Brže od pregledniku!
46 odnosi: Akademija, Anatomija, Arhimed, Arhiv, Aristarh sa Samosa, Aristarh sa Samotrake, Astronomija, Atalidi, Atena, Aurelijan, Bizant, Collège de France, Engleska, Eratosten, Euklid, Faraon, Filozofija, Francuska, Gaj Julije Cezar, Geografija, Helenizam, Heron, Heziod, Hiparh, Hipatija, Homer, Kalimah, Karakala, Klaudije, Muza, Muzej, Oxford, Pap Aleksandrijski, Platon, Plutarh, Ptolemej I. Soter, Ptolemej II. Filadelf, Ptolemejevići, Rimsko Carstvo, Sofisti, Strabon, Svetonije, Sveučilište, Sveučilište Princeton, Ustanova, Znanstvena metoda.
Akademija
Atenska škola, freska Rafaela. Akademija (iz starogrčki Ἀκαδημία) je pravno nezaštićeni pojam koji pokriva širok raspon javno iz proračuna financiranih institucija ili privatnim donacijama financirane istraživačke znanstvene ili obrazovne ustanove.
Novi!!: Museion i Akademija · Vidi više »
Anatomija
Anatomija je biološka disciplina koja se bavi strukturom i organizacijom organizama.
Novi!!: Museion i Anatomija · Vidi više »
Arhimed
težinu istisnute tekućine. Arhimedov vijak. površine dna posude ''A'', a ne ovisi o obliku posude. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Museion i Arhimed · Vidi više »
Arhiv
Arhiv (lat. arcivum, arcivium, archivum, archivium: magistrat), kao etimon javlja se i (grč. ἀρχή: početak, vrhovna vlast).
Novi!!: Museion i Arhiv · Vidi više »
Aristarh sa Samosa
Pogled na krater Aristarh (lijevo) i Herod (desno) Djelomična pomrčina Mjeseca. Aristarh sa Samosa (starogrčki Ἀρίσταρχος, latinski Aristarchus); 310. pr. Kr. - oko 230. pr. Kr.) grčki astronom i matematičar, rođen na otoku Samosu. Bio je prvi čovjek koji je zastupao heliocentrični sustav Sunčevog sustava, koji u središte poznatog svemira postavlja Sunce. U pogledu na to bio je pod utjecajem pitagorejca Filolaja iz Krotona, ali je, nasuprot njemu, "središnju vatru" poistovjetio sa Suncem. Međutim astronomske su mu ideje odbačene u korist geocentričnih teorija Aristotela i Ptolomeja, sve dok ih skoro 1800 godina kasnije nije uspješno oživio Nikola Kopernik, a razradili i proširili Johannes Kepler i Isaac Newton. Kada promatramo Sunce ono izgleda poput kugle kutnog promjera oko 0.5°. Kada bismo nogometnu loptu postavili na udaljenost od 50 metara, ona bi točno pokrivala Sunčevu ploču, pa možda stoga i nije čudno da su prva razmišljanja o Suncu vjerojatno vodila zaključku da se radi o običnoj vatrenoj lopti, prilično male veličine. Aristarh je najvjerojatnije bio prvi čovjek koji je shvatio da je Sunce u stvarnosti mnogo veće. Na temelju opažanja procijenio je relativne udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje, te omjere njihova obujma ili volumena. Sunce je našao većim od Zemlje, a Mjesec manjim. Izostanak paralakse i nepromjenjivi je raspored zvijezda tumačio njihovom velikom udaljenošću. Mjesečev krater Aristarh nosi ime u njegovu čast.
Novi!!: Museion i Aristarh sa Samosa · Vidi više »
Aristarh sa Samotrake
Aristarh sa Samotrake (grčki: Ἀρίσταρχος, 220 pr. Kr.?–143. pr. Kr.?) je bio grčki gramatičar i književni kritičar, poznat kao jedan od najvećih proučavatelja Homerove poezije.
Novi!!: Museion i Aristarh sa Samotrake · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Museion i Astronomija · Vidi više »
Atalidi
Novac s ukovanim grbom Pergamske dinastije. Atalidi su bili helenistička vladarska kuća koja je od 282. do 133. pr. Kr. vladala gradom Pergamom i istoimenim kraljevstvom.
Novi!!: Museion i Atalidi · Vidi više »
Atena
* Atena (grad), glavni grad Grčke.
Novi!!: Museion i Atena · Vidi više »
Aurelijan
antoninijan Aurelijana. Aurelijan (lat. Lucius Domitius Aurelianus), rimski car (Mezija, 9. IX. 214 – Cenofurij, Tracija, 275).
Novi!!: Museion i Aurelijan · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Museion i Bizant · Vidi više »
Collège de France
Collège de France, ranije poznat kao Collège Royal, visokoškolska je i istraživačka ustanova u Francuskoj.
Novi!!: Museion i Collège de France · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Museion i Engleska · Vidi više »
Eratosten
Eratostenova karta svijeta (194 pr.Kr.) (rekonstrukcija iz 19. stoljeća). Eratosten (grč., Eratosthénēs; Cirena ili Kirena, današnji Shahhat, Libija, oko 276. pr. Kr. – Aleksandrija, 194. pr. Kr.) starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno).
Novi!!: Museion i Eratosten · Vidi više »
Euklid
Euklid (grč., oko 330. pr. Kr. - oko 275. pr. Kr.), starogrčki matematičar.
Novi!!: Museion i Euklid · Vidi više »
Faraon
Dvostruka faraonska kruna, simbol vladanja ujedinjenim Gornjim i Donjim Egiptom Riječju faraon u Bibliji grčko-rimski autori misle na vladare Egipta.
Novi!!: Museion i Faraon · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Museion i Filozofija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Museion i Francuska · Vidi više »
Gaj Julije Cezar
Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.
Novi!!: Museion i Gaj Julije Cezar · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Museion i Geografija · Vidi više »
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Novi!!: Museion i Helenizam · Vidi više »
Heron
Heron. parnoga stroja. Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Heronov vodoskok. Skica Heronove pumpe. Heron, Heron aleksandrijski ili Heron iz Aleksandrije (grč. Ἥρων, Hḗrōn; Aleksandrija, oko 10. – ?, oko 75.) je starogrčki matematičar i izumitelj.
Novi!!: Museion i Heron · Vidi više »
Heziod
''''''Ἡσίοδος'''''' Heziod (Ἡσίοδος; oko 7. stoljeće pr. Kr.) prvi je starogrčki pjesnik koji o sebi daje biografske podatke.
Novi!!: Museion i Heziod · Vidi više »
Hiparh
Hiparh (grčki, Hípparkhos; Niceja, oko 190. pr. Kr. – otok Rodos, oko 120. pr. Kr.), grčki astronom, geograf i matematičar.
Novi!!: Museion i Hiparh · Vidi više »
Hipatija
Hipatija (o.370.-o.415.) Hipatija (grč. Ὑπατία, Hypatía) (Aleksandrija, o. 370. – Aleksandrija, o. 415.), grčka neoplatoničarska filozofkinja i matematičarka.
Novi!!: Museion i Hipatija · Vidi više »
Homer
Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.
Novi!!: Museion i Homer · Vidi više »
Kalimah
Kalimah (grčki:, Kallimachos; 310. pr. Kr. - 240. pr.Kr) je bio starogrčki pjesnik, kritičar i učenjak rodom iz grada Cirene u današnjoj Libiji.
Novi!!: Museion i Kalimah · Vidi više »
Karakala
Karakala Karakala, (Lugdunum, 4. travnja 188. – Mezopotamija, 8. travnja 217.), rimski car (211. – 217.). Rođen 4.
Novi!!: Museion i Karakala · Vidi više »
Klaudije
Klaudije Klaudije, lat. Tiberius Claudius Caesar Augustus Germanicus, (Lugdunum, 1. kolovoza 10. pr. Kr. - Rim, 13. listopada 54.) bio je rimski car od 41. godine Klaudije se rodio za vrijeme konzulovanja Jula Antonija i Fabija Afrikanca prvog dana mjeseca kolovoza u Lugdunumu.
Novi!!: Museion i Klaudije · Vidi više »
Muza
Muze (grč., Mousai) u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti.
Novi!!: Museion i Muza · Vidi više »
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Novi!!: Museion i Muzej · Vidi više »
Oxford
Oxford je grad i sjedište lokalne uprave grofovije Oxfordshire, Engleska, s 134.248 stanovnika prema popisu iz 2001. godine.
Novi!!: Museion i Oxford · Vidi više »
Pap Aleksandrijski
Papove ''Mathematicae Collectiones'', prevedeno izdanje iz 1589. Pap Aleksandrijski (grč. Πάππος, Páppos, lat. Pappus) ili Pap iz Aleksandrije (oko 290.-oko 350.) posljednji je veliki matematičar aleksandrijske škole i uopće antičkog svijeta.
Novi!!: Museion i Pap Aleksandrijski · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Museion i Platon · Vidi više »
Plutarh
Plutarh (grčki: Πλούταρχος, Ploútarkhos, nakon što je postao rimski državljanin mijenja ime u Lucius Mestrius Plutarchus, Heroneja, oko 46. – Delfi, 127.) bio je starogrčki povjesničar, biograf i esejist. Rođen je u gradiću Heroneji u grčkoj pokrajini Beotiji vjerojatno za vrijeme vladanja rimskog cara Klaudija. Plutarh je proputovao čitavo Sredozemlje uključujući i dva putovanja u Rim. Imao je velik broj utjecajnih rimskih prijatelja, a među njima i dvojicu važnih rimskih Senatora: Soscija Senecija i Fundana kojima je posvetio neka od kasnijih djela. Najveći dio života proveo je u Heroneji, bio je posvećen misterijama grčkoga boga Apolona. Njegove dužnosti starijeg od dvojice Apolonovih svećenika u proročištu u Delfima (gdje je bio odgovoran za interpretiranje Pitijinih proricanja) očigledno mu nisu oduzimale mnogo vremena, vodio je vrlo aktivan društveni i građanski život i napisao veliki broj spisa od kojih su mnogi sačuvani do danas. Za njega se veže poznata rečenica: Um nije posuda koju treba napuniti, nego vatra koju treba rasplamsati.
Novi!!: Museion i Plutarh · Vidi više »
Ptolemej I. Soter
Ptolemej I. Soter (grč. Πτολεμαῖος Σωτήρ) (Makedonija, 367. pr. Kr. – Egipat, 283. pr. Kr.), grčko-makedonski vojskovođa i egipatski kralj, vladao 305. pr. Kr. – 283. pr. Kr. Bio je jedan od vojskovođa Aleksandra Velikog, u borbama dijadoha nakon Aleksandrove smrti uspio je zavladati Egiptom i osnovati dinastiju Ptolemejevića, koja je vladala Egiptom 305. pr. Kr. – 30. pr. Kr. Smatra se i osnivačem znamenite Aleksandrijske knjižnice.
Novi!!: Museion i Ptolemej I. Soter · Vidi više »
Ptolemej II. Filadelf
Ptolemej II.
Novi!!: Museion i Ptolemej II. Filadelf · Vidi više »
Ptolemejevići
Ptolemejevići su dinastija koja je vladala Egiptom 305. pr. Kr.- 31. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Ptolemej I. Soter, general Aleksandra III. Velikog.
Novi!!: Museion i Ptolemejevići · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Museion i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Sofisti
Sofisti, filozofska škola koja djeluje u klasično doba starogrčke kulture, u 5.
Novi!!: Museion i Sofisti · Vidi više »
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Novi!!: Museion i Strabon · Vidi više »
Svetonije
Gaj Svetonije Trankvil (Gaius Suetonius Tranquillus) (oko 70. – oko 122.), zvan Svetonije, rimski pisac i državni činovnik.
Novi!!: Museion i Svetonije · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Museion i Sveučilište · Vidi više »
Sveučilište Princeton
Logo Sveučilišna knjižnica. Sveučilište Princeton (engl. Princeton University, lat. Universitas Princetoniensis) privatno je znanstveno-istraživačko sveučilište iz istoimenog grada u New Jerseyju.
Novi!!: Museion i Sveučilište Princeton · Vidi više »
Ustanova
Institucija (od latinskog instituere, staviti, osnovati), kao pojam ima više značenja.
Novi!!: Museion i Ustanova · Vidi više »
Znanstvena metoda
Znanstvena metoda obuhvaća mnoge tehnike za proučavanje fenomena, pribavljanje novih saznanja, te ispravljanje i dopunjavanje postojećih spoznaja.
Novi!!: Museion i Znanstvena metoda · Vidi više »
