Brže od pregledniku!
23 odnosi: Ekonomika, Gradonačelnik, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski sabor, Industrija, Jugoslavija (razdvojba), Kontejner, Kvarnerski zaljev, Ogulin, Profesor, Promet, Rijeka, Turizam, 13. siječnja, 1927., 1969., 1974., 1984., 1990., 2010., 25. kolovoza, 3. maj.
Ekonomika
Ekonomika kao znanstvena disciplina sastoji se od dva osnovna dijela: makroekonomike i mikroekonomike.
Novi!!: Neda Andrić i Ekonomika · Vidi više »
Gradonačelnik
Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.
Novi!!: Neda Andrić i Gradonačelnik · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Neda Andrić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Neda Andrić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Neda Andrić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Novi!!: Neda Andrić i Industrija · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Neda Andrić i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Kontejner
Kontejner duljine 12,20 metara (40 stopa). Svaki od osam kutova posjeduje osnovni oblik okretnih blokova za podizanje, slaganje i učvršćivanje. Kontejnerski brod ''MSC Charleston'' u plovidbi. Kontejner (engl. container, od contain što dolazi od franc. contenir što dolazi od lat. contenire: držati zajedno) je prenosivi spremnik normiranih izmjera koji služi za ukrcaj, prijevoz i skladištenje robe na putu od proizvođača do odredišta.
Novi!!: Neda Andrić i Kontejner · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Neda Andrić i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Neda Andrić i Ogulin · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Neda Andrić i Profesor · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Neda Andrić i Promet · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Neda Andrić i Rijeka · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Neda Andrić i Turizam · Vidi više »
13. siječnja
13.
Novi!!: Neda Andrić i 13. siječnja · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Neda Andrić i 1927. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Neda Andrić i 1969. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Neda Andrić i 1974. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Neda Andrić i 1984. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Neda Andrić i 1990. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Neda Andrić i 2010. · Vidi više »
25. kolovoza
25.
Novi!!: Neda Andrić i 25. kolovoza · Vidi više »
3. maj
Spomenik na ulazu u 3. maj, simbol brodogradilišta 3.
Novi!!: Neda Andrić i 3. maj · Vidi više »
