Sadržaj
28 odnosi: Šibenik, Šubići, Ban, Bribir (Skradin), Bukovica, Cetina, Crkva, Drniš, Duh Sveti, General, Hrvatska, Ivan Nelipčić, Ivaniš Nelipčić, Knin, Krka, Latinski jezik, Legenda, Mletačka Republika, Nelipac II. Nelipčić, Nelipić, Osmansko Carstvo, Promina, Prozor, Rama, Srednji vijek, Trogir, Uskoci, Vojvoda.
- Utvrde u Hrvatskoj
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Pogledaj Nečven i Šibenik
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Pogledaj Nečven i Šubići
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Pogledaj Nečven i Ban
Bribir (Skradin)
Bribir (lat. Varvaria) je naselje u Hrvatskoj, u sastavu upravnog područja grada Skradina.
Pogledaj Nečven i Bribir (Skradin)
Bukovica
Keglević u blizini naselja Mokro Polje na sjeveroistoku Bukovice) Bukovica je krševit kraj u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina.
Pogledaj Nečven i Bukovica
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Pogledaj Nečven i Cetina
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Pogledaj Nečven i Crkva
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Pogledaj Nečven i Drniš
Duh Sveti
Bazilici sv. Petra u Vatikanu, Bernini. Duh Sveti je treća božanska osoba u kršćanstvu, a koja zajedno s Ocem i Sinom čini Presveto Trojstvo.
Pogledaj Nečven i Duh Sveti
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Pogledaj Nečven i General
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Nečven i Hrvatska
Ivan Nelipčić
Ivan Nelipčić Cetinski (lat. Johannes Nelipcich) († 1378./79.), hrvatski velikaš, cetinski i humski knez, podrijetlom iz velikaške obitelji Nelipić (Nelipčić).
Pogledaj Nečven i Ivan Nelipčić
Ivaniš Nelipčić
Ivaniš Nelipčić Cetinski († 1434.), hrvatski velikaš, cetinski i omiški knez i hrvatsko-dalmatinski ban.
Pogledaj Nečven i Ivaniš Nelipčić
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Pogledaj Nečven i Knin
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Pogledaj Nečven i Krka
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Nečven i Latinski jezik
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja).
Pogledaj Nečven i Legenda
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Nečven i Mletačka Republika
Nelipac II. Nelipčić
Nelipac II.
Pogledaj Nečven i Nelipac II. Nelipčić
Nelipić
Nelipčići (često se koristi i oblik Nelipići), hrvatska velikaška obitelj od roda Snačića (Svačić) koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije.
Pogledaj Nečven i Nelipić
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Nečven i Osmansko Carstvo
Promina
Promina je planina u Dalmaciji, sjeverno od Drniša, te južno od Knina u središtu Šibensko-kninske županije.
Pogledaj Nečven i Promina
Prozor
Prozor Prozor je otvor koji se uglavnom nalazi u vanjskom zidu građevine kroz kojeg može proći svjetlost ili zrak u unutrašnjost prostora.
Pogledaj Nečven i Prozor
Rama
Rijeka Rama, nalazi se u općini Prozor-Rama u sjevernoj Hercegovini.
Pogledaj Nečven i Rama
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Nečven i Srednji vijek
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pogledaj Nečven i Trogir
Uskoci
Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.
Pogledaj Nečven i Uskoci
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Pogledaj Nečven i Vojvoda
Vidi također
Utvrde u Hrvatskoj
- Glavaš (Dinarić)
- Kninska tvrđava
- Lovrijenac
- Monkodonja
- Nečven
- Peovica
- Prozor (tvrđava u Vrlici)
- Tvrđa
- Tvrđava Barone
- Tvrđava Brod
- Tvrđava Nehaj
- Tvrđava Sisak
- Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku
- Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku
- Vranski priorat


Otvori u Google Mapama