Brže od pregledniku!
33 odnosi: Arsen Dedić, Beograd, CD, Chansonfest, Croatia Records, Glazba, Glazbenik, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Hrvoje Hegedušić, Javnost, Jugoton, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, PGP RTB, Pjevački zbor, Pjevanje, Porin (nagrada), Prateći vokal, Sarajevo, Skoplje, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Zabavna glazba, Zagreb, Zagrebački festival, Zrinko Tutić, Zvijezde pjevaju, 1954., 1973., 1980-ih, 23. travnja.
Arsen Dedić
Arsen Dedić (Šibenik, 28. srpnja 1938. – Zagreb, 17. kolovoza 2015.), bio je hrvatski skladatelj, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor.
Novi!!: Ksenija Erker i Arsen Dedić · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ksenija Erker i Beograd · Vidi više »
CD
desno Kompaktni disk, kompaktna ploča ili češće samo kraće CD (od engl. Compact disk) je optički zapis razvijen u kasnim 1970-tim godinama, prvotno korišten samo kao medij za glazbu.
Novi!!: Ksenija Erker i CD · Vidi više »
Chansonfest
Chansonfest je festival hrvatske i međunarodne šansone.
Novi!!: Ksenija Erker i Chansonfest · Vidi više »
Croatia Records
Croatia Records najstarija je i vodeća diskografska kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Ksenija Erker i Croatia Records · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Ksenija Erker i Glazba · Vidi više »
Glazbenik
Glazbenik ili glazbenica, osoba je koja stvara ili izvodi glazbu.
Novi!!: Ksenija Erker i Glazbenik · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ksenija Erker i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ksenija Erker i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Ksenija Erker i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Ksenija Erker i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Hrvoje Hegedušić
Hrvoje Hegedušić (Zagreb, 13. studenog 1935.), hrvatski je glazbenik, skladatelj, producent i ton-majstor.
Novi!!: Ksenija Erker i Hrvoje Hegedušić · Vidi više »
Javnost
Javnost (public) se odnosi na čovječanstvo općenito, ili na pripadnike nacije, države ili zajednice; ljudi, neodređeno kao javnost; također se odnosi i na određeno tijelo ili skupinu ljudi.
Novi!!: Ksenija Erker i Javnost · Vidi više »
Jugoton
Jugoton je bila prva i najveća diskografska kuća na prostorima bivše Jugoslavije, a bila je smještena u Zagrebu.
Novi!!: Ksenija Erker i Jugoton · Vidi više »
Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Nova zgrada Muzičke akademije u Zagrebu Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ksenija Erker i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu · Vidi više »
PGP RTB
Produkcija gramofonskih ploča Radio televizije Beograd (poznatija po svojoj skraćenici PGP RTB) bila je druga po veličini diskografska kuća, iz nekadašnje Jugoslavije, osnovana 1951. godine.
Novi!!: Ksenija Erker i PGP RTB · Vidi više »
Pjevački zbor
Pjevački zbor, skupina je od najmanje šesnaestero ljudi koji zajedno pjevaju, pod vodstvom zborovoditelja, uz pratnju glazbala ili a cappella, i time je veća glazbena skupina od glazbenoga sastava.
Novi!!: Ksenija Erker i Pjevački zbor · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: Ksenija Erker i Pjevanje · Vidi više »
Porin (nagrada)
Statua nagrade Porin Porin je najuglednija glazbena nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ksenija Erker i Porin (nagrada) · Vidi više »
Prateći vokal
Prateći vokal ili prateći pjevač je glazbenik koji pomaže glavnom (vodećem) vokalu u pjevanju.
Novi!!: Ksenija Erker i Prateći vokal · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Ksenija Erker i Sarajevo · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Ksenija Erker i Skoplje · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Ksenija Erker i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Ksenija Erker i Sovjetski Savez · Vidi više »
Zabavna glazba
Zabavna glazba (engl. light music, popular music; njem. leichte Musik, Unterhaltungsmusik, U-Musik; fr. musique légère; tal. musica leggera)N.
Novi!!: Ksenija Erker i Zabavna glazba · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ksenija Erker i Zagreb · Vidi više »
Zagrebački festival
Prvi je Zagrebački festival održan u prosincu 1953. pod naslovom Izaberite najbolje plesne melodije 1953., u Koncertnoj dvorani Istra (današnje Zagrebačko kazalište mladih), Logotip Zagrebfesta. Zagrebački festival, raniji nazivi Zagrebački festival zabavne glazbe (do 1983.), Zagrebfest (1984. – 2012.), poznat i kao Festival Zagreb, nosi od 2013. svoje izvorno ime u skraćenom obliku.
Novi!!: Ksenija Erker i Zagrebački festival · Vidi više »
Zrinko Tutić
Zrinko Tutić (Banja Luka, 2. ožujka, 1955.) hrvatski je i bosanskohercegovački kantautor zabavne glazbe.
Novi!!: Ksenija Erker i Zrinko Tutić · Vidi više »
Zvijezde pjevaju
Zvijezde pjevaju, hrvatska je zabavno-pjevačka televizijska emisija čiji su voditelji Barbara Kolar i Duško Ćurlić.
Novi!!: Ksenija Erker i Zvijezde pjevaju · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Ksenija Erker i 1954. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Ksenija Erker i 1973. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Ksenija Erker i 1980-ih · Vidi više »
23. travnja
23.
Novi!!: Ksenija Erker i 23. travnja · Vidi više »
