Brže od pregledniku!
32 odnosi: Aragonija, Atlantski ocean, Španjolska, Bioraznolikost, Divokoza, Dolmen, Endem, Francuska, Geologija, Hodočašće, Huesca, Kostoberina, Krajolik, Krš, Ledenjak, Parnoprstaši, Pastir, Pireneji, Planina, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Put Svetog Jakova, Roland, Santiago de Compostela, Srednji vijek, Sredozemna klima, Sredozemno more, Starije kameno doba, Svisci, UNESCO, Vapnenac, 1997., 1999..
Aragonija
Aragonija (špa. Aragón) je španjolska autonomna zajednica, nekadašnja je povijesna regija i kraljevina, koja zauzima središnji dio doline rijeke Ebro.
Novi!!: Mont Perdu i Aragonija · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Mont Perdu i Atlantski ocean · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Mont Perdu i Španjolska · Vidi više »
Bioraznolikost
Kišne šume imaju najviše biološke raznolikosti ekosustava na Zemlji. Bioraznolikost je kao pojam prvi put rabljen 1986. godine, a posebno se pojavljuje nakon usvajanja konvencije o biološkoj raznolikosti u Rio de Janeiru 1992. Broj temeljnih istraživanja na ovom području značajno je povećao studije o globalnoj biološkoj raznolikosti.
Novi!!: Mont Perdu i Bioraznolikost · Vidi više »
Divokoza
Divokoza (Rupicapra rupicapra) pripada sisavcima (Mammalia), redu parnoprstaša (Artiodactyla), i to šupljorošcima (Bovidae).
Novi!!: Mont Perdu i Divokoza · Vidi više »
Dolmen
Domen u Crocunou, Plouharnel, Bretanja, Francuska. Domen u Poulnabroneu, County Clare, Irska. Dolmen (bretonski jezik: "kameni stol") ili dvoranska grobnica i quoit (velški), anta (portugalski), Hünengrab/Hünenbett (njemački), adamra (abkazijski jezik), ispun (sjeverozapadni kavkaski jezici), hunebed (nizozemski), dös (švedski), goindol (korejski) - je vrsta jednokomorne megalitske grobnice (svetišta ili primitivni hramovi), obično od nekoliko uspravnih kamena (menhir) koji nose veliki plošni, vodoravno polegnuti, poklopni kamen (trilit, ili ploča).
Novi!!: Mont Perdu i Dolmen · Vidi više »
Endem
Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.
Novi!!: Mont Perdu i Endem · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Mont Perdu i Francuska · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Mont Perdu i Geologija · Vidi više »
Hodočašće
kršćana. Hodočašće (staroslavenski: hod’č’stvo), Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1.
Novi!!: Mont Perdu i Hodočašće · Vidi više »
Huesca
pogled na grad Huesca je grad u Španjolskoj, u autonomnoj zajednici Aragonija, središte provincija Huesca.
Novi!!: Mont Perdu i Huesca · Vidi više »
Kostoberina
Kostoberina je vrsta strvinara starog svijeta i jedini pripadnik roda Gypaetus.
Novi!!: Mont Perdu i Kostoberina · Vidi više »
Krajolik
Hrvatskom zagorju Sniježnice Dunav kod Iloka Krajolik je zemljopisno područje, koje je po svojim karakterisikama drugačije od ostalih.
Novi!!: Mont Perdu i Krajolik · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Mont Perdu i Krš · Vidi više »
Ledenjak
Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.
Novi!!: Mont Perdu i Ledenjak · Vidi više »
Parnoprstaši
Parnoprstaši (Cetartiodactyla, Artiodactyla) su red viših sisavaca (Eutheria).
Novi!!: Mont Perdu i Parnoprstaši · Vidi više »
Pastir
Pastir i stado Ovčar u Rumunjskoj Pastir s ovcama u Patagoniji, Argentina Pastir je osoba koja se brine o stadu životinja.
Novi!!: Mont Perdu i Pastir · Vidi više »
Pireneji
Topografska karta Pireneja Pireneji (lat. Pyrenaei Montes, fra. Pyrenees, špa. Pirineos, katalonski Pirineus, okcitanski Pirenèus, aragonski Perinés, baskijski Pirinioak ili Auñamendiak) su planinski lanac na jugozapadu Europe.
Novi!!: Mont Perdu i Pireneji · Vidi više »
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Novi!!: Mont Perdu i Planina · Vidi više »
Popis mjesta svjetske baštine u Europi
popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Novi!!: Mont Perdu i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »
Put Svetog Jakova
Put za Santiago (galješki: Camiño de Santiago španjolski: Camino de Santiago) je ruta koju prelaze hodočasnici iz Španjolske i cijele Europe koji vodi u Santiago de Compostelu, grad u kojem se nalaze moći svetog apostola Jakova.
Novi!!: Mont Perdu i Put Svetog Jakova · Vidi više »
Roland
Roland (starofranački: Hruodland; ? - 15. kolovoza 778.) bio je franački vojskovođa u službi kralja Karla Velikog koji je poslije postao poznat kao junak srednjovjekovnog književnog ciklusa poznatog kao Materija Francuske.
Novi!!: Mont Perdu i Roland · Vidi više »
Santiago de Compostela
Santiago de Compostela je glavni grad Galicije (Španjolska).
Novi!!: Mont Perdu i Santiago de Compostela · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Mont Perdu i Srednji vijek · Vidi više »
Sredozemna klima
Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.
Novi!!: Mont Perdu i Sredozemna klima · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Mont Perdu i Sredozemno more · Vidi više »
Starije kameno doba
Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.
Novi!!: Mont Perdu i Starije kameno doba · Vidi više »
Svisci
Svisci su rod glodavaca koji obitava na Sjevernoj zemljinoj polutci, na prostoru od Sjeverne Amerike preko Sibira pa sve do Himalaje.
Novi!!: Mont Perdu i Svisci · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Mont Perdu i UNESCO · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Mont Perdu i Vapnenac · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Mont Perdu i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Mont Perdu i 1999. · Vidi više »
