Sadržaj
41 odnosi: Alani, Aleksandrija, Antemije, Arijanstvo, Atila, Avari, Balkan, Barbari, Bazilisk, Bizant, Bugari, Carigradska patrijarhija, Dacija, Dunav, Germani, Glicerije, Grčki jezik, Indoiranski narodi, Istočni Goti, Julije Nepot, Kršćanstvo, Latinski jezik, Leon II., Leon II., bizantski car, Magister militum, Majorijan, Mala Azija, Marcijan, Olibrije, Patrijarh, Rimski senat, Slaveni, Teodorik Veliki, Teodozije II., Tracija, Tribun, Vandali, Zapadno Rimsko Carstvo, Zenon, Zenon, bizantski car, 3. veljače.
Alani
Alani su bili skupina nomadskih skitsko-sarmatskih plemena, a govorili su jezikom koji je spadao u skupinu istočnoiranskih jezika.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Alani
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Aleksandrija
Antemije
Tremissis Antemije Prokopije Antemije (Procopius Anthemius) je bio car Zapadnog Rimskog Carstva od 12. svibnja 467. do 11. lipnja.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Antemije
Arijanstvo
Ravenni, Italija Arijanstvo je kristološki nauk što ga je širio prezbiter Arije, koji je živio i naučavao u ranom 4. stoljeću u Aleksandriji u Egiptu.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Arijanstvo
Atila
Atila (procjena godine rođenja od 395. do 406. – smrt 453.) bio je vladar Huna od 434. do svoje smrti u ožujku 453. Bio je i vođa plemenskog carstva u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je obuhvaćalo Hune, Ostrogote, Alane i Bugare.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Atila
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Avari
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Balkan
Barbari
Barbari (grčki: βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Barbari
Bazilisk
Bazilisk (Basiliscus basiliscus) je mali gušter koji živi u Srednjoj Americi u okolici rijeka i tokova.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Bazilisk
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Bizant
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Bugari
Carigradska patrijarhija
Katedrala Sv. Jurja u sjedištu patrijaršije na Fanaru, Carigrad Ekumenska carigradska patrijarhija (grčki: Οικουμενικό Πατριαρχείο Κωνσταντινουπόλεως, latinično: Oikumenikó Patriarheío Kōnstantinoupóleōs, turski: Rum Ortodoks Patrikhanesi, neslužbeno poznat i kao Fener Rum Patrikhanesi, srpski: Васељенска патријаршија) jedna je od autokefalnih pravoslavnih crkava, a zauzima prvo mjesto u hijerarhiji pravoslavnih crkava.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Carigradska patrijarhija
Dacija
Zemljovid Dacije s rasporedom naseljenih plemena iz 82. pr. Kr. Dacija (lat. Dacia) je europska povijesna pokrajina, prvotno područje pod upravom Dačana, a od 107. do 271. godine jedna od provincija Rimskoga Carstva.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Dacija
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Dunav
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Pogledaj Leon I., bizantski car i Germani
Glicerije
Glicerije (lat. Glycerius) (o. 420. – iza 480.), zapadnorimski car (473. – 474.) i biskup u Saloni (473. – 480.). Vojska pod zapovjedništvom burgundskog kraljevića Gundobada, izabrala je zapovjednika dvorske straže (comes domesticorum) Glicerija za zapadnorimskog cara 473. godine, međutim taj izbor istočnorimski car Leon nije priznao.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Glicerije
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Grčki jezik
Indoiranski narodi
Arheološka kultura Andronovo smatra se pradomovinom indoiranskih (arijskih) naroda Indoiranski narodi (ili Arijci) pripadaju podskupini Indoeuropljana, a karakterizira ih upotreba indoiranskih jezika.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Indoiranski narodi
Istočni Goti
Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Istočni Goti
Julije Nepot
Julije Nepot (lat. Iulius Nepotus), (?, oko 430. - Salona, 9. svibnja 480.), bio je zadnji priznati Rimski Car Zapadnog Rimskog Carstva 474. – 475./480.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Julije Nepot
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Kršćanstvo
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Latinski jezik
Leon II.
* Leon II., bizantski car, vladao 474.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Leon II.
Leon II., bizantski car
Leon II.Leon II. ili Lav II. (lat. Flavius Leo Iunior Augustus, starogrč. Λέων Β') (?, 467. - ?, 17. studenog 474.), istočnorimski car u kratkom periodu tijekom 474.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Leon II., bizantski car
Magister militum
Magister militum (u slobodnom prijevodu na hrvatski vojskovođa) je bila oznaka za vrhovnog vojnog zapovjednika rimske vojske u kasnoj antici od vremena Konstantina I. Velikog, a najčešće se odnosi na visokog vojnog dužnosnika.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Magister militum
Majorijan
As Majorijana Majorijan (lat. Julius Valerius Maiorianus, Julije Valerije Majorijan), (?, oko 420. – Dertona, Ligurija, 7. kolovoza 461.), Car Zapadnog Rimskog Carstva od 457. do 461. Bio je istaknuti vojni zapovjednik i posljednji od zapadnorimskih careva koji je pokušao doista vladati i vlastitim snagama osloboditi osvojene dijelove Carstva.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Majorijan
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Mala Azija
Marcijan
Marcijan Marcijan (lat. Flavius Marcianus, grč. Μαρκιανός) (?, Tracija, oko 390. – Konstantinopol, 27. siječnja 457.), bizantski car, vladao 450.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Marcijan
Olibrije
Olibrije prikazan na zlatnom novcu Anicije Olibrije (Anicius Olybrius) bio je car uzurpator koji je vladao Zapadnim rimskim carstvom u razdoblju od travnja do studenog 472. godine.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Olibrije
Patrijarh
* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Patrijarh
Rimski senat
C. Maccari: ''Ciceron optužuje Katilinu'', 1888. Rimski senat (latinski: Senatus) bio je glavno upravno vijeće Rimske Republike, koja je nastala 509. pr. Kr. i Rimskog Carstva.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Rimski senat
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Slaveni
Teodorik Veliki
Teodorik Veliki Ostrogotsko kraljevstvo Teodorik Veliki, poznat i pod latinskim nazivom Flavius Theodoricus (454. – 30. kolovoza 526.) je bio kralj Ostrogota (488. – 526.), regent Vizigota (511. - 526.) i vladar Italije.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Teodorik Veliki
Teodozije II.
Teodozije II. (lat. Flavius Theodosius Iunior Augustus) (Carigrad, 30. kolovoza 401. – Carigrad, 28. srpnja 450.), istočnorimski car u razdoblju od 408. do 450. godine, član Teodozijeve dinastije.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Teodozije II.
Tracija
Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Tracija
Tribun
Tribun (lat. Tribunus) bio je naziv za nekoliko različitih magistrata te vojnih dužnosnika u Rimskoj Republici i Rimskom Carstvu.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Tribun
Vandali
''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Vandali
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Zapadno Rimsko Carstvo
Zenon
* Zenon iz Eleje (oko 490. pr. Kr. − 430. pr. Kr.), predsokratovski grčki filozof koji je pripadao elejskoj školi.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Zenon
Zenon, bizantski car
Zenon (lat. Flavius Zeno Augustus, starogrč. Ζήνων) (Rusumblada, Izaurija, o. 425. – Carigrad, 9. travnja 491.), bizantski car u razdoblju 474.
Pogledaj Leon I., bizantski car i Zenon, bizantski car
3. veljače
3.
Pogledaj Leon I., bizantski car i 3. veljače