Brže od pregledniku!
56 odnosi: Alžir, Albanija, Almería, Atletika, Španjolska, BBC, Biciklizam, Boks, Bosna i Hercegovina, Cipar, Džudo, Dizanje utega, Egipat, Francuska, Gimnastika, Golf, Grčka, Hrvanje, Hrvatska, Italija, Jedrenje, Kajak, Karate, Košarka, Konjički šport, Libanon, Libija, Mačevanje, Malta, Maroko, Međunarodni atletski savez, Međunarodni olimpijski odbor, Mediteranske igre, Monako, Nogomet, Odbojka, Odbojka na pijesku, Petanque, Plivanje, Ritmička gimnastika, Rukomet, San Marino, Sirija, Slovenija, Srbija i Crna Gora, Stolni tenis, Streličarstvo, Streljaštvo, Tenis, Tunis, ..., Turska, Vaterpolo, Veslanje, 2005., 24. lipnja, 3. srpnja. Proširite indeks (6 više) »
Alžir
Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Alžir · Vidi više »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Albanija · Vidi više »
Almería
pogled na grad Almería je grad u Španjolskoj.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Almería · Vidi više »
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Atletika · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Španjolska · Vidi više »
BBC
BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i BBC · Vidi više »
Biciklizam
Biciklizam (koturaštvo)http://tehnika.lzmk.hr/bicikl/ je način kretanja kopnom korištenjem bicikla, prijevoznog sredstva na ljudski pogon.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Biciklizam · Vidi više »
Boks
Boksači u akciji (amaterski boks) Boks (šakanje) je borilački sport u kojem se protivnici slične tjelesne težine udaraju šakama na kojima su podstavljene rukavice.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Boks · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Cipar · Vidi više »
Džudo
Džudo (jap. 柔道; Jūdō), japanska borilačka vještina i olimpijski šport nastao kao skup probranih tehnika iz džiju-džicu.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Džudo · Vidi više »
Dizanje utega
Dizač utega na treningu. Dizanje utega (ponekad znano kao olimpijska dizanja od engl. olympic weightlifting) vrsta je sporta u kojem natjecatelj ima zadatak podići što veću težinu utega.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Dizanje utega · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Egipat · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Francuska · Vidi više »
Gimnastika
Gimnastika u Londonu 1908. Gimnastička dvorana Gimnastika je sport koji uključuje serije pokreta koji zahtijevaju fizičku snagu, pokretljivost i osjećaj za tijelo u prostoru.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Gimnastika · Vidi više »
Golf
Golf je olimpijski šport u kojem igrač nastoji lopticu sa što manje udaraca ubaciti u rupu, sukladno pravilima.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Golf · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Grčka · Vidi više »
Hrvanje
Hrvanje je borilačka vještina, ali i standardni olimpijski sport.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Hrvanje · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Hrvatska · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Italija · Vidi više »
Jedrenje
Jedrenje je umijeće upravljanja jedrilicom, tj.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Jedrenje · Vidi više »
Kajak
Kanui na Jankovcu na Papuku. Kajak je mali čamac koji se pokreće ljudskom snagom.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Kajak · Vidi više »
Karate
Karate (jap. 空手), japanska borilačka vještina koja koristi sve dijelove tijela u svrhu samoobrane.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Karate · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Košarka · Vidi više »
Konjički šport
Zagrebački hipodrom Konjički šport, jedan je od najstarijih športova; obuhvaća jahanje, galopske i kasačke utrke, dresuru konja, preponsko jahanje, lovno jahanje, polo i dr.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Konjički šport · Vidi više »
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Libanon · Vidi više »
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Libija · Vidi više »
Mačevanje
Mačevanje Mačevanje u širem smislu označava borilačku vještinu u kojom se dva protivnika bore hladnim oružjem (mačem, sabljom, nožem) koje drže u ruci te njime pokušavaju ubosti ili sasjeći protivnika.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Mačevanje · Vidi više »
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Malta · Vidi više »
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Maroko · Vidi više »
Međunarodni atletski savez
Međunarodni atletski savez je međunarodno udruženje nacionalnih atletskih saveza.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Međunarodni atletski savez · Vidi više »
Međunarodni olimpijski odbor
Međunarodni olimpijski odbor (kratica MOO, ili na engleskom IOC od International Olympic Committee, francuski: Comité international olympique, CIO) je međunarodna sportska organizacija sa sjedištem u Švicarskoj, u gradu Lausannei, čija glavna zadaća je organizacija modernih Olimpijskih igara.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Međunarodni olimpijski odbor · Vidi više »
Mediteranske igre
Logo Mediteranskih igara Mediteranske igre odnosno Sredozemne igre su međunarodno višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u jednom of gradova članica Međunarodnoga odbora Mediteranskih igara.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Mediteranske igre · Vidi više »
Monako
Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi. Trenutni šef države je monegaški knez Albert II. od Monaka, koji obnaša dužnost od 2005. godine. Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km2 druga je najmanja država na svijetu.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Monako · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Nogomet · Vidi više »
Odbojka
Utakmica odbojke za žene Odbojka je sport s loptom u kojem se dvije suparničke momčadi natječu na terenu s razapetom mrežom na sredini.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Odbojka · Vidi više »
Odbojka na pijesku
Lopta za odbojku na pijesku Odbojka na pijesku je loptački šport koji je nastao kao inačica dvoranske odbojke.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Odbojka na pijesku · Vidi više »
Petanque
Petanque ili petanka u Hrvatskoj, vrsta boćarske (balotaške) igre.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Petanque · Vidi više »
Plivanje
Plivanje Plivanje pod vodom. Plivanje je aktivnost kretanja živih bića kroz vodu koja uključuje održavanje na površini vode i kretanje u željenom smjeru.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Plivanje · Vidi više »
Ritmička gimnastika
Ritmička gimnastika grupna vježba Ritmička gimnastika je sport u kojem pojedinačne natjecateljice ili grupe od pet ili više natjecateljica izvode gimnastičke točke trajanja 75 od 90 sekundi (odnosno 135 do 150 sekundi, kod grupnih nastupa) uz glazbenu pratnju, na gimnastičkom tepihu dimenzija 13 x 13 metara.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Ritmička gimnastika · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Rukomet · Vidi više »
San Marino
San Marino (tal. San Marino), službeno Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino), je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i San Marino · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Sirija · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Slovenija · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Stolni tenis
Stolni tenis Stolni tenis je sport u kome se natječu dva (ili četiri) igrača koji lopticu udaraju reketom na stolu za stolni tenis.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Stolni tenis · Vidi više »
Streličarstvo
Standardna meta u streličarstvu Streličarstvo je sport preciznosti u kojemu je cilj pogoditi metu strijelom.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Streličarstvo · Vidi više »
Streljaštvo
Streljaštvo je natjecateljski sport koji razvija umijeće pogađanja pokretnih i nepokretnih meta korištenjem različitih vrsta oružja, i to specifično različitih tipova pušaka i pištolja.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Streljaštvo · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Tenis · Vidi više »
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Tunis · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Turska · Vidi više »
Vaterpolo
Svjetska liga, Genova, 16. lipnja 2008. Vaterpolo je ekipni vodeni šport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam članova (jedan od njih je vratar).
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Vaterpolo · Vidi više »
Veslanje
minijatura Dvojac bez kormilara. Veslač bliže krmi, na slici bliže, naziva se štroker i on daje tempo i količinu snage u zaveslaj. Veslanje je pojedinačni i grupni sport na vodi, u kojem osoba ili osobe koje se nalaze u čamcu pokreću čamac u kojem sjede snagom svojih mišića preko poluga koja se zovu veslima.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i Veslanje · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i 2005. · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i 24. lipnja · Vidi više »
3. srpnja
3.
Novi!!: XV. Mediteranske igre – Almería 2005. i 3. srpnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
MI 2005., Mediteranske igre 2005., Mediteranske igre Almeria 2005., Mediteranske igre Almería 2005..
