Brže od pregledniku!
79 odnosi: Aranžman u crnom i sivom, Édouard Manet, Barbizonska škola, Burlaci na Volgi, Camille Corot, Charles Baudelaire, Charles-François Daubigny, Don Quijote, Doručak na travi, Dragan Malešević Tapi, Dresden, Fotografija, Fotorealizam, Francuska, Gustave Courbet, Honoré Daumier, Honoré de Balzac, Hrvatska, Hugo von Habermann, Ilja Jefimovič Rjepin, Impresionizam, Ivan Konstantinovič Ajvazovski, Ivan Kramskoj, Ivana Kobilca, James McNeill Whistler, Jean-François Millet, Josip Račić, Jutro u borovoj šumi, Klinika Gross, Larpurlartizam, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Louvre, Magični realizam, Michelangelo Buonarroti, Muzej d'Orsay, Njemačka, Norveška, Nova stvarnost, Ottawa (Kanada), Pabirčenje, Pariz, Peredvižnjevci, Philadelphia, Rafael, Revolucija, Romantizam, Rosa Bonheur, Rusi, Rusija, ..., Ruska umjetnost, Sankt-Peterburg, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Socrealizam, Srbija, Stvarna alegorija, Suvenir Mortefontainea, Théodore Rousseau, Thomas Eakins, Tucači kamena, Uroš Predić, Vagon treće klase, Viktor Mihajlovič Vasnjecov, Vjekoslav Karas, William-Adolphe Bouguereau, Winslow Homer, Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu, 1848., 1849., 1855., 1857., 1859., 1862., 1863., 1864., 1866., 1880., 1891.. Proširite indeks (29 više) »
Aranžman u crnom i sivom
Aranžman u crnom i sivom br.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Aranžman u crnom i sivom · Vidi više »
Édouard Manet
Édouard Manet (Pariz, 23. siječnja 1832. – Pariz, 30. travnja 1883.), francuski slikar i grafičar, realist i impresionist; jedna od prvih osoba moderne umjetnosti.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Édouard Manet · Vidi više »
Barbizonska škola
Théodore Rousseau, ''Hrastov gaj,'' 1855., ulje na platnu, 64 x 100 cm, Louvre, Pariz Jean-François Millet, ''Pabirčenje'', 1857., ulje na platnu, d'Orsay, Pariz Barbizonska škola je bila umjetnička kolonija koja se sredinom 19. stoljeća smjestila u francuskom selu Barbizonu u šumi kod kraljevskog dvorca Fontainebleau, nedaleko od Pariza.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Barbizonska škola · Vidi više »
Burlaci na Volgi
Burlaci na Volgi (ruski: Бурлаки на Волге) je slika rusko-ukrajinskog slikara Ilje Rjepina iz 1873.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Burlaci na Volgi · Vidi više »
Camille Corot
Jean-Baptiste Camille Corot (Pariz, 16. srpnja 1796. – Pariz, 22. veljače 1875.), francuski slikar i grafičar romantizma i realizma.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Camille Corot · Vidi više »
Charles Baudelaire
Charles Pierre Baudelaire (Pariz, 9. travnja 1821. – Pariz, 31. kolovoza 1867.), francuski pjesnik i kritičar.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Charles Baudelaire · Vidi više »
Charles-François Daubigny
Charles-François Daubigny (Pariz, 15. veljače 1817. – Pariz, 19. veljače 1878.) bio je francuski slikar. Pripadao je Barbizonskoj školi i smatra se jednim od najvažnijih slikara čiji je rad doveo do razvoja impresionizma.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Charles-François Daubigny · Vidi više »
Don Quijote
Don Quijote je glavni lik u romanu El ingenioso hidalgo Don Quijote de la Mancha, kojeg je napisao Miguel de Cervantes.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Don Quijote · Vidi više »
Doručak na travi
Doručak na travi (francuski: Déjeuner sur l'herbe), izvornog naziva Kupanje, je slika Edouarda Maneta iz 1863. g. koja se smatra prvom slikom moderne umjetnosti, a svrstavaju je i u realizam i impresionizam.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Doručak na travi · Vidi više »
Dragan Malešević Tapi
Dragan Malešević Tapi (Beograd, 1949. – 2002.) srpski slikar fotorealizma.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Dragan Malešević Tapi · Vidi više »
Dresden
Dresden (lužičkosrpski: Drježdźany, češki, hrvatski i općeslavenski naziv: Drážďany/Dražđane, poljski: Dresno) glavni je i najveći grad njemačke savezne pokrajine Saske.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Dresden · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Fotografija · Vidi više »
Fotorealizam
John Baeder, ''John's Diner with John's Chevelle'', 2007., ulje na platnu, 96,5x101,5 cm Fotorealizam, hiperrealizam ili superrealizam je umjetnički pravac koji je nastao, najprije kao slikarski pravac, u SAD-u koncem 1960-ih.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Fotorealizam · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Francuska · Vidi više »
Gustave Courbet
Jean Désiré Gustave Courbet (10. lipnja 1819. – 31. prosinca 1877.), francuski samouki slikar; utemeljitelj nove škole realizma, koja je u doba radikalnog akademizma značila revoluciju umjetničkog izraza; jedan od prvih umjetnika koji su radili u prirodi.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Gustave Courbet · Vidi više »
Honoré Daumier
Honoré Daumier (Marseille, 26. veljače 1808. – Valmondois, 11. veljače 1879.) je bio francuski slikar, grafičar i kipar; jedan od najplodnijih crtača 19.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Honoré Daumier · Vidi više »
Honoré de Balzac
Honoré de Balzac (Tours, 20. svibnja 1799. – Pariz, 18. kolovoza 1850.), francuski književnik.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Honoré de Balzac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Hrvatska · Vidi više »
Hugo von Habermann
Hugo Edler von Habermann (Troppau, 5. rujna 1862. – Zwettl, 23. listopada 1935.) je bio austrougarski general i vojni zapovjednik.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Hugo von Habermann · Vidi više »
Ilja Jefimovič Rjepin
Ilja Jefimovič Rjepin (rus. Илья Ефимович Репин; 5. kolovoza 1844., Čugujiv, Ukrajina – 29. rujna 1930., Kuokkala, Finska; danas Rjepino, Rusija); bio je ruski slikar, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu tijekom 19.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Ilja Jefimovič Rjepin · Vidi više »
Impresionizam
Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Impresionizam · Vidi više »
Ivan Konstantinovič Ajvazovski
Ivan Konstantinovič Ajvazovski (ruski: Ива́н Константи́нович Айвазо́вский, armenski: Հովհաննես Այվազովսկի; 29. srpnja 1817. – 5. svibnja 1900.) bio je ruski slikar armenskog podrijetla, najpoznatiji po svojim slikama mora koje zauzimaju više od polovice njegova ukupnog stvaralaštva.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Ivan Konstantinovič Ajvazovski · Vidi više »
Ivan Kramskoj
Ivan Nikolajevič Kramskoj (Ostrogožsk kraj Voronježa, 8. lipnja 1837. – Sankt-Peterburg, 6. travnja 1887.), (ruski: Иван Николаевич Крамской) - ruski slikar i likovni kritičar.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Ivan Kramskoj · Vidi više »
Ivana Kobilca
'''Ivana Kobilca''', autoportret Ivana Kobilca (Ljubljana, 20. prosinca 1861. – Ljubljana, 4. prosinca 1926.), slovenska slikarica.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Ivana Kobilca · Vidi više »
James McNeill Whistler
James Abbot McNeill Whistler (Lowell, Massachusetts, 1834. - London, 17. srpnja 1903.) je bio američki slikar i grafičar.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i James McNeill Whistler · Vidi više »
Jean-François Millet
Jean-François Millet (Gruchy, 4. listopada 1814. – Barbizon, 20. siječnja 1875.) bio je francuski slikar i grafičar; uz Gustavea Courbeta i Honoréa Daumiera, glavni predstavnik realizma u francuskom slikarstvu 19. stoljeća.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Jean-François Millet · Vidi više »
Josip Račić
Josip Račić (Horvati pokraj Zagreba, 22. ožujka 1885. – Pariz, 19. lipnja 1908.), hrvatski slikar.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Josip Račić · Vidi više »
Jutro u borovoj šumi
Jutro u borovoj šumi (rus. Utro v sosnovom lesu) slika je ruskih slikara Ivana Šiškina i Konstantina Savickog.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Jutro u borovoj šumi · Vidi više »
Klinika Gross
Klinika Gross ili Klinika dr.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Klinika Gross · Vidi više »
Larpurlartizam
Larpurlartizam (od francuskog "l'art pour l'art"; umjetnost radi umjetnosti), je estetski smjer zasnovan na tezi da su stil i umjetnička djela sama sebi svrha i da ne trebaju objašnjenja ili pravila.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Larpurlartizam · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Latinski jezik · Vidi više »
Likovna umjetnost
Vincent van Gogh, '''Autoportret''', 1889., ulje na platnu, Muzej d'Orsay, Pariz. Van Gogh je bio jedan od najosobnijih slikara. Likovna umjetnost (plastična umjetnost, prostorna umjetnost) je umjetnost koja kao oblik komuniciranja koristi likovni jezik.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Likovna umjetnost · Vidi više »
Louvre
Muzej Louvre (francuski: Musée du Louvre) jedan je od najvećih svjetskih muzeja.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Louvre · Vidi više »
Magični realizam
Magični realizam, ili magijski realizam, je književno-umjetnički smjer u kojem se elementi fantastike isprepliću sa stvarnošću, poistovjećujući se na taj način s njom i tvoreći skladnu cjelinu zasnovanu na objektivnom odnosu.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Magični realizam · Vidi više »
Michelangelo Buonarroti
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese Michelangelo, 6. ožujka 1475. – Rim, 18. veljače 1564.) je bio renesansni slikar, kipar, arhitekt i pjesnik.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Michelangelo Buonarroti · Vidi više »
Muzej d'Orsay
Muzej d'Orsay (francuski: Musée d'Orsay) je jedan od najvećih muzeja umjetnosti na svijetu.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Muzej d'Orsay · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Njemačka · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Norveška · Vidi više »
Nova stvarnost
Nova stvarnost ili nova objektivnost (njemački Neue Sachlichkeit) naziv je za slikarski smjer koji se pojavio oko 1922. godine u njemačkoj Weimarskoj Republici, kao rekacija, ali i nastavak ekspresionizma.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Nova stvarnost · Vidi više »
Ottawa (Kanada)
Ottawa (engleski izgovor:, francuski izgovor) je glavni grad Kanade.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Ottawa (Kanada) · Vidi više »
Pabirčenje
Pabirčenje ili Prebiračice (fr. Des glaneuses) je slavno ulje na platnu francuskog realističkog slikara Jean-Françoisa Milleta, naslikano u selu Barbizonu, nadomak Fontainebleaua 1857.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Pabirčenje · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Pariz · Vidi više »
Peredvižnjevci
Ilja Rjepin, ''Burlaci na Volgi'', 1873., 131.5 cm × 281 cm, Sankt-Peterburg. Vasilij Pjerov, Pogreb, 1865. Peredvižnjevci (ruski: Передвижники, u značenju „lutalice“) su bili predstavnici ruskog kritičkog realizma u 19. stoljeću; putujuća umjetnička izložba grupe ruskih umjetnika (Товарищество передвижныххудожественныхвыставок) koju je 1870. godine u Sankt-Peterburgu osnovala grupe apsolvenata škole slikarstva i kiparstva.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Peredvižnjevci · Vidi više »
Philadelphia
Philadelphia je najveći grad američke savezne države Pennsylvanije i šesti po broju stanovnika u SAD-u. Godine 2008.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Philadelphia · Vidi više »
Rafael
Rafael, pravog imena Raffaello Santi da Urbino, bio je talijanski slikar i arhitekt visoke renesanse; uz Leonarda da Vincija i Michelangela njezin najznačajniji predstavnik.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Rafael · Vidi više »
Revolucija
Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Revolucija · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Romantizam · Vidi više »
Rosa Bonheur
Rosa Bonheur (Bordeaux, 16. ožujka 1822. – Thomery, 25. svibnja 1899.) bila je francuska slikarica i kiparica.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Rosa Bonheur · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Rusi · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Rusija · Vidi više »
Ruska umjetnost
'''Vladimirska Bogorodica''', ikona iz 12. st., Galerija Tretjakov, Moskva. Ruska umjetnost je umjetnička produkcija naroda Rusa i umjetnost na području današnje Ruske Federacije kao nasljednice SSSR-a.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Ruska umjetnost · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Slovenija · Vidi više »
Socrealizam
Socrealizam ili socijalistički realizam je doktrina nastala 1930-ih u SSSR-u po kojoj umjetnost treba izražavati ideje socijalizma, napose slijediti odgojne ciljeve koje postavlja komunistička partija (tzv. partijnost umjetnosti), uz eventualno kritičko gledanje na ranije realističke pravce u književnosti, u slikarstvu i dr.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Socrealizam · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Srbija · Vidi više »
Stvarna alegorija
Slikarski studio ili Stvarna alegorija sažetih sedam godina umjetnikova života je ulje na platnu Gustavea Courbeta iz 1855. godine kojom je započeo stilski pravac realizma u slikarstvu.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Stvarna alegorija · Vidi više »
Suvenir Mortefontainea
Suvenir Mortefontainea ili Sjećanje na Mortefontaine (fr. Souvenir de Mortefontaine) je slavno ulje na platnu francuskog slikara Jean-Baptiste-Camille Corota, naslikano po sjećanju na Mortefontaine, maleno selo u departmanu Oise, 1864.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Suvenir Mortefontainea · Vidi više »
Théodore Rousseau
Étienne Pierre Théodore Rousseau (Pariz, 15. travnja 1812. – Barbizon, 22. prosinca 1867.), bio je francuski slikar, jedan od najistaknutijih pripadnika Barbizonske škole.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Théodore Rousseau · Vidi više »
Thomas Eakins
Thomas Cowperthwait Eakins (25. srpnja 1844. – 25. lipnja 1916.) bio je američki slikar, fotograf, kipar i likovni pedagog, poznat kao jedna od najvažnijih osoba američke umjetničke scene u drugoj polovici 19.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Thomas Eakins · Vidi više »
Tucači kamena
Tucači kamena (francuski:Les Casseurs de pierres) je slavna slika Gustavea Courbeta koja ikonografski odražava socijalne ideje; najranije djelo čistog realizma.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Tucači kamena · Vidi više »
Uroš Predić
Uroš Predić (Orlovat, 7. prosinca 1857. – Beograd, 11. veljače 1953.), jedan od najvećih srpskih slikara realizma.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Uroš Predić · Vidi više »
Vagon treće klase
Vagon treće klase (fr. Le Wagon de troisième classe) je slavno ulje na platnu francuskog realističkog slikara Honoréa Daumiera koje je naslikao u dvije gotovo identične verzije 1862.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Vagon treće klase · Vidi više »
Viktor Mihajlovič Vasnjecov
Viktor Mihajlovič Vasnjecov (rus. Ви́ктор Миха́йлович Васнецо́в) (Lopjal kod Vjatke, 15. svibnja 1848. – Moskva, 23. lipnja 1926.) je bio ruski umjetnik specijaliziran za mitološke i povijesne teme.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Viktor Mihajlovič Vasnjecov · Vidi više »
Vjekoslav Karas
'''Vjekoslav Karas''', autoportretVjekoslav Karas (Karlovac, 19. svibnja 1821. – Karlovac, 5. srpnja 1858.), hrvatski slikar Usavršavao se u Italiji.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Vjekoslav Karas · Vidi više »
William-Adolphe Bouguereau
William-Adolphe Bouguereau (30. studenog 1825. – 19. kolovoza 1905.) je bio francuski slikar.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i William-Adolphe Bouguereau · Vidi više »
Winslow Homer
Winslow Homer (24. veljače 1836. – 29. rujna 1910.) bio je američki slikar i grafičar, poznat po pejzažima i pomorskim motivima, te kao jedan od najznačajnih likovnih umjetnika u SAD-u u 19. stoljeću.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Winslow Homer · Vidi više »
Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu
Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu (ruski: Запорожці пишуть листа турецькому султану) je jedna od najpoznatijih i najvažnijih slika rusko-ukrajinskog slikara Ilje Rjepina koju je slikao od 1880.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i 1849. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i 1855. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i 1857. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i 1859. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i 1862. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i 1863. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i 1864. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i 1866. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i 1880. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Realizam (likovna umjetnost) i 1891. · Vidi više »
