Brže od pregledniku!
25 odnosi: Aktivno biračko pravo, D'Hondtov sustav, Hrvatska, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski parlamentarni izbori 1992., Hrvatski parlamentarni izbori 1995., Hrvatski parlamentarni izbori 2000., Hrvatski parlamentarni izbori 2003., Hrvatski parlamentarni izbori 2007., Hrvatski parlamentarni izbori 2011., Hrvatski parlamentarni izbori 2015., Hrvatski parlamentarni izbori 2016., Hrvatski parlamentarni izbori 2020., Hrvatski sabor, Izborne jedinice u Hrvatskoj, Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Pasivno biračko pravo, Predsjednik Republike Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Ustav Republike Hrvatske, 1990., 1993., 1997., 2001..
Aktivno biračko pravo
Aktivno biračko pravo daje odgovor na pitanje tko može birati predstavnike u vlasti?, odnosno tko ima pravo glasa.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Aktivno biračko pravo · Vidi više »
D'Hondtov sustav
D'Hondtov sustav ili metoda je metoda raspodjele glasova u zastupnička mjesta (mandate) u sustavu razmjernog predstavništva.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i D'Hondtov sustav · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 1990.
Parlamentarni izbori 1990.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 1992.
Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske bili su drugi višestranački parlamentarni izbori u Hrvatskoj, prvi nakon što je Hrvatska proglasila svoju neovisnosti.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Hrvatski parlamentarni izbori 1992. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 1995.
Izbori zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske održani su 29. listopada 1995. godine.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Hrvatski parlamentarni izbori 1995. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2000.
Zakonu iz 1999. godine) Parlamentarni izbori 2000.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Hrvatski parlamentarni izbori 2000. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2003.
Zakonu iz 1999) Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2007.
Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održani su 25. studenog 2007. godine, odnosno 24.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Hrvatski parlamentarni izbori 2007. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2011.
Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor raspisani su odlukom Predsjednika RH, te održani 4. prosinca 2011. godine, odnosno 3.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Hrvatski parlamentarni izbori 2011. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2015.
Izbori za Osmi saziv Hrvatskog sabora održani su 8. studenoga 2015. godine.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Hrvatski parlamentarni izbori 2015. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2016.
Izbori za Deveti saziv Hrvatskog sabora održani su 11. rujna 2016. godine.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Hrvatski parlamentarni izbori 2016. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2020.
Izbori za deseti saziv Hrvatskog sabora održani su 5. srpnja 2020. godine, te 4. i 5. srpnja 2020. godine u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Hrvatski parlamentarni izbori 2020. · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Hrvatski sabor · Vidi više »
Izborne jedinice u Hrvatskoj
Trenutne izborne jedinice Stare Izborne jedinice (do 2022.) Područja izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor određena su Zakonom.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Izborne jedinice u Hrvatskoj · Vidi više »
Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ
Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »
Pasivno biračko pravo
Pravo sudjelovati na izborima kao kandidat te biti izabran za predstavnika (zastupnika) građana u vlasti, u izbornom pravu naziva se pasivno biračko pravo.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Pasivno biračko pravo · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i 1990. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i 1997. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i 2001. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Izbori zastupnika u Hrvatski sabor.
