fra. Duché de Bourgogne) bilo je vojvodstvo Kraljevine Francuske koje 890. nastaje na dijelu teritorija bivšeg Kraljevstva Burgunda.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Burgundsko Vojvodstvo
De facto
De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i De facto
Flavije Aecije
Flavije Aecije, lat. Flavius Aetius (396. – 454.) je bio vojskovođa i de facto gospodar Zapadnorimskog Carstva između 433. godine i svoje nasilne smrti.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Flavije Aecije
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Franačka
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Franci
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Francuska
Godomar
* Godomar I., brat Gjúkija, utemeljitelj dinastije burgundskih kraljeva.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Godomar
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Goti
Gundahar
Pjesme o Nibelunzima. Naslikao Peter von Cornelius 1859. godine. Gundahar (? - 437.). Bio je kralj Burgunda (Drugo Burgundsko Kraljevstvo) oko 407.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Gundahar
Gundobad
Gundobad (? - 516.) je bio gospodar Zapadnog Rimskog Carstva između 472. i 473. godine, a potom i kralj Burgunda (Drugo Burgundsko Kraljevstvo) između 473. i 516. godine.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Gundobad
Honorije
Brončana kovanica Honorija Flavije Honorije (lat. Flavius Honorius), (Carigrad, 9. prosinca 384. – Ravenna, 15. kolovoza 423.), zapadnorimski car od 395. do 423. godine.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Honorije
Isère (departman)
Isère (francuski) je departman u regiji Auvergne-Rhône-Alpes, prefektura Grenoble, u istočnoj Francuskoj.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Isère (departman)
Jovin
Jovin prikazan na novcu Jovin (Latinski: Iovinus) bio je zapadnorimski car uzurpator od 411.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Jovin
Lyon
Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Lyon
Pjesma o Nibelunzima
Prijepis iz 1220. godine. Pjesma o Nibelunzima (nje. Nibelungenlied) je germanski ep na srednjogornjonjemačkom jeziku.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Pjesma o Nibelunzima
Posljednji rimski trijumvirat
Posljednji rimski trijumvirat je organizirala Gala Placidija kako bi spriječila potencijalni pokušaj svrgavanja svoga maloljetnog sina Valentinijana III od strane pretjerano moćnog generala.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Posljednji rimski trijumvirat
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Rimljani
Savoja
Zastava Savoje Savoja (franc. Savoie, tal. Savoia, engl. Savoy), povijesna pokrajina u istočnoj Francuskoj.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Savoja
Svevi
Svevi (Suebi, Suevi, Suavi, Svebi) su bili germanski narod porijeklom iz blizine Baltičkog mora, a njihovi današnji potomci su njemački Švabe.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Svevi
Vandali
''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Vandali
Vizigotsko Kraljevstvo
Širenje vizigotskog kraljevstva po fazama i susjedne države. Vizigotsko Kraljevstvo je bio naziv za nekoliko državnih tvorevina kojima su vladali Zapadni Goti na prostoru rimskih provincija Galije i Hispanije.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Vizigotsko Kraljevstvo
Worms
Worms je grad u Njemačkoj, u saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Worms
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Pogledaj Kraljevstvo Burgunda i Zapadno Rimsko Carstvo