Brže od pregledniku!
50 odnosi: Amfiteatar u Puli, Arsen Oremović, Ben Kingsley, Branko Lustig, Domovinski rat, Elizabeth Taylor, Engleski jezik, Film, Hrvatska, Hrvatska kinematografija, Jeremy Irons, Jiří Menzel, John Malkovich, Ljubo Šikić, Marijan Rotar, Nagrada Breza, Nagrada Fabijan Šovagović, Orson Welles, Oscar, Pula, Raspad SFRJ, Richard Burton, Sam Peckinpah, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sophia Loren, Velika zlatna arena za najbolji film, Yul Brynner, Zlatna arena za glazbu, Zlatna arena za glumačko ostvarenje u manjinskoj koprodukciji, Zlatna arena za hrvatski doprinos u manjinskoj koprodukciji, Zlatna arena za kameru, Zlatna arena za kostimografiju, Zlatna arena za montažu, Zlatna arena za najbolji film u manjinskoj koprodukciji, Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu, Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu, Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu, Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu, Zlatna arena za režiju, Zlatna arena za režiju u manjinskoj koprodukciji, Zlatna arena za scenarij, Zlatna arena za scenografiju, 1954., 1958., 1960-ih, 1961., 1991., 1992., 1995., 2001..
Amfiteatar u Puli
Amfiteatar u Puli ili pulska Arena (u narodu poznata i kao Divić-grad) najveći je i najsačuvaniji spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj.
Novi!!: Pulski filmski festival i Amfiteatar u Puli · Vidi više »
Arsen Oremović
Arsen Oremović na GoEast filmskom festivalu 2014. godine Arsen Oremović (11. studenog 1966., -) je hrvatski redatelj, novinar i filmski kritičar.
Novi!!: Pulski filmski festival i Arsen Oremović · Vidi više »
Ben Kingsley
Ben Kingsley (rođen 31. prosinca 1943.), britanski glumac.
Novi!!: Pulski filmski festival i Ben Kingsley · Vidi više »
Branko Lustig
Branko Lustig (Osijek, 10. lipnja 1932. – Zagreb, 14. studenoga 2019.) bio je hrvatski producent i glumac židovskoga podrijetla.
Novi!!: Pulski filmski festival i Branko Lustig · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Pulski filmski festival i Domovinski rat · Vidi više »
Elizabeth Taylor
Elizabeth Rosemond Taylor (Hampstead, London, 27. veljače 1932. – Los Angeles, 23. ožujka 2011.) je bila britansko-američka glumica, dvostruka dobitnica Oscara.
Novi!!: Pulski filmski festival i Elizabeth Taylor · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Pulski filmski festival i Engleski jezik · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Pulski filmski festival i Film · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pulski filmski festival i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kinematografija
Ivo Gregurević Ena Begović Hrvatska kinematografija seže u same početke filmske umjetnosti i tehnologije.
Novi!!: Pulski filmski festival i Hrvatska kinematografija · Vidi više »
Jeremy Irons
Jeremy John Irons (Cowes, Otok Wight, Engleska, 19. rujna 1948.) engleski je glumac.
Novi!!: Pulski filmski festival i Jeremy Irons · Vidi više »
Jiří Menzel
Jiří Menzel (Prag, 23. veljače 1938. – 5. rujna 2020.), češki filmski i kazališni redatelj, glumac i scenarist.
Novi!!: Pulski filmski festival i Jiří Menzel · Vidi više »
John Malkovich
John Gavin Malkovich (9. prosinca 1953.) je američki glumac, producent i redatelj hrvatskoga, njemačkoga i škotskoga podrijetla.
Novi!!: Pulski filmski festival i John Malkovich · Vidi više »
Ljubo Šikić
mini Ljubo Šikić (Zagreb, 1935.) hrvatski je filmski producent; glavni producent HRT-a od 1991. do 1994. godine, pokrenuo dramsku proizvodnju zaustavljenu početkom Domovinskoga rata.
Novi!!: Pulski filmski festival i Ljubo Šikić · Vidi više »
Marijan Rotar
Marijan Rotar (Trbovlje, Slovenija, 1927. – Pula, Hrvatska, 2003.), osnivač Pulskog filmskog festivala.
Novi!!: Pulski filmski festival i Marijan Rotar · Vidi više »
Nagrada Breza
Nagrada Breza dodjeljuje se najboljem debitantu iz bilo koje od službenih kategorija festivala.
Novi!!: Pulski filmski festival i Nagrada Breza · Vidi više »
Nagrada Fabijan Šovagović
Nagrada Fabijan Šovagović jedna je od najprestižnijih hrvatskih nagrada koja se dodjeljuje glumcu ili glumici čije je djelovanje ostavilo veliki trag u povijesti hrvatskoga filma.
Novi!!: Pulski filmski festival i Nagrada Fabijan Šovagović · Vidi više »
Orson Welles
George Orson Welles (Kenosha, 6. svibnja 1915. – Los Angeles, 10. listopada 1985.), američki redatelj, glumac, scenarist i producent za film, kazalište, radio i televiziju.
Novi!!: Pulski filmski festival i Orson Welles · Vidi više »
Oscar
MGZ Oscar je popularno ime za američku filmsku nagradu Academy Award koju svake godine dodjeljuje Akademija filmskih umjetnosti i znanosti (AMPAS) kako bi se odala počast izvrsnosti profesionalaca u filmskoj industriji, uključujući redatelje, producente i scenariste.
Novi!!: Pulski filmski festival i Oscar · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Pulski filmski festival i Pula · Vidi više »
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Novi!!: Pulski filmski festival i Raspad SFRJ · Vidi više »
Richard Burton
Richard Burton (Pontrhydyfen, 10. studenog 1925. – Ženeva, 5. kolovoza 1984.), britanski filmski glumac.
Novi!!: Pulski filmski festival i Richard Burton · Vidi više »
Sam Peckinpah
David Samuel "Sam" Peckinpah (21. veljače 1925. – 28. prosinca 1984.), američki filmski redatelj koji je stekao slavu vesternom Divlja horda (1969.). Postao je jedan od najvećih redatelja sedamdesetih kroz svoje inovativno i eksplicitno prikazivanje akcije i nasilja, kao i zbog svog revizionističkog pristupu vestern žanru.
Novi!!: Pulski filmski festival i Sam Peckinpah · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Pulski filmski festival i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sophia Loren
Sophia Loren (Rim, 20. rujna 1934.), pravim imenom Sofia Villani Scicolone, talijanska je glumica i dobitnica Oscara, koja je u 1960-ima stekla svjetsku slavu.
Novi!!: Pulski filmski festival i Sophia Loren · Vidi više »
Velika zlatna arena za najbolji film
Velika zlatna arena za najbolji film glavna je nagrada među zlatnim arenama koje se od 1955. godine dodjeljuju svake godine kao jugoslavenske nacionalne filmske nagrade na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: Pulski filmski festival i Velika zlatna arena za najbolji film · Vidi više »
Yul Brynner
Yul Brynner (Vladivostok, 11. srpnja 1920. – New York, 10. listopada 1985.), američki filmski glumac ruskog podrijetla.
Novi!!: Pulski filmski festival i Yul Brynner · Vidi više »
Zlatna arena za glazbu
Sljedeći popis navodi osvajače Zlatne arene za glazbu na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: Pulski filmski festival i Zlatna arena za glazbu · Vidi više »
Zlatna arena za glumačko ostvarenje u manjinskoj koprodukciji
Od 2010. godine dodjeljuje se Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje u manjinskoj koprodukciji.
Novi!!: Pulski filmski festival i Zlatna arena za glumačko ostvarenje u manjinskoj koprodukciji · Vidi više »
Zlatna arena za hrvatski doprinos u manjinskoj koprodukciji
Od 2021. godine dodjeljuje se Nagrada za hrvatski doprinos u manjinskoj koprodukciji.
Novi!!: Pulski filmski festival i Zlatna arena za hrvatski doprinos u manjinskoj koprodukciji · Vidi više »
Zlatna arena za kameru
Sljedeći popis navodi dobitnike Zlatne arene za kameru na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: Pulski filmski festival i Zlatna arena za kameru · Vidi više »
Zlatna arena za kostimografiju
Sljedeći popis navodi dobitnike Zlatne arene za kostimografiju na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: Pulski filmski festival i Zlatna arena za kostimografiju · Vidi više »
Zlatna arena za montažu
Sljedeći popis navodi dobitnike Zlatne arene za montažu na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: Pulski filmski festival i Zlatna arena za montažu · Vidi više »
Zlatna arena za najbolji film u manjinskoj koprodukciji
2010. godine uspostavljen je program manjinskih koprodukcija na Pula Film Festivalu.
Novi!!: Pulski filmski festival i Zlatna arena za najbolji film u manjinskoj koprodukciji · Vidi više »
Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu
Sljedeći popis navodi dobitnice Zlatne arene za najbolju glavnu žensku ulogu na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: Pulski filmski festival i Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu · Vidi više »
Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu
Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu nagrada je koja se dodjeljuje najboljim glavnim glumcima na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: Pulski filmski festival i Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu · Vidi više »
Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu
Sljedeći popis navodi dobitnice Zlatne arene za najbolju sporednu žensku ulogu na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: Pulski filmski festival i Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu · Vidi više »
Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu
Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu nagrada je koja se dodjeljuje najboljim sporednim glumcima na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: Pulski filmski festival i Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu · Vidi više »
Zlatna arena za režiju
Zlatna arena za režiju nagrada je koja se dodjeljuje najboljem redatelju na Festivalu igranog filma u Puli i do 1992.
Novi!!: Pulski filmski festival i Zlatna arena za režiju · Vidi više »
Zlatna arena za režiju u manjinskoj koprodukciji
Od 2010. godine dodjeljuje se Nagrada za najbolju režiju u manjinskoj koprodukciji stranim redateljima koji su snimali filmove uz hrvatsku koprodukciju.
Novi!!: Pulski filmski festival i Zlatna arena za režiju u manjinskoj koprodukciji · Vidi više »
Zlatna arena za scenarij
Sljedeći popis navodi osvajače Zlatne arene za scenarij na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: Pulski filmski festival i Zlatna arena za scenarij · Vidi više »
Zlatna arena za scenografiju
Sljedeći popis navodi osvajače Zlatne arene za scenografiju na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: Pulski filmski festival i Zlatna arena za scenografiju · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Pulski filmski festival i 1954. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Pulski filmski festival i 1958. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Pulski filmski festival i 1960-ih · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Pulski filmski festival i 1961. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Pulski filmski festival i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Pulski filmski festival i 1992. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Pulski filmski festival i 1995. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Pulski filmski festival i 2001. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Festival igranog filma u Puli, Pula Film Festival, Pula film festival, Zlatna arena.
