Brže od pregledniku!
37 odnosi: Anđele moj dragi (1995.), Duh u močvari (2006.), Film, Glumac, Hitna 94, Hrvatska, Kazalište, Mamutica (televizijska serija), Minus i plus (2019.), Most na kraju svijeta (2014.), Nemoj nikome reći, Osijek, Počivali u miru, Pod sretnom zvijezdom (telenovela), Prava žena (televizijska serija), Samo ti pričaj (televizijska serija), Stipe u gostima, Televizija, Tu (2003.), Zabranjena ljubav, Zakon!, 16. rujna, 1970., 1995., 1996., 1998., 2003., 2006., 2008., 2009., 2011., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2021..
Anđele moj dragi (1995.)
Anđele moj dragi, hrvatski dugometražni film iz 1995. godine.
Novi!!: Nela Kocsis i Anđele moj dragi (1995.) · Vidi više »
Duh u močvari (2006.)
Duh u močvari je film redatelja Branka Ištvančića iz 2006.
Novi!!: Nela Kocsis i Duh u močvari (2006.) · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Nela Kocsis i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Nela Kocsis i Glumac · Vidi više »
Hitna 94
"Hitna 94" je hrvatska dramska televizijska serija autora Mila Grisogona i Ljube Lasija.
Novi!!: Nela Kocsis i Hitna 94 · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nela Kocsis i Hrvatska · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Nela Kocsis i Kazalište · Vidi više »
Mamutica (televizijska serija)
Mamutica je hrvatska kriminalistička serija koja je s emitiranjem krenula 15. studenog 2008. godine na HRT-u. Emitirala se jednom tjedno, subotom u večernjem terminu.
Novi!!: Nela Kocsis i Mamutica (televizijska serija) · Vidi više »
Minus i plus (2019.)
Minus i plus je hrvatska humoristična serija u produkciji Maxima filma za HRT.
Novi!!: Nela Kocsis i Minus i plus (2019.) · Vidi više »
Most na kraju svijeta (2014.)
Most na kraju svijeta je film redatelja Branka Ištvančića iz 2014., snimljen po romanu Čuvari mostova Josipa Mlakića.
Novi!!: Nela Kocsis i Most na kraju svijeta (2014.) · Vidi više »
Nemoj nikome reći
Nemoj nikome reći hrvatska je teen-humoristična serija iz 2015.
Novi!!: Nela Kocsis i Nemoj nikome reći · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Nela Kocsis i Osijek · Vidi više »
Počivali u miru
"Počivali u miru" hrvatska je dramska serija koja je s prikazivanjem krenula 4. siječnja 2013. godine.
Novi!!: Nela Kocsis i Počivali u miru · Vidi više »
Pod sretnom zvijezdom (telenovela)
"Pod sretnom zvijezdom" je hrvatska telenovela autorice Diane Pečkaj Vuković.
Novi!!: Nela Kocsis i Pod sretnom zvijezdom (telenovela) · Vidi više »
Prava žena (televizijska serija)
Prava žena hrvatska je telenovela autora Jelene Veljače, Nataše Buljan i Mila de Grisogona.
Novi!!: Nela Kocsis i Prava žena (televizijska serija) · Vidi više »
Samo ti pričaj (televizijska serija)
Samo ti pričaj je hrvatska humoristična serija autora Steve Cvikića.
Novi!!: Nela Kocsis i Samo ti pričaj (televizijska serija) · Vidi više »
Stipe u gostima
"Stipe u gostima" je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 9. ožujka 2008. godine.
Novi!!: Nela Kocsis i Stipe u gostima · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Nela Kocsis i Televizija · Vidi više »
Tu (2003.)
Tu (2003) je igrani cjelovečernji film redatelja Zrinka Ogreste.
Novi!!: Nela Kocsis i Tu (2003.) · Vidi više »
Zabranjena ljubav
Zabranjena ljubav, prva je hrvatska sapunica koja je s prikazivanjem krenula 25. listopada 2004. godine na, tada novonastaloj, RTL Televiziji.
Novi!!: Nela Kocsis i Zabranjena ljubav · Vidi više »
Zakon!
Zakon! je hrvatska humoristična serija autora Zorana Lazića i Tončija Kožula.
Novi!!: Nela Kocsis i Zakon! · Vidi više »
16. rujna
16.
Novi!!: Nela Kocsis i 16. rujna · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Nela Kocsis i 1970. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Nela Kocsis i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Nela Kocsis i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Nela Kocsis i 1998. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Nela Kocsis i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Nela Kocsis i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Nela Kocsis i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Nela Kocsis i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Nela Kocsis i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Nela Kocsis i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nela Kocsis i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Nela Kocsis i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Nela Kocsis i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nela Kocsis i 2017. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Nela Kocsis i 2021. · Vidi više »
