Brže od pregledniku!
34 odnosi: Arhitektura, Četvorni kilometar, Dalmacija, Fliš, Geomorfologija, Glavata želva, Hrvatska, IUCN-ov crveni popis, Jadransko more, Kali, Karantena, Kaukal, Makija, Maslina, Mletačka Republika, Mlin, Morski vranac, Ošljačka saga, Pašman, Postolar Tripper, Preko, Rimljani, Sivi sokol, Sredozemlje, Suri orao, Talijanski jezik, Ugljan, Vjetrenjača, Zadarska nadbiskupija, Zmijar, 1320., 16. stoljeće, 1630., 6. stoljeće.
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Arhitektura · Vidi više »
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Četvorni kilometar · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Dalmacija · Vidi više »
Fliš
Vardarske zone, Srbija Fliš je serija sedimentnih stijena u kojima se najčešće smjenjuju lapori, pješčenjaci, glineni škriljci i vapnenci.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Fliš · Vidi više »
Geomorfologija
Površina Zemlje Cono de Arita, Salta (Argentina) Geomorfologija je znanost o reljefu, a proučava njegov postanak i razvoj, te procese koji ga oblikuju.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Geomorfologija · Vidi više »
Glavata želva
Glavata želva (Caretta caretta) je vrsta morske kornjače, koja kao i kopnene kornjače spada u drevni red Chelonia.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Glavata želva · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Hrvatska · Vidi više »
IUCN-ov crveni popis
IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta ili kraće IUCN-ov crveni popis je popis ugroženih biljnih i životinjskih vrsta utemeljen 1963.
Novi!!: Ošljak (Preko) i IUCN-ov crveni popis · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Jadransko more · Vidi više »
Kali
Kali je općina na otoku Ugljanu, u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Kali · Vidi više »
Karantena
Kad je ova zastava izvješena na brodu, onda je cijeli brod u karanteni Karantena je međunarodni sustav protuepidemijskih mjera koje se provode na određeno vrijeme i u određenom mjestu na ljudima, životinjama, biljkama, predmetima, hrani i transportnim sredstvima za koje se sumnja da dolaze iz zaraženih krajeva ili su već zaraženi nekim uzročnicima bolesti visokog letaliteta i brza širenja (kugom, kolerom, tifusom i dr.). U karanteni se provodi odvajanje (stroga izolacija), nadzor, dezinfekcija ili dezinsekcija i liječenje.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Karantena · Vidi više »
Kaukal
Kaukal je, kao i Mali zovoj, otočna vrsta europskih zovoja, a omiljene destinacije za izgradnju gnijezda su mu strme litice sredozemnih otoka.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Kaukal · Vidi više »
Makija
Geografska rasprostranjenost makije. Makija (fr. maqui, šp. maquia, tal. macchia) je najvažniji ekosustav Mediterana koji se sastoji od grmlja i termofilnih biljaka visokih do najviše 4 metra.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Makija · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Ošljak (Preko) i Maslina · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Mletačka Republika · Vidi više »
Mlin
Majerovo vrilo. Gacke. Moderno kompjutorizirano mlinsko postrojenje za mljevenje žitarica. Koritasti mlin ili holender. Starinjski koritasti mlin ili holender. Moderni koritasti mlin ili holender. Mlin (iz latinskog molina ili molere: mljeti) je stroj za usitnjivanje čvrstoga materijala; također pogon ili poduzeće za mljevenje i proizvodnju brašna i drugih proizvoda od žitarica.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Mlin · Vidi više »
Morski vranac
Morski vranac ili morovran tipična je morska ptica čiji životni ciklus ovisi o sitnoj ribi koju lovi za hranu i o stjenovitim otočićima i liticama na kojima se gnijezdi.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Morski vranac · Vidi više »
Ošljačka saga
Ošljačka saga, hrvatski dokumentarni film iz 2016. godine scenaristice Tanje Kanceljak.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Ošljačka saga · Vidi više »
Pašman
Pašman je otok na Hrvatskom jadranu, južno od Zadra.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Pašman · Vidi više »
Postolar Tripper
Postolar Tripper je glazbeni sastav iz Zadra.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Postolar Tripper · Vidi više »
Preko
Preko je općina u Hrvatskoj, na otoku Ugljanu.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Preko · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Rimljani · Vidi više »
Sivi sokol
Sivi sokol (lat. Falco peregrinus) je vrsta kozmopolitskog sokola koja u obrušavanju dostiže brzinu i do 350 km/h, što je čini najbržom životinjom na svijetu.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Sivi sokol · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Sredozemlje · Vidi više »
Suri orao
Suri orao je vrsta orla koji je velik 1 m s rasponom krila preko 2 m i težak 2,5 do 7 kg.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Suri orao · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Talijanski jezik · Vidi više »
Ugljan
Ugljan je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Ugljan · Vidi više »
Vjetrenjača
Vjetrenjače parka Zaanse Schans (Nizozemska) imaju različite namjene: De Zoeker je uljara, De Kat bojadisaona, a De Gekroonde Poelenburg pilana. Vjetrenjača je vjetrena turbina tradicionalne konstrukcije, u kojoj se kinetička energija vjetra pretvara u mehanički rad za pogon crpki (pumpa), mlinova ili električnih generatora.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Vjetrenjača · Vidi više »
Zadarska nadbiskupija
Zadarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis Iadrensis) je rimokatolička nadbiskupija utemeljena još u antici kao biskupija.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Zadarska nadbiskupija · Vidi više »
Zmijar
Zmijar (latinski: Circaetus gallicus) ptica je grabljivica, srednje veličine, iz obitelji jastrebova.
Novi!!: Ošljak (Preko) i Zmijar · Vidi više »
1320.
Bez opisa.
Novi!!: Ošljak (Preko) i 1320. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ošljak (Preko) i 16. stoljeće · Vidi više »
1630.
Bez opisa.
Novi!!: Ošljak (Preko) i 1630. · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ošljak (Preko) i 6. stoljeće · Vidi više »
