Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Legenda

Indeks Legenda

Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.

32 odnosi: Aleksandar Veliki, Šimun Kožičić, Božanstvena komedija, Dekameron, Dioklecijan, Eneida, Fantastika, Hagiografija, Hamlet, Ilijada, Kleopatra, Mahabharata, Matija Divković, Metamorfoze, Mit, Mučenik, Nacionalni park Krka, Odiseja, Orfej, Osman (Gundulić), Pićan, Pripovijest, Proza, Ramajana, Roland, Srednji vijek, Svetac, Sveti gral, Sveti Juraj, Sveti Kristofor, Trajan, Vila Slovinka.

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Novi!!: Legenda i Aleksandar Veliki · Vidi više »

Šimun Kožičić

Šimun Kožičić Benja (Zadar, oko 1460. – Zadar, 1536.) bio je modruški biskup i osnivač glagoljske tiskare u Rijeci.

Novi!!: Legenda i Šimun Kožičić · Vidi više »

Božanstvena komedija

Božanstvena komedija (tal. Commedia, pridjev "božanstvena" ili "divina" kasnije je dodao Giovanni Boccaccio) epski je spjev, koji je napisao Dante Alighieri između 1304. i svoje smrti 1321. To je ujedno i najpoznatije Danteovo djelo, koje se smatra i centralnim epskim spjevom talijanske književnosti, posljednjim velikim književnim djelom srednjeg vijeka i prvim velikim djelom koje nagovješćuje renesansu.

Novi!!: Legenda i Božanstvena komedija · Vidi više »

Dekameron

''Dekameron'', kakvoga je oslikao Sandro Botticelli iz godine 1487. Veneciji 1492. godine Dekameron je zbirka od 100 novela talijanskog predrenesansnog autora Giovannija Boccaccia koja je najvjerojatnije napisana negdje između 1348. i 1353. U europsku prozu uvodi i afirmira formu novele, kratke zaokružene priče koncentrirane na jedan događaj i manji broj likova.

Novi!!: Legenda i Dekameron · Vidi više »

Dioklecijan

Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).

Novi!!: Legenda i Dioklecijan · Vidi više »

Eneida

Eneida je monumentalno djelo rimskog pjesnika Publija Vergilija Marona, koji je već za života stekao slavu kakvu malo koji pjesnik postiže i poslije smrti.

Novi!!: Legenda i Eneida · Vidi više »

Fantastika

Fantastika je oblik umjetničkog izražavanja u prvom redu književnosti i slikarstva, za kojeg su značajni elementi natprirodnog i izmišljenog.

Novi!!: Legenda i Fantastika · Vidi više »

Hagiografija

Hagiografija (hæɡiɒɡrəfi; iz grčkog ἅγιος, hagios, što znači "sveto" i "γραφία, -graphia", što znači "pisanje") biografija svetaca ili crkvenih poglavara.

Novi!!: Legenda i Hagiografija · Vidi više »

Hamlet

''Hamlet'', (slikar: William Morris Hunt, oko 1864.) Hamlet je tragedija Williama Shakespearea, jedna od njegovih najpoznatijih i najizvođenijih tragedija na pozornicama širom svijeta.

Novi!!: Legenda i Hamlet · Vidi više »

Ilijada

5. st., Milano Ilijada (Ιλιάς) jedan je od dva Homerova epa.

Novi!!: Legenda i Ilijada · Vidi više »

Kleopatra

Prikaz Kleopatre sa sinom Cezarionom na hramu u Denderi Kleopatra VII.

Novi!!: Legenda i Kleopatra · Vidi više »

Mahabharata

Drevna karta Indije Mahabharata je vjerojatno najveći ep u svjetskoj književnosti.

Novi!!: Legenda i Mahabharata · Vidi više »

Matija Divković

bosančicom. '''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616. Fra Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563. – Olovo, 21. kolovoza 1631.), hrvatski franjevac i vjerski pisac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Legenda i Matija Divković · Vidi više »

Metamorfoze

Antonia Pollaiuoloa, priča o preobrazbi u Metamorfozama - Apolon želi Dafnu, a ona mu pobjegne pretvorivši se u lovor. Metamorfoze su sastavljene od 250 mitoloških priča pisanih heksametrom, raspoređenih u 15 knjiga.

Novi!!: Legenda i Metamorfoze · Vidi više »

Mit

Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.

Novi!!: Legenda i Mit · Vidi više »

Mučenik

svetoga Sebastijana Mučenik (u starogrčkim μάρτυς "martyr", ili μαρτύριον "svjedok", "dokaz") je čovjek koji u teološkim kontekstu iz predanosti svom vjerskim opredjeljenju žrtvuje svoj život, i prihvaća patnju mučenja i nasilnu smrt.

Novi!!: Legenda i Mučenik · Vidi više »

Nacionalni park Krka

Krka je nacionalni park u Hrvatskoj koji se proteže uz rijeku Krku, od mjesta gdje nad Krkom leže srednjovjekovne utvrde Trošenj (Čučevo) i Nečven do Šibenskog mosta na Jadranskoj magistrali.

Novi!!: Legenda i Nacionalni park Krka · Vidi više »

Odiseja

Odiseja (Oδύσσεια) jedan je od dva grčka epa koji se pripisuju pjesniku Homeru.

Novi!!: Legenda i Odiseja · Vidi više »

Orfej

Orfej, mramorna skulptura, Rimini, 3. stoljeće Orfej (grč., Orpheús) u grčkoj mitologiji glavni je zastupnik umjetnosti i pjesme te lire velika utjecaja na mitološku povijest Grčke.

Novi!!: Legenda i Orfej · Vidi više »

Osman (Gundulić)

Naslovnica ''Osmana'' iz 1826. godine u Dubrovniku. Osman je povijesno-romantični ep nastao u posljednjem desetljeću života Ivana Gundulića.

Novi!!: Legenda i Osman (Gundulić) · Vidi više »

Pićan

Pićan (čakavski Pićon, talijanski Pedena) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Legenda i Pićan · Vidi više »

Pripovijest

Povist ili povijest (ukr. повість, rus. пóвесть) je pojam iz ruske i ukrajinske književnosti (pr. Маруся Kvitke-Osnovjanenka iz 1833.). Epski je prozni oblik (rijetko u stihu) između romana i pripovjedna oblika kroničarske naravi, u kojem struja prirodnog života se iznova daje.

Novi!!: Legenda i Pripovijest · Vidi više »

Proza

Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).

Novi!!: Legenda i Proza · Vidi više »

Ramajana

Bitka između Rame i Ravane Ramajana (stručna transliteracija: Rāmāyaṇa, devanagari रामायण, nominativ रामायणम्) indijski je ep.

Novi!!: Legenda i Ramajana · Vidi više »

Roland

Roland (starofranački: Hruodland; ? - 15. kolovoza 778.) bio je franački vojskovođa u službi kralja Karla Velikog koji je poslije postao poznat kao junak srednjovjekovnog književnog ciklusa poznatog kao Materija Francuske.

Novi!!: Legenda i Roland · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Legenda i Srednji vijek · Vidi više »

Svetac

sv. Antuna Padovanskoga na temelju njegovih relikvija Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenog Kristu neka kršćanska Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.

Novi!!: Legenda i Svetac · Vidi više »

Sveti gral

Isus na Posljednjoj večeri. Na stolu je kalež, koji se smatra svetim gralom. Sveti gral (lat. Lapsit exillis) je sveti predmet koji se spominje u literaturi i kršćanskoj tradiciji.

Novi!!: Legenda i Sveti gral · Vidi više »

Sveti Juraj

Sveti Juraj (od grč. Γεώργιος, Geó̱rgios; lat. Georgius; Kapadocija, 280. – Lydda (Lod), Palestina, ili Nikomedija, 23. travnja 303.), kršćanski svetac i jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve.

Novi!!: Legenda i Sveti Juraj · Vidi više »

Sveti Kristofor

Sveti Kristofor (Kanaan, ? - Samos, oko 251.), svetac i mučenik ubijen za vrijeme progona cara Decija.

Novi!!: Legenda i Sveti Kristofor · Vidi više »

Trajan

'''Trajan''' Marko Ulpije Trajan (53. – 117. godine).

Novi!!: Legenda i Trajan · Vidi više »

Vila Slovinka

''Vila Slovinka'', naslovnica iz 1614. godine Vila Slovinka pripovjedno je djelo u stihu Jurja Barakovića u kojem se u trinaest pjevanja nejednake duljine, s više od 9300 stihova različitih metričkih i strofičkih oblika, uz mnoštvo mitoloških i autobiografskih motiva, tematizira povijest i sadašnjost Zadra i Šibenika.

Novi!!: Legenda i Vila Slovinka · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Legende.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »