Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Nenad Videka

Indeks Nenad Videka

Nenad Videka (29. siječnja 1968.) hrvatski je košarkaški trener, bivši košarkaš i jugoslavenski kadetski reprezentativac.

17 odnosi: Bek šuter, Dino Rađa, Hrvatska, Jugoslavenska košarkaška reprezentacija, KK Alkar Sinj, KK Split, Klagenfurt, Košarka, Makarska, OKK Sloboda Tuzla, Sinj, Toni Kukoč, Tuzla, 1968., 1980-ih, 1990-ih, 29. siječnja.

Bek šuter

Michael Jordan je bio jedan od najboljih bek šutera u povijesti NBA. Bek šuter ili samo šuter je jedna od pet košarkaških pozicija.

Novi!!: Nenad Videka i Bek šuter · Vidi više »

Dino Rađa

Dino Rađa (Split, 24. travnja 1967.), bivši hrvatski košarkaš, osvajač dvije olimpijske medalje, svjetski prvak, višestruki klupski prvak Europe te uspješan NBA igrač.

Novi!!: Nenad Videka i Dino Rađa · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Nenad Videka i Hrvatska · Vidi više »

Jugoslavenska košarkaška reprezentacija

Jugoslavenska košarkaška reprezentacija je predstavljala državu Jugoslaviju u športu košarci.

Novi!!: Nenad Videka i Jugoslavenska košarkaška reprezentacija · Vidi više »

KK Alkar Sinj

KK Alkar je košarkaški klub iz Sinja.

Novi!!: Nenad Videka i KK Alkar Sinj · Vidi više »

KK Split

KK Split hrvatski je košarkaški klub iz Splita.

Novi!!: Nenad Videka i KK Split · Vidi više »

Klagenfurt

Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.

Novi!!: Nenad Videka i Klagenfurt · Vidi više »

Košarka

tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.

Novi!!: Nenad Videka i Košarka · Vidi više »

Makarska

Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Nenad Videka i Makarska · Vidi više »

OKK Sloboda Tuzla

OKK Sloboda je košarkaški klub iz Tuzle, Bosna i Hercegovina.

Novi!!: Nenad Videka i OKK Sloboda Tuzla · Vidi više »

Sinj

Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.

Novi!!: Nenad Videka i Sinj · Vidi više »

Toni Kukoč

Toni Kukoč (Split, 18. rujna 1968.), bivši je hrvatski košarkaš i reprezentativac.

Novi!!: Nenad Videka i Toni Kukoč · Vidi više »

Tuzla

Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.

Novi!!: Nenad Videka i Tuzla · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Nenad Videka i 1968. · Vidi više »

1980-ih

250px.

Novi!!: Nenad Videka i 1980-ih · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Nenad Videka i 1990-ih · Vidi više »

29. siječnja

29.

Novi!!: Nenad Videka i 29. siječnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »