Sadržaj
40 odnosi: Astronom, Astronomija, Deklinacija (astronomija), Ekliptika, Ekvator, Godina, Istok, Krivulja, Kružnica, Kut, Mali medvjed, Mehanika, Mjesec, Nebeska sfera, Nebeski ekvator, Nebeski polovi, Nutacija, Ovan (zviježđe), Platonova godina, Proljetna točka, Rektascenzija, Rezultanta, Ribe (zviježđe), Sjever, Sjevernjača, Stožac, Sunce, Tropska godina, Vega, Vijak, Vladis Vujnović, Zapad, Zemlja, Zemljina precesija, Zemljina putanja, Zemljina rotacija, Zmaj (zviježđe), Zviježđe, Zvijezda, Zvjezdana godina.
- Astrometrija
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Pogledaj Nutacija i Astronom
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Nutacija i Astronomija
Deklinacija (astronomija)
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.
Pogledaj Nutacija i Deklinacija (astronomija)
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Pogledaj Nutacija i Ekliptika
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Pogledaj Nutacija i Ekvator
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Nutacija i Godina
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Pogledaj Nutacija i Istok
Krivulja
Krivulja je neprekidna crta, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka.
Pogledaj Nutacija i Krivulja
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Pogledaj Nutacija i Kružnica
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Pogledaj Nutacija i Kut
Mali medvjed
Mali medvjed (lat. Ursa minor) jedno je od 88 modernih i 48 Ptolomejevih originalnih zviježđa, vidljivo na sjevernoj zemaljskoj polutci.
Pogledaj Nutacija i Mali medvjed
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Pogledaj Nutacija i Mehanika
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Pogledaj Nutacija i Mjesec
Nebeska sfera
ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Nutacija i Nebeska sfera
Nebeski ekvator
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Nutacija i Nebeski ekvator
Nebeski polovi
Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Nutacija i Nebeski polovi
Nutacija
nutacije (crveno). Zemljina precesija. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Nutacija u astronomiji je malo periodično remećenje Zemljina precesijskoga stošca, uzrokovano promjenom relativnih položaja i udaljenosti Mjeseca i Sunca.
Pogledaj Nutacija i Nutacija
Ovan (zviježđe)
Ovan (lat. Aries, simbol 20px, Unicode ♈) je jedno od 12 zviježđa zodijaka, pozicionirano između Riba na zapadu i Bika na istoku.
Pogledaj Nutacija i Ovan (zviježđe)
Platonova godina
Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija. proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Platonova godina je siderički ili zvjezdani period precesije Zemljine osi (razdoblje u kojem se Zemljina os ponovno nađe usmjerena prema istomu dijelu nebeske sfere i proljetna točka opiše puni krug po ekliptici); iznosi 25 800 godina.
Pogledaj Nutacija i Platonova godina
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Pogledaj Nutacija i Proljetna točka
Rektascenzija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl.
Pogledaj Nutacija i Rektascenzija
Rezultanta
Rezultanta sile \scriptstyle\vec F1 i \scriptstyle\vec F2 je sila \scriptstyle\vec Fnet. Određivanje rezultante konkurentnog sustava sila: a.) plan položaja, b.) određivanje rezultante pomoću paralelograma sila, c.) određivanje rezultante pomoću trokuta sila. Kliješta su sklop dviju poluga.
Pogledaj Nutacija i Rezultanta
Ribe (zviježđe)
Ribe (lat. Pisces) je jedno od zviježđa zodijaka.
Pogledaj Nutacija i Ribe (zviježđe)
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Pogledaj Nutacija i Sjever
Sjevernjača
Malom medvjedu. kružnicu među zvijezdama; stoga će današnju Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Sjevernjača (α UMi / α Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, lat: Polaris) je najsjajnija zvijezda zviježđa Mali medvjed.
Pogledaj Nutacija i Sjevernjača
Stožac
stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.
Pogledaj Nutacija i Stožac
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Nutacija i Sunce
Tropska godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Nutacija i Tropska godina
Vega
Vega (α Lyrae) je jedna od najsjajnijih zvijezda na nebu (peta po sjaju, druga na sjevernom djelu neba odmah iza Arcturusa), prividne veličine +0,03, u zviježđu Lire.
Pogledaj Nutacija i Vega
Vijak
Vijci raznih oblika. Vijak sa šestostranom glavom. matica. matica; 1. glava, 2. svornjak, 3 jezgra, 4. navoj. Vijak s valjkastom glavom s unutarnjim šesterokutom (za imbus ključ). Arhimedov vijak. zavojnice: ''φ'' - kut uspona, ''P'' - korak ili uspon.
Pogledaj Nutacija i Vijak
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Pogledaj Nutacija i Vladis Vujnović
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Pogledaj Nutacija i Zapad
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Nutacija i Zemlja
Zemljina precesija
Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija nastaje pod djelovanjem Sunca i Mjeseca.
Pogledaj Nutacija i Zemljina precesija
Zemljina putanja
godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.
Pogledaj Nutacija i Zemljina putanja
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Pogledaj Nutacija i Zemljina rotacija
Zmaj (zviježđe)
Zmaj (lat. Draco) je zviježđe sjeverne polutke.
Pogledaj Nutacija i Zmaj (zviježđe)
Zviježđe
Zviježđa su potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama.
Pogledaj Nutacija i Zviježđe
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Pogledaj Nutacija i Zvijezda
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Nutacija i Zvjezdana godina
Vidi također
Astrometrija
- Aberacija svjetlosti
- Astrolab
- Astrometrija
- Cefeida
- Efemeride
- Henrietta Leavitt
- Konjunkcija (astronomija)
- Kutni promjer
- Meridijanski krug
- Nebeska mehanika
- Nutacija
- Opozicija (astronomija)
- Paralaksa
- Radijalna brzina
- Sferna astronomija
- Sizigij
- Standardna svijeća
- Tranzit (astronomija)
- Velika konjunkcija
- Vlastito gibanje (astronomija)
- Zvjezdani katalog