Brže od pregledniku!
34 odnosi: Albanija, Anatolija, Balkan, Bitka kod Lepanta, Bizantsko-osmanski ratovi, Cipar, Europa, Grčka, Grčki rat za neovisnost, Kandijski rat, Kreta, Krf, Mirovni ugovor u Sèvresu, Mletačko-osmanski ratovi, Morejski rat, Opsada Sigeta, Osmansko Carstvo, Otok, Peloponez, Povijest, Prvi balkanski rat, Prvi svjetski rat, Rusko-turski ratovi, Srbija, Srednja Europa, Srednji vijek, Sveta liga (1684.), Veliki turski rat, 1423., 1571., 1669., 1715., 1718., 20. stoljeće.
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Albanija · Vidi više »
Anatolija
Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Anatolija · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Balkan · Vidi više »
Bitka kod Lepanta
»Bitka kod Lepanta«, Fernando Bertelli (Venecija 1572.) Bitka kod Lepanta dogodila se 7. listopada 1571., u sklopu Ciparskog rata (1570. – 1573.), kad su se pomorske snage Osmanskoga Carstva sukobile s flotom tzv.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Bitka kod Lepanta · Vidi više »
Bizantsko-osmanski ratovi
Bizantsko-osmanski ratovi bili su niz odlučujućih sukoba između osmanskih Turaka i bizantskih Grka i njihovih saveznika koji su doveli do konačnog uništenja Bizantskog Carstva i uspona Osmanskog Carstva.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Bizantsko-osmanski ratovi · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Cipar · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Europa · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Grčka · Vidi više »
Grčki rat za neovisnost
Grčki rat za neovisnost (znan i kao Grčka revolucija) (grčki: Ελληνική Επανάσταση Elliniki Epanastasi; turski: يونان عصياني Yunan İsyanı) bio je uspješan rat za neovisnost koji su vodili Grčki revolucionari od 1821. do 1829., uz pomoć velikih europskih sila, protiv Osmanskog Carstva, kojem su u pomoć pritekli njegovi vazali, Egipatski Kedivat.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Grčki rat za neovisnost · Vidi više »
Kandijski rat
Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Kandijski rat · Vidi više »
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Kreta · Vidi više »
Krf
Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Krf · Vidi više »
Mirovni ugovor u Sèvresu
Podjela Osmanskoga Carstva na Mirovnome ugovoru u Sèvresu. Mir u Sèvresu zaključen 10. kolovoza 1920. između Saveznika i Turske.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Mirovni ugovor u Sèvresu · Vidi više »
Mletačko-osmanski ratovi
Mletačko-osmanski ratovi ili osmansko-mletački ratovi je naziv za niz vojnih sukoba u istočnom Sredozemlju između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Mletačko-osmanski ratovi · Vidi više »
Morejski rat
Morejski rat (tal. Guerra di Morea) – poznat kao i Šesti osmansko-mletački rat – vodio se između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva od 1684. do 1699. kao dio Velikog turskog rata.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Morejski rat · Vidi više »
Opsada Sigeta
Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta. Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Opsada Sigeta · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Otok · Vidi više »
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Peloponez · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Povijest · Vidi više »
Prvi balkanski rat
Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Prvi balkanski rat · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rusko-turski ratovi
Rusko Carstvo (1914.) Osmansko Carstvo (1683.) Rusko-turski ratovi odnose se na seriju sukoba između Ruskog i Osmanskog Carstva u drugoj polovici 2. tisućljeća.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Rusko-turski ratovi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Srbija · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Srednja Europa · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Srednji vijek · Vidi više »
Sveta liga (1684.)
Sveta liga iz 1684. bila drugi savez istog imena poput ranije Svete lige iz 1571.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Sveta liga (1684.) · Vidi više »
Veliki turski rat
Veliki bečki rat ili Rat Svete lige, također i Veliki turski rat naziv je za niz vojnih sukoba između Osmanskog Carstva i tadašnjih europskih sila, ujedinjenih u Svetu ligu.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i Veliki turski rat · Vidi više »
1423.
Bez opisa.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i 1423. · Vidi više »
1571.
Bez opisa.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i 1571. · Vidi više »
1669.
Bez opisa.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i 1669. · Vidi više »
1715.
Bez opisa.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i 1715. · Vidi više »
1718.
Bez opisa.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i 1718. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Osmanski ratovi u Europi i 20. stoljeće · Vidi više »
