Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Mehanika

Indeks Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

138 odnosi: Afel, Albert Einstein, Antički Rim, Astronomija, Balistika, Brzina oslobađanja, Brzina svjetlosti, Crno tijelo, Daniel Bernoulli, Dedukcija, Deformacija, Dinamika, Drevni Egipat, Elastičnost, Elektromagnetsko zračenje, Energija, Erwin Schrödinger, Fizika, Fluid, Fotoelektrični učinak, Foton, Fundamentalne interakcije, Gibanje, Građevine, Granica razvlačenja, Gravitacija, Harmonijsko titranje, Heisenbergovo načelo neodređenosti, Heliocentrični sustav, Hidraulika, Hiperbola, Hookeov zakon, Idealna tekućina, Impuls sile, Inženjerstvo, Isaac Newton, Iskustvo, Izvijanje, Jean le Rond d'Alembert, Johannes Kepler, John William Strutt Rayleigh, Kinematika, Kinetička energija, Klasična mehanika, Količina gibanja, Konstrukcija, Kotač, Krutine, Krutost, Kvant, ..., Kvantna elektrodinamika, Kvantna mehanika, Laboratorij, Latinski jezik, Leonardo da Vinci, Leonhard Euler, Ljubljanski drveni kotač, Logika, Lom materijala, Masa, Materija, Max Planck, Mehanika, Mehanika fluida, Mehanizam iz Antikitere, Metalna konstrukcija, Mjerenje protoka, Mjesec, Naprava, Naprezanje, Nauka o čvrstoći, Nebeska mehanika, Nebesko tijelo, Newtonov zakon gravitacije, Newtonovi zakoni gibanja, Niels Bohr, Nikola Kopernik, Obujam, Opruga, Optika, Orbitalna brzina, Oslonac, Osovina, Paulijev princip isključenja, Perihel, Periodni sustav elemenata, Piramida (arhitektura), Planckova konstanta, Planet, Plastičnost, Plin, Pokus, Posebna teorija relativnosti, Povijest klasične mehanike, Pozitron, Prostor, Rad (fizika), Raketa, Ravnoteža (mehanika), Religija, Renesansa, Rotacija, Semiramidini viseći vrtovi, Sila, Srednji vijek, Stara Grčka, Stari vijek, Starogrčki jezik, Statika, Statistička mehanika, Stonehenge, Strojevi, Sunce, Svemir, Svemirske letjelice, Svjetlost, Težište, Tehnička mehanika, Tehnika, Tekućine, Termodinamika, Tromost, Ultraljubičasta katastrofa, Umjetni satelit, Umjetnost, Vektor, Viskoznost, Vlačna čvrstoća, Vladis Vujnović, Vodik, Vodikove spektralne linije, Vozilo, Vrijeme (fizika), Werner Heisenberg, Wolfgang Pauli, Zemlja, Znanost, Zupčanik. Proširite indeks (88 više) »

Afel

Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.

Novi!!: Mehanika i Afel · Vidi više »

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak pokazuje isto dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izliječu na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein(Ulm, 14. ožujka 1879. - Princeton, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.

Novi!!: Mehanika i Albert Einstein · Vidi više »

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: Mehanika i Antički Rim · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Mehanika i Astronomija · Vidi više »

Balistika

putanje u balistici (kosi hitac): Crna putanja: parabola kada nema otpora zraka, Plava putanja: Stokesova balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. m/s pod različitim kutevima (u vakuumu). Balistička krivulja projektila s otporom zraka i različitim početnim brzinama. Balistika (iz starogrčkog βάλλειν, bállein: bacati) je grana fizike, koja izučava gibanje bačenih tijela, napose o brzini, stazi (putanji) i dometu projektila ispaljenih iz vatrenog oružja.

Novi!!: Mehanika i Balistika · Vidi više »

Brzina oslobađanja

hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Sunčeve gravitacije i napusti Sunčev sustav. Brzina oslobađanja ili druga kozmička brzina je brzina kojom se moraju lansirati svemirske letjelice (međuplanetarne sonde) na putu od Zemlje k Mjesecu i planetima Sunčeva sustava.

Novi!!: Mehanika i Brzina oslobađanja · Vidi više »

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Novi!!: Mehanika i Brzina svjetlosti · Vidi više »

Crno tijelo

ultraljubičastu katastrofu” Boja (kromatičnost) zračenja idealnog crnog tijela ovisi o temperaturi Crno tijelo lave može biti procjenjena prema boji. Ovdje na slici temperatura lave je od 1 000 do 1 200 K. kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja, mjerena Wilkinsovom mikrovalnom anizotropnom sondom, odgovara temperaturi od 2,725 K i vršnoj vrijednosti od 16,2 GHz. Crno tijelo je tijelo koje gotovo potpuno upija (apsorbira) vidljivu svjetlost, to jest kojemu je koeficijent apsorpcije za sve valne duljine svjetlosti gotovo jednak broju 1.

Novi!!: Mehanika i Crno tijelo · Vidi više »

Daniel Bernoulli

Daniel Bernoulli (Groningen, 8. veljače 1700. – Basel, 17. ožujka 1782.), švicarski matematičar, fizičar, botaničar, oceanograf i anatom.

Novi!!: Mehanika i Daniel Bernoulli · Vidi više »

Dedukcija

Dedukcija je logička metoda.

Novi!!: Mehanika i Dedukcija · Vidi više »

Deformacija

Tlačne sile stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Deformacija (lat. deformatio: izobličenje, nagrđivanje), u fizici, je promjena oblika tijela (rastezanje, svijanje, sukanje i drugo) pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila.

Novi!!: Mehanika i Deformacija · Vidi više »

Dinamika

centripetalno ubrzanje ''a''. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.

Novi!!: Mehanika i Dinamika · Vidi više »

Drevni Egipat

Gizi su najprepoznatljiviji simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.

Novi!!: Mehanika i Drevni Egipat · Vidi više »

Elastičnost

Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Mehanika i Elastičnost · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove kraćih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Novi!!: Mehanika i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Mehanika i Energija · Vidi više »

Erwin Schrödinger

Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. kolovoza 1887. – Beč, 4. siječnja 1961.), austrijski fizičar.

Novi!!: Mehanika i Erwin Schrödinger · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Mehanika i Fizika · Vidi više »

Fluid

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak se povećava sa dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo).

Novi!!: Mehanika i Fluid · Vidi više »

Fotoelektrični učinak

Prikaz fotoelektričnog učinka. Fotomultiplikator. Ovisnost kinetičke energije elektrona ''Ek'' o frekvenciji upadne svjetlosti ''f''. ultraljubičaste zrake. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt je fizikalna pojava kod koje djelovanjem elektromagnetnog zračenja dovoljno kratke valne duljine (na primjer u vidljivom ili ultraljubičastom području spektra) dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala (obično kovine).

Novi!!: Mehanika i Fotoelektrični učinak · Vidi više »

Foton

Foton je elementarna čestica cjelobrojnog spina, kvant elektromagnetskog zračenja, koji se u vakuumu giba brzinom svjetlosti c. Nema masu mirovanja, a sadrži energiju Energija fotona može se prikazati i u drugom obliku, koji je matematički korektan a čini se da daje uvid u prirodu fotona i Planckove konstante: Planckova konstanta mogla bi biti energija fotona koji ima periodu od T.

Novi!!: Mehanika i Foton · Vidi više »

Fundamentalne interakcije

Fundamentalne interakcije ili osnovne sile djeluju između čestica, a njihovo se međudjelovanje ne može objasniti pomoću drugih sila.

Novi!!: Mehanika i Fundamentalne interakcije · Vidi više »

Gibanje

centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.

Novi!!: Mehanika i Gibanje · Vidi više »

Građevine

Kineski zid Građevina je ostvarenje građevinske tehnike.

Novi!!: Mehanika i Građevine · Vidi više »

Granica razvlačenja

Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Granica razvlačenja ili granica tečenja materijala (oznaka: σ0,2) je ono naprezanje pri vlačnom opterećenju (vlačno ispitivanje) koje izaziva znatno istezanje ispitnog uzorka ili epruvete, bez povećanja sile.

Novi!!: Mehanika i Granica razvlačenja · Vidi više »

Gravitacija

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: Mehanika i Gravitacija · Vidi više »

Harmonijsko titranje

Ovisnost otklona harmonijskog titranja o vremenu je sinusoidalna. opruge. Harmonijsko titranje ili harmoničko titranje je titranje fizikalnog tijela ili čestice pod djelovanjem harmoničke sile.

Novi!!: Mehanika i Harmonijsko titranje · Vidi više »

Heisenbergovo načelo neodređenosti

Heisenbergovo načelo neodređenosti ili relacije neodređenosti su bilo koja inačica nejednakosti koja govori o fundamentalnom ograničenju spoznaje vrijednosti komplementarnih fizikalnih veličina.

Novi!!: Mehanika i Heisenbergovo načelo neodređenosti · Vidi više »

Heliocentrični sustav

Andreasa Cellariusa, 1660. geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Heliocentrični sustav ili Kopernikov sustav je model Sunčeva sustava koji, nasuprot geocentričnom sustavu, postavlja Sunce u središte svijeta.

Novi!!: Mehanika i Heliocentrični sustav · Vidi više »

Hidraulika

hidrostatici iz ''Cyclopaedije''. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. Preklopna zapornica na Brani Arrowrock (SAD). Hidraulika (grč. αὐλός: cijev) je dio hidromehanike (mehanika fluida), koji se bavi proučavanjem stanja ravnoteže i strujanja realne tekućine, ponajprije vode, kroz cijevi, kanale i otvore, te pojavâ koje nastaju kada takva tekućina struji oko nekoga tijela uronjenoga u nju.

Novi!!: Mehanika i Hidraulika · Vidi više »

Hiperbola

Hiperbola može značiti.

Novi!!: Mehanika i Hiperbola · Vidi više »

Hookeov zakon

opruge ''x''. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. Područje plastičnih deformacija 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) mjernog instrumenta srazmjeran je kutu spiralne opruge koja se odmota i time tlaku. Hookeov zakon je zakonitost koja opisuje ovisnost promjene oblika čvrstoga tijela u obliku štapa o djelovanju vanjske sile, što ju je utvrdio Robert Hooke.

Novi!!: Mehanika i Hookeov zakon · Vidi više »

Idealna tekućina

Idealna tekućina je hipotetska tekućina u kojoj među slojevima ne djeluje nikakva sila te oni (slojevi) slobodno klize jedni preko drugih, a brzine svih slojeva u nekom prerezu cijevi jednake su.

Novi!!: Mehanika i Idealna tekućina · Vidi više »

Impuls sile

elastičan sraz ostaje sačuvan. puščanoga zrna. Impuls sile (lat. impulsus: udarac, poticaj), u mehanici (oznaka I), je vektorska fizikalna veličina određena (definirana) kao umnožak sile i vremena tijekom kojeg je ta sila djelovala.

Novi!!: Mehanika i Impuls sile · Vidi više »

Inženjerstvo

Izrada turbina zahtijeva suradnju inženjera s više različitih područja. Inženjerstvo je korištenje znanosti i tehnike za potrebe čovječanstva, naročito u gospodarstvu.

Novi!!: Mehanika i Inženjerstvo · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Novi!!: Mehanika i Isaac Newton · Vidi više »

Iskustvo

Iskustvo može označavati.

Novi!!: Mehanika i Iskustvo · Vidi više »

Izvijanje

silom. deformaciju koja se svojstvena za izvijanje. silom. Izvijanje je gubitak stabilnosti štapa ili kojega drugog vitkog elementa konstrukcije osno opterećenoga prekomjerno velikom tlačnom silom.

Novi!!: Mehanika i Izvijanje · Vidi više »

Jean le Rond d'Alembert

Jean le Rond d’Alembert (Pariz, 16. studenog 1717. – Pariz, 29. listopada 1783.), francuski filozof, znanstvenik, fizičar i matematičar.

Novi!!: Mehanika i Jean le Rond d'Alembert · Vidi više »

Johannes Kepler

Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.

Novi!!: Mehanika i Johannes Kepler · Vidi više »

John William Strutt Rayleigh

neba. John William Strutt Rayleigh (Langford Grove, 12. studenog 1842. - Wirtham, Essex, 30. srpnja 1919.), engleski fizičar.

Novi!!: Mehanika i John William Strutt Rayleigh · Vidi više »

Kinematika

Kinematika (franc. cinématique, prema grč. ϰίνημα, genitiv ϰıνηματος: gibanje) je grana mehanike koja proučava gibanje tijela, bez obzira na njegove uzroke (sila).

Novi!!: Mehanika i Kinematika · Vidi više »

Kinetička energija

gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.

Novi!!: Mehanika i Kinetička energija · Vidi više »

Klasična mehanika

centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.

Novi!!: Mehanika i Klasična mehanika · Vidi više »

Količina gibanja

Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje čestice ili sustava čestica, a određena (definirana) je kao umnožak mase m i brzine v čestice: gdje je: m\, - masa tijela, a \vec v - brzina njegovog centra masa.

Novi!!: Mehanika i Količina gibanja · Vidi više »

Konstrukcija

svjetsku baštinu kao čudo konstruirano isključivo od drveta, bez ijednog čavla. Konstrukcija je bitan graditeljski, ali i estetski, element arhitekture.

Novi!!: Mehanika i Konstrukcija · Vidi više »

Kotač

Kotač na vozu. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Kotač, točak ili kolo je mehanička naprava okretanjem koje se omogućuje izvršenje nekog rada (pokretanje nekog tijela) uz primjenu manje sile.

Novi!!: Mehanika i Kotač · Vidi više »

Krutine

Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).

Novi!!: Mehanika i Krutine · Vidi više »

Krutost

Krutost možemo definirati kao otpornost na deformaciju i matematički ju definiramo kao odnos sile \mathbfF koja uzrokuje deformaciju i same deformacije \mathbfx.

Novi!!: Mehanika i Krutost · Vidi više »

Kvant

valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je određeni najmanji iznos neke veličine za koji se, prema kvantnoj teoriji, ta mjerna veličina može promijeniti.

Novi!!: Mehanika i Kvant · Vidi više »

Kvantna elektrodinamika

Sila između elektrona nastaje zbog razmjene fotona Kvantna elektrodinamika (ili kraće QED od) fizikalna je teorija koja daje relativistički kvantnomehanički opis elektromagnetizma.

Novi!!: Mehanika i Kvantna elektrodinamika · Vidi više »

Kvantna mehanika

Kvantna mehanika jedna je od najvažnijih i najplodonosnijih grana moderne fizike.

Novi!!: Mehanika i Kvantna mehanika · Vidi više »

Laboratorij

Medicinsko-biokemijski laboratorij Sveučilišta u Kölnu Laboratorij (od latinske riječi labor.

Novi!!: Mehanika i Laboratorij · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Mehanika i Latinski jezik · Vidi više »

Leonardo da Vinci

Leonardo da Vinci bio je talijanski slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer.

Novi!!: Mehanika i Leonardo da Vinci · Vidi više »

Leonhard Euler

Leonhard Euler, portret iz 1753., na kojem je vidljiv njegov problem s desnim okom Sankt Peterburg 1826. Naslovnica Eulerovog djela ''Methodus inveniendi lineas curvas'' Pravilni dodekaedar Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. - Petrograd, 18. rujna 1783.), švicarski matematičar, fizičar i astronom.

Novi!!: Mehanika i Leonhard Euler · Vidi više »

Ljubljanski drveni kotač

Ljubljanski drveni kotač Ljubljanski drveni kotač je najstariji drveni kotač s osovinom na svijetu.

Novi!!: Mehanika i Ljubljanski drveni kotač · Vidi više »

Logika

Aristotel Logika je grana filozofije.

Novi!!: Mehanika i Logika · Vidi više »

Lom materijala

Tipični dijagram naprezanja za aluminij 1. Vlačna čvrstoća ''σM'' 2. Granica razvlačenja ''σ0,2'' 3. Granica elastičnosti 4. '''Lom materijala''' ili lomna čvrstoća 5. Plastično produljenje ispitnog uzorka (tipično 0,2%) Razlikuju se tri načina otvaranja pukotine: jednostavno otvaranje pukotine (lijevo), uzdužno smicanje (u sredini) i poprečno smicanje (desno). Krhki lom aluminijske ručice. Svijetli dio: krhki lom. Tamni dio: lom zbog umora materijala. stakla kidalici. Prikaz koraka kod žilavog loma (čisto vlačno naprezanje). Pucanje osovine zbog umora materijala Razvoj pukotina tokom vremena (cikličko naprezanje) zbog umora materijala Lom materijala se može odrediti kao makroskopsko razdvajanje materijala, koje dovodi do gubitka nosivosti čvrstog tijela.

Novi!!: Mehanika i Lom materijala · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu sa Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Mehanika i Masa · Vidi više »

Materija

Higgsovim bozonom Materija je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.

Novi!!: Mehanika i Materija · Vidi više »

Max Planck

crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo sa c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.

Novi!!: Mehanika i Max Planck · Vidi više »

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Mehanika i Mehanika · Vidi više »

Mehanika fluida

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak se povećava sa dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. hidraulične preše. Torricellijev zakon istjecanja. Bernoullijeva jednadžba: kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka. Preklopna zapornica na Brani Arrowrock (SAD). Mehanika fluida ili hidromehanika je grana fizike koja proučava zakone ravnoteže i strujanja fluida, a obuhvaća hidrostatiku i hidrodinamiku.

Novi!!: Mehanika i Mehanika fluida · Vidi više »

Mehanizam iz Antikitere

Mehanizam iz Antikitere (glavni dio) Crtež pokazuje način rada mehanizma iz Antikitere Mehanizam iz Antikitere je složen mehanički uređaj sa zupčanicima i brojčanicima, a služio je za predviđanje položaja planeta, Sunca i Mjeseca.

Novi!!: Mehanika i Mehanizam iz Antikitere · Vidi više »

Metalna konstrukcija

Gradskog stadiona u Poljudu (Split) ili takozvani ''Mero sustav''. Krovna konstrukcija novog terminala u gradnji (Međunarodna zračna luka Zagreb) ili takozvani ''Mero sustav''. lijevanog željeza, u blizini Coalbrookdalea (Ujedinjeno Kraljevstvo) iz 1781. Eiffelov toranj u zoru. Eiffelov toranj je spojen zakovicama. Sardinija radio teleskop u gradnji. preljevu brane John H. Kerr (Virginia, SAD) Sirova zakovica. elektrolučnog zavarivanja. zone utjecaja topline (ZUT) i osnovnog metala. podloškom. grede. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. Roštilj je rešetkasta oblika, a roštiljne konstrukcije u građevinarstvu su sastavljene od mreže kruto povezanih grednih nosača. statički određen, a naziva se '''trozglobni okvir'''. Kupola (ljuska) stadiona Ōita u Japanu. Lučni most iznad rijeke Tyne u Newcastleu. Metalna konstrukcija, u građevinarstvu, je nosivi sustav građevine pretežno sastavljene od metalnih elemenata.

Novi!!: Mehanika i Metalna konstrukcija · Vidi više »

Mjerenje protoka

Prikaz rada Venturijeve cijevi. vode. vodnih turbina. Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. kućanstva. Pitot-cijev. Elektromagnetski protokomjer. Laserski Dopplerov protokomjer(Tehničko sveučilište u Poznanju). Coriolisov protokomjer. Način rada termodinamičkog protokomjera. Mjerenje protoka vrlo je važan dio svakog proizvodnog procesa.

Novi!!: Mehanika i Mjerenje protoka · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: Mehanika i Mjesec · Vidi više »

Naprava

Naprava je općenit pojam za predmet, sustav i/ili skupinu predmeta, s kojim se može primjerice nešto obraditi, proizvesti ili postiči određeni učinak.

Novi!!: Mehanika i Naprava · Vidi više »

Naprezanje

kidalici za nestandardni ispitni uzorak. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Posmično naprezanje u vodoravnoj šipki uslijed djelovanja dvije okomite šipke čije su osi pomaknute (kao na primjer škare). Tenzor naprezanja. Naprezanje \sigma.

Novi!!: Mehanika i Naprezanje · Vidi više »

Nauka o čvrstoći

naprezanja). ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. opruge ''x''. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. Naprezanje \sigma.

Novi!!: Mehanika i Nauka o čvrstoći · Vidi više »

Nebeska mehanika

Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). eliptičnoj stazi oko Sunca. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Nebeska mehanika je grana astronomije koja proučava gibanje nebeskih tijela pod djelovanjem sile, te stanje ravnoteže samih tijela.

Novi!!: Mehanika i Nebeska mehanika · Vidi više »

Nebesko tijelo

Pod pojmom nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Novi!!: Mehanika i Nebesko tijelo · Vidi više »

Newtonov zakon gravitacije

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.

Novi!!: Mehanika i Newtonov zakon gravitacije · Vidi više »

Newtonovi zakoni gibanja

latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687.

Novi!!: Mehanika i Newtonovi zakoni gibanja · Vidi više »

Niels Bohr

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. - Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.

Novi!!: Mehanika i Niels Bohr · Vidi više »

Nikola Kopernik

geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (polj. Mikołaj Kopernik, lat. Nicholas Copernicus; Toruń, 19. veljače 1473. - Frombork, 24. svibnja 1543.), poljski astronom iz Kraljevske Prusije koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.

Novi!!: Mehanika i Nikola Kopernik · Vidi više »

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremnina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Novi!!: Mehanika i Obujam · Vidi više »

Opruga

Tlačna zavojna torzijska opruga. Vlačna zavojna torzijska opruga. Spiralna opruga. Vlačna zavojna torzijska opruga. Tlačna zavojna torzijska opruga. Spiralna opruga na nemirnici sata. Opruga je elastični strojni dio koji pod utjecajem vanjskih sila akumulira energiju, te je nakon rasterećenja vrati u obliku potencijalne energije, čitavu ili umanjenu.

Novi!!: Mehanika i Opruga · Vidi više »

Optika

Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.

Novi!!: Mehanika i Optika · Vidi više »

Orbitalna brzina

hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Orbitalna brzina ili obodna brzina (znak: v) je brzina gibanja neke materijalne točke (čestice ili nebeskog tijela) ili dijela tijela koje se vrti na nekoj udaljenosti od osi vrtnje (rotacije).

Novi!!: Mehanika i Orbitalna brzina · Vidi više »

Oslonac

vijka (ručica) na nepomični cilindrični zglob postolja. normale na tangencijalnu ravninu kroz dodirnu točku. Uže prebačeno preko koloture, mijenja se samo pravac sile \scriptstyle \vec F u užetu, dok iznos sile ostaje isti. Reakcija veze \scriptstyle \vec R uvijek je usmjerena suprotno pravcu i smjeru u kojem veza spriječava gibanje tijela. Oslonac ili veza u statici (mehanici) je mehanički ili fizički dio (uređaj) koji ograničava ili spriječava gibanje nekog tijela.

Novi!!: Mehanika i Oslonac · Vidi više »

Osovina

Osovina vlaka. Osovina vlaka mreže vlakova velikih brzinâ u Japanu, Shinkansen Žlijebljeni spoj na pogonskoj osovini. žlijebljenim spojem u sredini Kamionsko vratilo ili pogonska osovina lokomotivi Pogonska osovina bicikla Tokarilica s više osovina Osovina je strojni dio za okretno gibanje i obično je kružnog poprečnog presjeka.

Novi!!: Mehanika i Osovina · Vidi više »

Paulijev princip isključenja

U kvantnoj mehanici, Paulijev princip isključenja ili jednostavno princip isključenja je princip koji govori da dva identična fermiona (čestice s polucjelobrojnim spinom) ne mogu zauzimati isto kvantno stanje istovremeno.

Novi!!: Mehanika i Paulijev princip isključenja · Vidi više »

Perihel

Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.

Novi!!: Mehanika i Perihel · Vidi više »

Periodni sustav elemenata

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.

Novi!!: Mehanika i Periodni sustav elemenata · Vidi više »

Piramida (arhitektura)

Piramide u arhitekturi označavaju poveće građevine oblika geometrijskog tijela piramide.

Novi!!: Mehanika i Piramida (arhitektura) · Vidi više »

Planckova konstanta

Planckova konstanta jedna je od osnovnih fizikalnih konstanti, koja se ne pojavljuje u okviru klasične fizike, ali se kao veličina često pojavljuje u kvantnoj mehanici.

Novi!!: Mehanika i Planckova konstanta · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava Planet je nebesko tijelo koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde.

Novi!!: Mehanika i Planet · Vidi više »

Plastičnost

vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) obrade metala. valjanja. savijačica s 3 valjka. Stroj za savijanje cijevi. dubokim vučenjem. žice ili cijevi. Plastičnost je svojstvo nekih tvari (materijala) da pod djelovanjem dovoljno velike sile mijenjaju oblik, koji gotovo u potpunosti trajno zadržavaju i nakon prestanka djelovanja sile (plastična deformacija).

Novi!!: Mehanika i Plastičnost · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Novi!!: Mehanika i Plin · Vidi više »

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Novi!!: Mehanika i Pokus · Vidi više »

Posebna teorija relativnosti

Specijalna teorija relativnosti je fizikalna teorija koju je Albert Einstein objavio 1905.

Novi!!: Mehanika i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Povijest klasične mehanike

Arhimedov vijak Heronova kugla ili eolipile vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Leonarda da Vincija. Andreasa Cellariusa, iz 1660. Geometrija planetarnog kretanja: planet (M) obilazi oko Sunca (S) po elipsi (P-perihel, A-afel) Centrifugalnu i centripetalnu silu je prvi objasnio Christiaan Huygens. Isaac Newton je objasnio Newtonov zakon gravitacije. Bernoullijevu jednadžbu za mjerenje protoka. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. Područje plastičnih deformacija 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) Shematski prikaz žiroskopa. svemiskog dizala. Povijest klasične mehanike, kao i drugih grana fizike (Povijest fizike), usko je povezana s razvojem kulture i civilizacije čovječanstva, a sastoji se uglavnom od tri glavna razdoblja: antičke mehanike, srednjovjekovne mehanike i klasične (Newtonove) mehanike, koja obuhvaća i analitičku mehaniku.

Novi!!: Mehanika i Povijest klasične mehanike · Vidi više »

Pozitron

Pozitron je antičestica elektrona.

Novi!!: Mehanika i Pozitron · Vidi više »

Prostor

Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.

Novi!!: Mehanika i Prostor · Vidi više »

Rad (fizika)

sile teže i puta, u ovom slučaju visine ''h'' ili ''W.

Novi!!: Mehanika i Rad (fizika) · Vidi više »

Raketa

Raketa Redstone - okosnica projekta Mercury Nacrt višestupne rakete iz 17. stoljeća - poljskog izumitelja Kazimierz Siemienowicza Raketa (njem. Rakete, tal. rocchetto:vreteno) je naziv za letjelicu, zrno, projektil, svemirski brod koja se kreće s pomoću brzog izlaska plinova ili propelanta iz motora rakete.

Novi!!: Mehanika i Raketa · Vidi više »

Ravnoteža (mehanika)

Stabilna ravnoteža. Labilna ravnoteža. Indiferentna ravnoteža. momenata sile je nula. Ravnoteža je stanje odnosno odnos u kojem su sve sile koje djeluju na nešto (neki predmet ili sustav) međusobno neutralizirane, u potpunosti ili u mjeri takvoj da se promatrani objekt ne pomiče unutar referentnog sustava.

Novi!!: Mehanika i Ravnoteža (mehanika) · Vidi više »

Religija

Simboli nekih religija1. red Kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red Islam, budizam, šintoizam3. red Sikhizam, baha'i, džainizam Za većinu osoba religija je organizirani sustav vjerovanja i bogoslužja koje stavljaju Boga u središte.

Novi!!: Mehanika i Religija · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Mehanika i Renesansa · Vidi više »

Rotacija

Animacija rotacije.

Novi!!: Mehanika i Rotacija · Vidi više »

Semiramidini viseći vrtovi

20. stoljeća Viseći vrtovi (asirski prikaz) 16. stoljeća; u pozadini se vidi ''Babilonska kula'' Viseći vrtovi Babilona smatrani su za jedno od sedam svjetskih čuda, i navodno ih je oko 600. pr. Kr. dao sagraditi Nabukodonosor II. za svoju ženu Amitis od Medije koja je čeznula za svojom domovinom Medijom (Iran).

Novi!!: Mehanika i Semiramidini viseći vrtovi · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Novi!!: Mehanika i Sila · Vidi više »

Srednji vijek

Karta Europe oko 1000. godine. Srednji vijek označava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti.

Novi!!: Mehanika i Srednji vijek · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Mehanika i Stara Grčka · Vidi više »

Stari vijek

Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).

Novi!!: Mehanika i Stari vijek · Vidi više »

Starogrčki jezik

Starogrčki (ISO 639-3) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.

Novi!!: Mehanika i Starogrčki jezik · Vidi više »

Statika

Statika (prema grčkom στατιϰὴ: znanost o ravnoteži, od στατιϰός: koji zaustavlja) je grana mehanike koja proučava skupove sila i ravnotežu tijela na koja te sile djeluju.

Novi!!: Mehanika i Statika · Vidi više »

Statistička mehanika

Statistička mehanika je dio fizike začet u drugoj polovici 19. stoljeća, kao jedan mogući odgovor na pitanje kako se Newtonovi zakoni gibanja mogu primijeniti na sustave s tako velikim brojem čestica, ili dijelova, da nikakvim računskim postupkom ili strojem ne možemo egzaktno opisati svaki pojedini dio promatranoga sustava.

Novi!!: Mehanika i Statistička mehanika · Vidi više »

Stonehenge

Stonehenge je građevina iz neolitika i brončanog doba, smještena u okolini Amensburya u Engleskom okrugu Wiltshire, otprilike 13 km sjeverozapadno od Salisburya.

Novi!!: Mehanika i Stonehenge · Vidi više »

Strojevi

Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.

Novi!!: Mehanika i Strojevi · Vidi više »

Sunce

Sunce. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Mehanika i Sunce · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje.

Novi!!: Mehanika i Svemir · Vidi više »

Svemirske letjelice

Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.

Novi!!: Mehanika i Svemirske letjelice · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Mehanika i Svjetlost · Vidi više »

Težište

ravnoteži prilikom dizanja. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem dolazi do prevrtanja. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. '''Korak 1''': Praktično određivanje težišta nesimetričnog predmeta. '''Korak 2''': Nakon vješanja o jednu točku, iz nje se pusti visak i označi. '''Korak 3''': Nakon vješanja o sasvim drugu točku, iz nje se pusti visak i označi. Sjecište dviju označenih linija je težište. Težište je materijalna točka u kojoj djeluje rezultanta sila što djeluju na neko tijelo ili sustav materijalnih točaka u polju sile teže; u toj točki može se zamisliti kao da je sabrana sva masa tijela, odnosno sustava materijalnih točaka.

Novi!!: Mehanika i Težište · Vidi više »

Tehnička mehanika

Tehnička mehanika je tehnička znanost koja se bavi proučavanjem utjecaja fizikalnih zakona klasične mehanike na probleme koji se javljaju u tehničkim sustavima.

Novi!!: Mehanika i Tehnička mehanika · Vidi više »

Tehnika

Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.

Novi!!: Mehanika i Tehnika · Vidi više »

Tekućine

gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregatnom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.

Novi!!: Mehanika i Tekućine · Vidi više »

Termodinamika

topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika, nauka o toplini ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.

Novi!!: Mehanika i Termodinamika · Vidi više »

Tromost

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.

Novi!!: Mehanika i Tromost · Vidi više »

Ultraljubičasta katastrofa

Ultraljubičasta katastrofa ili Rayleigh-Jeansova katastrofa je pojam iz klasične fizike.

Novi!!: Mehanika i Ultraljubičasta katastrofa · Vidi više »

Umjetni satelit

Umjetni satelit je tijelo koje je čovjek napravio i lansirao u orbitu Zemlje ili nekog drugog planeta.

Novi!!: Mehanika i Umjetni satelit · Vidi više »

Umjetnost

Gustav Klimt: "Portret Adele Bloch-Bauer I" Umjetnost je osobita ljudska djelatnost čije se značenje konstituira u složenom komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkog djela i publike.

Novi!!: Mehanika i Umjetnost · Vidi više »

Vektor

U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.

Novi!!: Mehanika i Vektor · Vidi više »

Viskoznost

strujanja fluida (na primjer vode) u cijevi su različite: uz stijenku voda miruje a najveća brzina je u sredini cijevi. gibanja njegovih slojeva. sile. moru, onda znamo da su najsnažniji na površini a s porastom dubine skoro pa nestaju. accessdate.

Novi!!: Mehanika i Viskoznost · Vidi više »

Vlačna čvrstoća

Dijagram naprezanja trgovačkih čelika. Vlačna čvrstoća ima oznaku M Ispitni uzorak ili epruveta nakon vlačnog ispitivanja. Vidi se suženje promjera uzorka zbog vlačnog istezanja na kidalici Univerzalna kidalica Vlačna čvrstoća (oznaka: σM) je osnovno mehaničko svojstvo materijala, uz granicu razvlačenja, na osnovu kojeg se materijali vrednuju prema njihovoj mehaničkoj otpornosti na naprezanje.

Novi!!: Mehanika i Vlačna čvrstoća · Vidi više »

Vladis Vujnović

Vladis Vujnović, (13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije Školovao se u Osijeku i Zagrebu.

Novi!!: Mehanika i Vladis Vujnović · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Mehanika i Vodik · Vidi više »

Vodikove spektralne linije

Vodikove spektralne serije, u logaritamskoj skali Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik Vodikove spektralne linije dijele emisioni spektar atoma vodika u spektralne serije, čije se valne duljine mogu izračunati iz Rydbergove formule.

Novi!!: Mehanika i Vodikove spektralne linije · Vidi više »

Vozilo

Vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pritom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda.

Novi!!: Mehanika i Vozilo · Vidi više »

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Novi!!: Mehanika i Vrijeme (fizika) · Vidi više »

Werner Heisenberg

'''Werner Heisenberg''' Werner Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.

Novi!!: Mehanika i Werner Heisenberg · Vidi više »

Wolfgang Pauli

Wolfgang Ernst Pauli (Beč, 25. travnja 1900. - Zürich, 15. prosinca 1958.), austrijsko-švicarski matematičar i kvantni fizičar, jedan od utemeljitelja kvantne mehanike.

Novi!!: Mehanika i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Zemlja

Zemlja je treći planet po redoslijedu udaljenosti od Sunca i najveći među unutarnjim planetima.

Novi!!: Mehanika i Zemlja · Vidi više »

Znanost

Hrvatskom institutu za povijest. Znanost (grč. episteme - razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia; eng. i fr. science; njem. Wissenschaft) je organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Mehanika i Znanost · Vidi više »

Zupčanik

Čelni zupčanici u zahvatu Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). Unutarnje ozubljenje. Čelnik s ravnim zubima. Čelnici s kosim (helikoidnim) zubimaGore: paralna vratilaDolje: okomita vratila Čelnici sa strelastim zubima Stožnici sa zakrivljenim zubima Pužni prijenosnik Pužni prijenosnik Mehanizam sa zupčastom letvom Planetni prijenosnik Glavni dijelovi zupčanika. Evolventno ozubljenje za lijevi pogonski zupčanik i desni gonjeni. Plava linija prikazuje zahvatnu liniju, koja je kod evolventnog ozubljenja pravac. Zupčanik je strojni dio u obliku kotača s ravnomjerno raspoređenim zubima.

Novi!!: Mehanika i Zupčanik · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »