Brže od pregledniku!
37 odnosi: Banja Luka, Bosanskohercegovačka radiotelevizija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Donji Vakuf, Herceg Novi, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Indija, Književnost, Konjic, New Delhi, Oslobođenje, Rujan, Sarajevo, Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku, Slavonski Brod, Zelenika, 1929., 1952., 1959., 1965., 1968., 1969., 1970., 1973., 1976., 1981., 1984., 1985., 1989., 1990., 1991., 1999., 2005., 24. rujna, 30. svibnja.
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Vitomir Lukić i Banja Luka · Vidi više »
Bosanskohercegovačka radiotelevizija
Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) državna je radiotelevizija u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Vitomir Lukić i Bosanskohercegovačka radiotelevizija · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Vitomir Lukić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Vitomir Lukić i Crna Gora · Vidi više »
Donji Vakuf
Donji Vakuf (stariji nazivi Novosel, Donji Novi,Ante Škegro: Uskoplje; Hrvatska uzdanica Uskoplje; Uskoplje, 1996. Donje Skoplje) je općina u Županiji Središnja Bosna, BiH.
Novi!!: Vitomir Lukić i Donji Vakuf · Vidi više »
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Vitomir Lukić i Herceg Novi · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vitomir Lukić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Vitomir Lukić i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Vitomir Lukić i Indija · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Vitomir Lukić i Književnost · Vidi više »
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Novi!!: Vitomir Lukić i Konjic · Vidi više »
New Delhi
New Delhi (hindi: नई दिल्ली, Naī Dillī) predstavlja glavni grad Indije s 321.883 stanovnika u tom dijelu grada.
Novi!!: Vitomir Lukić i New Delhi · Vidi više »
Oslobođenje
Oslobođenje, najstarije su bosanskohercegovačke dnevne novine.
Novi!!: Vitomir Lukić i Oslobođenje · Vidi više »
Rujan
Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Vitomir Lukić i Rujan · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Vitomir Lukić i Sarajevo · Vidi više »
Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku
Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku, bila je sestrinska deklaracija o hrvatskom jeziku Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, objavljena u Sarajevu 28. siječnja 1971. godine.
Novi!!: Vitomir Lukić i Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Vitomir Lukić i Slavonski Brod · Vidi više »
Zelenika
Bez opisa.
Novi!!: Vitomir Lukić i Zelenika · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Vitomir Lukić i 1929. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Vitomir Lukić i 1952. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Vitomir Lukić i 1959. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Vitomir Lukić i 1965. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Vitomir Lukić i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Vitomir Lukić i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Vitomir Lukić i 1970. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Vitomir Lukić i 1973. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Vitomir Lukić i 1976. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Vitomir Lukić i 1981. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Vitomir Lukić i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Vitomir Lukić i 1985. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Vitomir Lukić i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Vitomir Lukić i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Vitomir Lukić i 1991. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vitomir Lukić i 1999. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Vitomir Lukić i 2005. · Vidi više »
24. rujna
24.
Novi!!: Vitomir Lukić i 24. rujna · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: Vitomir Lukić i 30. svibnja · Vidi više »
