Brže od pregledniku!
10 odnosi: Andrusovski sporazum, Bjelorusija, Derevljani, Kijevska Rus', Pinsk, Poliščuci, Poljska, Rusija, Ukrajina, Ukrajinska kultura.
Andrusovski sporazum
Teritorijalne granice Poljsko-Litavske Unije nakon potpisivanja Andrusovskog sporazuma (1667.) Adrusovski sporazum (pol. Rozejm andruszowski, rus. Андрусовское перемирие, ukr. Андрусівський мир) je trinaestogodišnji politički mirovni sporazum između Poljske i Rusije potpisan 1667.
Novi!!: Polissja i Andrusovski sporazum · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Polissja i Bjelorusija · Vidi više »
Derevljani
Položaj Derevljana među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Derevljani (ukr. Деревляни); srednjovjekovno slavensko odnosno ukrajinsko pleme na prostorima sjeverne Ukrajine i južne Bjelorusije.
Novi!!: Polissja i Derevljani · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Polissja i Kijevska Rus' · Vidi više »
Pinsk
Pinsk (blr. Пінск, polj. Pińsk) - grad u području Bresta na jugu Bjelorusije.
Novi!!: Polissja i Pinsk · Vidi više »
Poliščuci
Poliški prostor naseljen Poliščucima. Poliščuci ili Poliščuki (ukr.: поліщук/poliščuk, bje.: паляшук/paljaščuk, polj. Poleszuk, rus.: полещук/polješčuk) su stanovnici regije Polissja; regionalni naziv za subetničku grupu Ukrajinaca.
Novi!!: Polissja i Poliščuci · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Polissja i Poljska · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Polissja i Rusija · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Polissja i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinska kultura
Zlatnovršni manastir sv. Mihovila iz 12. stoljeća, Kijevska oblast Počajivska ikona Ukrajinske tradicionalne pisanice, autor: Inna Forostjuk, Luganska oblast Ukrajinska kultura (ukr.: Українська культура) se smatra jednom od najstarijih kultura u svijetu.
Novi!!: Polissja i Ukrajinska kultura · Vidi više »
