Brže od pregledniku!
42 odnosi: Akademik, Benjamin Britten, Beograd, Blato, Dirigiranje, Dubrovačke ljetne igre, Glazbene večeri u Sv. Donatu, Gustav Mahler, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Julije Bajamonti, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Nagrada Josip Štolcer Slavenski, Nagrada Lovro pl. Matačić, Nagrada Milka Trnina, Nagrada Vladimir Nazor, Orlando, Florida, Porin (nagrada), Red Danice hrvatske, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Skladatelj, Stjepan Šulek, Valter Dešpalj, Zadar, Zagreb, Zagrebačka filharmonija, Zlatno zvono, 16. prosinca, 18. lipnja, 1934., 1960., 1962., 1963., 1966., 1967., 1970., 1980., 1985., 1987., 1988., 2021..
Akademik
Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Akademik · Vidi više »
Benjamin Britten
Edward Benjamin Britten, baron Britten od Aldeburgha (Lowestoft, 22. studenog 1913. – Aldeburgh, 4. prosinca 1976.), britanski skladatelj i pijanist.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Benjamin Britten · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Beograd · Vidi više »
Blato
Blato (često i Blato na Korčuli) općina je u Hrvatskoj.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Blato · Vidi više »
Dirigiranje
Dirigent Lorin Maazel Dirigiranje je čin vođenja glazbenog izvođenja vidljivim gestama.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Dirigiranje · Vidi više »
Dubrovačke ljetne igre
Novela od Stanca u izdanju Male biblioteke Dubrovačkih ljetnih igara Dubrovačke ljetne igre su festival utemeljen 1950. godine.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Dubrovačke ljetne igre · Vidi više »
Glazbene večeri u Sv. Donatu
Glazbene večeri u Sv.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Glazbene večeri u Sv. Donatu · Vidi više »
Gustav Mahler
Gustav Mahler (Kaliště, 7. srpnja 1860. – Beč, 18. svibnja 1911.), austrijski skladatelj i dirigent židovskog podrijetla.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Gustav Mahler · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika
Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika (skraćeno HDGU) strukovna je udruga hrvatskih akademskih glazbenika.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika · Vidi više »
Julije Bajamonti
Julije Bajamonti (tal. Giulio Bajamonti) (Split, 24. kolovoza 1744. – Split, 12. prosinca 1800.), hrvatski liječnik, matematičar, književnik, pisac medicinskih tekstova, sakupljač narodnih pjesama, skladatelj, glazbeni teoretičar, polihistor, filozof i enciklopedist.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Julije Bajamonti · Vidi više »
Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Nova zgrada Muzičke akademije u Zagrebu Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu · Vidi više »
Nagrada Josip Štolcer Slavenski
Nagrada Josip Štolcer Slavenski (od 2012. godine Nagrada Grada Čakovca Josip Štolcer Slavenski) hrvatska je godišnja glazbena nagrada.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Nagrada Josip Štolcer Slavenski · Vidi više »
Nagrada Lovro pl. Matačić
Nagradu Lovro pl.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Nagrada Lovro pl. Matačić · Vidi više »
Nagrada Milka Trnina
Nagrada Milka Trnina ustanovljena je 1957. godine i nosi ime velike hrvatske pjevačice Milke Trnine (1863. – 1941.), a dodjeljuje se od 1958. godine.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Nagrada Milka Trnina · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Orlando, Florida
Orlando je grad u američkoj saveznoj državi Floridi, u okrugu Orange, peti je grad po veličini na Floridi.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Orlando, Florida · Vidi više »
Porin (nagrada)
Statua nagrade Porin Porin je najuglednija glazbena nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Porin (nagrada) · Vidi više »
Red Danice hrvatske
'''Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića''' '''Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle''' '''Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara''' '''Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske''' '''Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića''' Red Danice hrvatske je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima četrnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Red Danice hrvatske · Vidi više »
Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije
Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije stasao je postupnim povećavanjem prvog radijskog orkestra osnovanog 1929., samo tri godine nakon početka emitiranja tadašnjega Radio-Zagreba.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Skladatelj · Vidi više »
Stjepan Šulek
Stjepan Šulek (Zagreb, 5. kolovoza 1914. – Zagreb, 16. siječnja 1986.) bio je hrvatski violinist, skladatelj, dirigent, glazbeni pedagog i akademik.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Stjepan Šulek · Vidi više »
Valter Dešpalj
Valter Dešpalj (Zadar, 5. studenoga 1947. – Zagreb, 9. travnja 2023.) bio je hrvatski violončelist i glazbeni pedagog.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Valter Dešpalj · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka filharmonija
Zagrebačka filharmonija (engl. Zagreb Philharmonic Orchestra; njem. Zagreber Philharmonie) je orkestar s tradicijom vrhunskog muziciranja u Zagrebu i Hrvatskoj, čiji počeci sežu od 1871.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Zagrebačka filharmonija · Vidi više »
Zlatno zvono
Zlatno zvono je priznanje koje povodom visokih obljetnica umjetničkoga rada i/ili rođendana Predsjedništvo Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika ponajprije dodjeljuje članovima Društva.
Novi!!: Pavle Dešpalj i Zlatno zvono · Vidi više »
16. prosinca
16.
Novi!!: Pavle Dešpalj i 16. prosinca · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Pavle Dešpalj i 18. lipnja · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Pavle Dešpalj i 1934. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle Dešpalj i 1960. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Pavle Dešpalj i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle Dešpalj i 1963. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle Dešpalj i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle Dešpalj i 1967. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle Dešpalj i 1970. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle Dešpalj i 1980. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle Dešpalj i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle Dešpalj i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle Dešpalj i 1988. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Pavle Dešpalj i 2021. · Vidi više »
