Brže od pregledniku!
22 odnosi: Alba (županija), Alba Iulia, Arad (Arad, Rumunjska), Arad (županija), Čongrad-čanadska županija, Conop (rijeka), Deva (Hunedoara, Rumunjska), Șiștarovăț (rijeka), Geoagiu (Alba), Harghita (županija), Hunedoara (županija), Karpati, Mađarska, Mirăslău (rijeka), Mureș (županija), Panonska nizina, Rumunjska, Segedin, Srbija, Târgu Mureș, Tisa, Vojvodina.
Alba (županija)
Alba županija nalazi se u središnjoj Rumunjskoj, u povjesnoj pokrajini Transilvaniji.
Novi!!: Moriš i Alba (županija) · Vidi više »
Alba Iulia
Alba Iulia (stariji hrvatski naziv: Erdeljski Biograd,D. Celing:, Glas Slavonije, 22. srpnja 2014. Pristupljeno 26. srpnja 2014. stari rumunjski i slavenski naziv: Bălgrad, njemački:Karlsburg, Carlsburg ili Weißenburg, mađarski:Gyulafehérvár, u starijim izvorima Károlyfehérvár, Erdélyifehérvár, Fehérvár i Fejérvár) je grad u središnjoj Rumunjskoj, glavni grad županije Alba.
Novi!!: Moriš i Alba Iulia · Vidi više »
Arad (Arad, Rumunjska)
Arad je glavni grad županije Arad u zapadnom djelu Rumunjske, u povijesnoj pokrajini Crişani, dio Transilvanije, na rijeci Morišu.
Novi!!: Moriš i Arad (Arad, Rumunjska) · Vidi više »
Arad (županija)
Arad ((mađarski:Arad) županija nalazi se u sjevernoj Rumunjskoj u povjesnoj pokrajini Transilvaniji. Glavni grad županije Arad je istoimeni grad Arad u kojem živi 185.272 stanovnika.
Novi!!: Moriš i Arad (županija) · Vidi više »
Čongrad-čanadska županija
Čongrad-Čanadska županija. Čongrad-čanadska županija (mađarski: Csongrád-Csanád megye) jedna je od 19 mađarskih županija.
Novi!!: Moriš i Čongrad-čanadska županija · Vidi više »
Conop (rijeka)
Conop je rijeka u Rumunjskoj, desna pritoka rijeke Moriš.
Novi!!: Moriš i Conop (rijeka) · Vidi više »
Deva (Hunedoara, Rumunjska)
Deva (mađarski: Déva, njemački:Diemrich, Schlossberg, Denburg) je grad u županiji Hunedoara u Rumunjskoj.
Novi!!: Moriš i Deva (Hunedoara, Rumunjska) · Vidi više »
Șiștarovăț (rijeka)
Şiştarovăţ (mađarski: Sistaróci-patak ili Sistaroveci-patak) je rijeka u Rumunjskoj, u županiji Mureș, lijeva pritoka Moriša.
Novi!!: Moriš i Șiștarovăț (rijeka) · Vidi više »
Geoagiu (Alba)
Geoagiu ili Stremţ (ili Diódi-patak) je desna pritoka rijeke Moriš u Transilvaniji, Rumunjska.
Novi!!: Moriš i Geoagiu (Alba) · Vidi više »
Harghita (županija)
Harghita (mađarski: Hargita) je županija (judeţ) u Transilvaniji u Rumunjskoj.
Novi!!: Moriš i Harghita (županija) · Vidi više »
Hunedoara (županija)
Hunedoara ((mađarski: Hunyad) županija nalazi se u zapadnoj Rumunjskoj u povjesnoj pokrajini Transilvaniji. Glavni grad županije Hunedoara je grad Deva.
Novi!!: Moriš i Hunedoara (županija) · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Moriš i Karpati · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Moriš i Mađarska · Vidi više »
Mirăslău (rijeka)
Mirăslău je rijeka u Rumunjskoj, u županijama Alba i Cluj, desna pritoka Moriša.
Novi!!: Moriš i Mirăslău (rijeka) · Vidi više »
Mureș (županija)
Mureș (mađarski: Maros) je županija (județ) u Transilvaniji u Rumunjskoj.
Novi!!: Moriš i Mureș (županija) · Vidi više »
Panonska nizina
Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.
Novi!!: Moriš i Panonska nizina · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Moriš i Rumunjska · Vidi više »
Segedin
Segedin (mađ.: Szeged, srp.:Сегедин, nje.: Szegedin/Segedin, polj.:Segedyn, rum.:Seghedin, slovački:Segedín, tur.:Segedin, tal.:Seghedino, lat.:Partiscum) je nakon Budimpešte i Debrecina, po broju je stanovnika treći grad u Mađarskoj.
Novi!!: Moriš i Segedin · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Moriš i Srbija · Vidi više »
Târgu Mureș
Târgu Mureș (njemački: Neumarkt am Mieresch, latinski: Novum Forum Seculorum, mađarski: Marosvásárhely) je grad u središnjoj Rumunjskoj, glavni grad županije Mureș.
Novi!!: Moriš i Târgu Mureș · Vidi više »
Tisa
Rijeka Tisa (mađarski: Tisza) je najveća lijeva pritoka Dunava.
Novi!!: Moriš i Tisa · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Moriš i Vojvodina · Vidi više »
