Brže od pregledniku!
26 odnosi: Dario Nakić, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska zora stranka naroda, Imotska krajina, Interna medicina, Ivanbegovina, Klinička bolnica Dubrava, Liječnik, Medicinski fakultet u Zagrebu, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Političar, Vili Beroš, 19. listopada, 1957., 1982., 1989., 1990., 1992., 1996., 2004., 2012., 2016., 2020., 27. travnja, 28. siječnja.
Dario Nakić
doc.dr.sc.
Novi!!: Milan Kujundžić i Dario Nakić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Milan Kujundžić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Milan Kujundžić i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska zora stranka naroda
Hrvatska zora stranka naroda (HZ), bila je hrvatska politička stranka demokršćansko-liberalne orijentacije.
Novi!!: Milan Kujundžić i Hrvatska zora stranka naroda · Vidi više »
Imotska krajina
Imotska krajina zemljopisno je područje u današnjoj Dalmatinskoj zagori, istočno od Sinjske krajine i Omiške krajine, zapadno od Vrgorske krajine.
Novi!!: Milan Kujundžić i Imotska krajina · Vidi više »
Interna medicina
Interna medicina je grana medicine koja se bavi problemima i bolestima unutrašnjih organa.
Novi!!: Milan Kujundžić i Interna medicina · Vidi više »
Ivanbegovina
Ivanbegovina je naselje u općini Podbablje, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Milan Kujundžić i Ivanbegovina · Vidi više »
Klinička bolnica Dubrava
KB Dubrava u Zagrebu. Klinička bolnica "Dubrava" bolnica je u Zagrebu, građevinski je druga najmodernija bolnica u državi i najmlađa klinička bolnica u kojoj se izvodi nastava za studente Medicinskog, Stomatološkog i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, danas jedna od vodećih bolnica sveukupnog državnog značaja.
Novi!!: Milan Kujundžić i Klinička bolnica Dubrava · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Milan Kujundžić i Liječnik · Vidi više »
Medicinski fakultet u Zagrebu
Medicinski fakultet u Zagrebu je najveći i najstariji medicinski fakultet u Hrvatskoj.
Novi!!: Milan Kujundžić i Medicinski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske
Ministarstvo zdravstva (Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske), središnje je tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja; praćenje i unapređivanje zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva.
Novi!!: Milan Kujundžić i Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Milan Kujundžić i Političar · Vidi više »
Vili Beroš
Vili Beroš (Split, 13. prosinca 1964.) je hrvatski političar i aktualni ministar zdravstva u 14. i 15. Vladi Republike Hrvatske u službi od 28.
Novi!!: Milan Kujundžić i Vili Beroš · Vidi više »
19. listopada
19.
Novi!!: Milan Kujundžić i 19. listopada · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Kujundžić i 1957. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Kujundžić i 1982. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Kujundžić i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Kujundžić i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Milan Kujundžić i 1992. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Kujundžić i 1996. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Milan Kujundžić i 2004. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Milan Kujundžić i 2012. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Milan Kujundžić i 2016. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Milan Kujundžić i 2020. · Vidi više »
27. travnja
27.
Novi!!: Milan Kujundžić i 27. travnja · Vidi više »
28. siječnja
28.
Novi!!: Milan Kujundžić i 28. siječnja · Vidi više »
