Brže od pregledniku!
26 odnosi: Alkoholizam, Dajana Čuljak, Društvena mreža, Facebook, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Hrvoje Kečkeš, Humoristična serija, Instagram, Katarina Madirazza, Komedija, Matija Prskalo, Mia Anočić Valentić, Našice, Sara Duvnjak, Tena Nemet Brankov, Twitter, Vizualni identitet, Zagreb, 10. siječnja, 18. listopada, 2015., 2016., 2017., 24. veljače, 26. svibnja.
Alkoholizam
Alkoholizam je stanje kronične ovisnosti o alkoholnim pićima.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Alkoholizam · Vidi više »
Dajana Čuljak
Dajana Čuljak (Pleternica, 1991.) je hrvatska kazališna, filmska i televizijska glumica.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Dajana Čuljak · Vidi više »
Društvena mreža
Društvena mreža je vrsta internetske usluge, koji se najčešće javlja u obliku platforme, prozora ili web-stranice.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Društvena mreža · Vidi više »
Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Facebook · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvoje Kečkeš
Hrvoje Kečkeš (Zagreb, 17. ožujka 1975.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Hrvoje Kečkeš · Vidi više »
Humoristična serija
Humoristična serija je izraz koji označava skup međusobno povezanih radio, televizijskih ili internetskih emisija ili predstava kojima je zajednička uporaba humora kao glavnog elementa zabave publike (slušatelja ili gledatelja).
Novi!!: Nemoj nikome reći i Humoristična serija · Vidi više »
Instagram (skraćenice: IG, Insta ili gram) američka je društvena mreža za razmjenu fotografija i videozapisa koju su stvorili Kevin Systrom i Mike Krieger. Aplikacija omogućuje korisnicima prijenos medija koji se mogu uređivati filterima i organizirati označnicima (hashtags) i geografskim označavanjem (geotaging). Objave se mogu dijeliti javno ili s unaprijed odobrenim pratiteljima (followers). Korisnici mogu pregledavati sadržaj drugih korisnika prema oznakama i lokacijama i pregledavati sadržaje u trendu. Korisnici mogu označivati fotografije za znakom sviđanja (like) i pratiti druge korisnike kako bi dodali njihov sadržaj u preglednik objava (feed). Instagram se izvorno razlikovao dopuštanjem uokvirivanja sadržaja samo u kvadratni (1:1) omjer slike sa 640 piksela kako bi odgovarao širini zaslona iPhonea u to vrijeme. U 2015. su ta ograničenja ublažena povećanjem na 1080 piksela. Usluga je također dodala značajke za razmjenu poruka (DM, eng. direct message), mogućnost uključivanja više slika ili videozapisa u jednu objavu i značajku „priča” (story) - sličnu glavnom konkurentu Snapchatu - koja korisnicima omogućuje objavljivanje fotografija i videozapisa dostupna do 24 sata. Od siječnja 2019. značajku Priče svakodnevno koristi 500 milijuna korisnika.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Instagram · Vidi više »
Katarina Madirazza
Katarina Madirazza (rođ. Strahinić) (Zagreb, 24. listopada 1992.) je hrvatska kazališna, filmska i televizijska glumica.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Katarina Madirazza · Vidi više »
Komedija
Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Komedija · Vidi više »
Matija Prskalo
Matija Prskalo (Zagreb, 1966.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Matija Prskalo · Vidi više »
Mia Anočić Valentić
Mia Anočić Valentić (Osijek, 30. studenog 1990.) je hrvatska televizijska, kazališna i filmska glumica.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Mia Anočić Valentić · Vidi više »
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Našice · Vidi više »
Sara Duvnjak
Sara Duvnjak (12. listopada 1989.) hrvatska je kazališna, filmska i televizijska glumica, voditeljica i novinarka.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Sara Duvnjak · Vidi više »
Tena Nemet Brankov
Tena Nemet Brankov (Zagreb, 4. siječnja 1994.) je hrvatska kazališna, filmska i televizijska glumica.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Tena Nemet Brankov · Vidi više »
Twitter ili X je internetska društvena mreža za mikro-blogging, tj.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Twitter · Vidi više »
Vizualni identitet
Identitet kojeg gotovo cijeli svijet odmah prepoznaje je onaj i s najduljim vremenskim periodom provođenja: Coca-Cola, logotip kreiran 1885. godine tek se neznatno dotjerivao tijekom godina. Vizualni identitet, kućni stil ili imidž tvrtke ili korporacije kreira se i osmišljava grafičkim dizajnom i marketingom, provodi na sve segmente poduzeća i najčešće definira pomoću priručnika osnovnih standarda.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Vizualni identitet · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Nemoj nikome reći i Zagreb · Vidi više »
10. siječnja
10.
Novi!!: Nemoj nikome reći i 10. siječnja · Vidi više »
18. listopada
18.
Novi!!: Nemoj nikome reći i 18. listopada · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Nemoj nikome reći i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Nemoj nikome reći i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nemoj nikome reći i 2017. · Vidi više »
24. veljače
24.
Novi!!: Nemoj nikome reći i 24. veljače · Vidi više »
26. svibnja
26.
Novi!!: Nemoj nikome reći i 26. svibnja · Vidi više »
