Brže od pregledniku!
13 odnosi: Antonio Šiber, Florence Foster Jenkins, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski jezik, Intelektualac, Marija Selak, Nadežda Čačinovič, Nino Raspudić, Petar Tomev Mitrikeski, Rada Borić, Razgovorna emisija, 2009..
Antonio Šiber
'''Antonio Šiber''' Antonio Šiber (Zagreb, 1972.), hrvatski je teorijski fizičar, pisac i društveni kritičar.
Novi!!: Peti dan i Antonio Šiber · Vidi više »
Florence Foster Jenkins
Florence Foster Jenkins Florence Foster Jenkins (rođena Narcissa Florence Foster; Wilkes-Barre, Pennsylvania, 19. srpnja 1868. – Manhattan, New York, 26. studenog 1944.), američka sopranistica.
Novi!!: Peti dan i Florence Foster Jenkins · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Peti dan i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Peti dan i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Peti dan i Hrvatski jezik · Vidi više »
Intelektualac
Intelektualac (lat. intellectus ≃ intellectualis: intelektualni ≃ intellegere: razumjeti) označava osobu s visokorazvijenim intelektom i analitičkim mišljenjem; predstavnik intelektualnog rada.
Novi!!: Peti dan i Intelektualac · Vidi više »
Marija Selak
Marija Selak Raspudić (Zagreb, 14. ožujka 1982.), hrvatska filozofkinja i bioetičarka.
Novi!!: Peti dan i Marija Selak · Vidi više »
Nadežda Čačinovič
minijatura Nadežda Čačinovič (Budimpešta, 1. travnja 1947.) hrvatska filozofkinja, feministica i prevoditeljica.
Novi!!: Peti dan i Nadežda Čačinovič · Vidi više »
Nino Raspudić
Nino Raspudić (Mostar, 3. studenoga 1975.) je hrvatski filozof, književnik, književni kritičar, prevoditelj, publicist, političar i politički analitičar iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Peti dan i Nino Raspudić · Vidi više »
Petar Tomev Mitrikeski
Petar Tomev Mitrikeski (Prilep, 28. studenoga 1969.) sjevernomakedonski genetičar, evolucionist, molekularni biolog i kršćanski apologet bugarskog podrijetla.
Novi!!: Peti dan i Petar Tomev Mitrikeski · Vidi više »
Rada Borić
Intervju za medije na manifestaciji Milijarda ustaje u Zagrebu 2022. godine Rada Borić (Zagreb, 11. rujna 1951.) je hrvatska feministkinja, ženska i mirovna aktivistkinja, sveučilišna profesorica, lektorica.
Novi!!: Peti dan i Rada Borić · Vidi više »
Razgovorna emisija
Razgovorna emisija (eng. talk show) je televizijski ili radijski program u kojemu voditelj s gostima, a ponekad i gledateljstvom razgovara o jednoj ili više tema koje obično sam određuje voditelj takve emisije, iako nije rijetko da ih predlažu njezini gledatelji, odnosno slušatelji.
Novi!!: Peti dan i Razgovorna emisija · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Peti dan i 2009. · Vidi više »
