Brže od pregledniku!
30 odnosi: Abdikacija, Azija, Balkan, Bizant, Gospa Emine, Gospa Hatidže Halime, Gospa Hüma, Križarski ratovi, Mađarska, Mara Branković, Mehmed I., Mehmed II., Osmansko Carstvo, Rumunjska, Solun, Srbija, Status quo, Sultan, Turska, Varna, Venecija, 11. studenoga, 1404., 1421., 1430., 1432., 1444., 1446., 1451., 3. veljače.
Abdikacija
Abdikacija (lat. ab... + dicere – reći, kazati) označava odricanje (od prijestolja), odstup, zahvalu, ostavku.
Novi!!: Murat II. i Abdikacija · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Murat II. i Azija · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Murat II. i Balkan · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Murat II. i Bizant · Vidi više »
Gospa Emine
Eminin muž Gospa Emine (turski Emine Hatun) (o. 1389. – 1449.) bila je supruga osmanskog sultana Mehmeda I., majka Murata II. i baka Mehmeda II. Osvajača.
Novi!!: Murat II. i Gospa Emine · Vidi više »
Gospa Hatidže Halime
Gospa Hatidže Halime (خديجة حليمة خاتون, Hatice Halime Hatun) bila je supruga osmanskog sultana Murata II. Njezin je otac bio beg Ibrahim II. od Isfendiyara.
Novi!!: Murat II. i Gospa Hatidže Halime · Vidi više »
Gospa Hüma
Mehmed II. Gospa Hüma (هما خاتون, turski Hüma Hatun) bila je konkubina osmanskog sultana Murata II. Prema jednom natpisu, ona je bila kći Abdullaha (Hātun binti Abdullah).
Novi!!: Murat II. i Gospa Hüma · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Murat II. i Križarski ratovi · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Murat II. i Mađarska · Vidi više »
Mara Branković
150px Mara Branković (Marija, Mara Hatun, turski Mara Brankoviç) (Vučitrn – 14. rujna 1487.) bila je kći Đurđa Brankovića i Irene Kantakouzene te žena osmanskog sultana Murata II. Bila je pravoslavka.
Novi!!: Murat II. i Mara Branković · Vidi više »
Mehmed I.
Sultan Mehmed sa svojim velikodostojnicima Mehmed I. (1389. – 26. svibnja 1421.) bio je turski sultan, sin gospe Devlet i sultana Bajazida I.
Novi!!: Murat II. i Mehmed I. · Vidi više »
Mehmed II.
Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.
Novi!!: Murat II. i Mehmed II. · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Murat II. i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Murat II. i Rumunjska · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Murat II. i Solun · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Murat II. i Srbija · Vidi više »
Status quo
Status quo (lat. trenutačno stanje) označava postojeće (trenutno) stanje, zapravo stanje u državi.
Novi!!: Murat II. i Status quo · Vidi više »
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Novi!!: Murat II. i Sultan · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Murat II. i Turska · Vidi više »
Varna
Varna (bugarski: Варна) je najveći bugarski grad na Crnom moru, treći je po veličini grad u Bugarskoj s 349 031 stanovnika.
Novi!!: Murat II. i Varna · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Murat II. i Venecija · Vidi više »
11. studenoga
11.
Novi!!: Murat II. i 11. studenoga · Vidi više »
1404.
Bez opisa.
Novi!!: Murat II. i 1404. · Vidi više »
1421.
Bez opisa.
Novi!!: Murat II. i 1421. · Vidi više »
1430.
Bez opisa.
Novi!!: Murat II. i 1430. · Vidi više »
1432.
Bez opisa.
Novi!!: Murat II. i 1432. · Vidi više »
1444.
Bez opisa.
Novi!!: Murat II. i 1444. · Vidi više »
1446.
Bez opisa.
Novi!!: Murat II. i 1446. · Vidi više »
1451.
Bez opisa.
Novi!!: Murat II. i 1451. · Vidi više »
3. veljače
3.
Novi!!: Murat II. i 3. veljače · Vidi više »
