Brže od pregledniku!
52 odnosi: Antwerpen, Autoportret, Belgija, Berlin, Bogorodica, Bogoslovlje, Boston, Massachusetts, Bruxelles, Burgundija, Crtež, Ferrara, Firenca, Flandrija, Frankfurt na Majni, Hans Memling, Hodočašće, Hugo van der Goes, Humanizam, Isusovo rođenje, Italija, Jan van Eyck, Louvre, Madrid, München, Muzej Prado, Muzej umjetnosti Metropolitan, New York (razdvojba), Nikola Kuzanski, Nizozemska, Nizozemski jezik, Njemačka, Pariz, Pietà, Poklonstvo mudraca, Poliptih, Rim, Robert Campin, Sjevernoeuropska renesansa, Skidanje s križa (Van der Weyden), Slikarstvo, Sudnji dan, Sveti Luka, Sveti razgovor, 1399., 1400., 1427., 1435., 1443., 1444., 1448., ..., 1464., 18. lipnja. Proširite indeks (2 više) »
Antwerpen
Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Antwerpen · Vidi više »
Autoportret
Autoportretom nazivamo umjetnikov prikaz samoga sebe, koji može biti ostvaren kao slika, crtež ili plastika.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Autoportret · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Belgija · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Berlin · Vidi više »
Bogorodica
Bogorodica (grč. Θεοτόκος Theotokos; strsl. Богородица) je jedan od naslova koji se raznim kršćanskim crkvama pridaje Mariji, Isusovoj majci.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Bogorodica · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Bogoslovlje · Vidi više »
Boston, Massachusetts
Boston je glavni i najveći grad američke savezne države Massachusetts.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Boston, Massachusetts · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Bruxelles · Vidi više »
Burgundija
* Povijesne regije.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Burgundija · Vidi više »
Crtež
Leonarda da Vincija crvenom kredom Crtež je grafički prikaz oblika na nekoj površini.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Crtež · Vidi više »
Ferrara
Ferrara je glavni grad istoimene pokrajine Ferrara u regiji Emilia-Romagna, u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Ferrara · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Firenca · Vidi više »
Flandrija
Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Flandrija · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Hans Memling
Hans Memling: Spuštanje s križa, 1480. Hans Memling (Seligenstadt, oko 1430. – Brugge, 11. kolovoza 1494.), bio je njemački slikar čija je umjetnost oslikavala grad Brugge u razdoblju političkoga i trgovačkoga opadanja.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Hans Memling · Vidi više »
Hodočašće
kršćana. Hodočašće (staroslavenski: hod’č’stvo), Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Hodočašće · Vidi više »
Hugo van der Goes
'''Skidanje s križa''', 1480., ulje na dasci, 36 × 30,2 cm, Ermitaž, Petrograd. Hugo van der Goes (Gent, oko 1430. ili 1440. – Auderghem, 1482.) bio je flamanski ranorenesansni slikar.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Hugo van der Goes · Vidi više »
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Humanizam · Vidi više »
Isusovo rođenje
Giorgione: ''Isusovo rođenje'' Charles Poerson: ''Isusovo rođenje'', 1667. Isusovo rođenje, Kristovo rođenje ili Rođenje Isusa Krista odnosi se na rođenje Isusa Krista, koje je opisano u Bibliji i povijesnim spisima.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Isusovo rođenje · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Italija · Vidi više »
Jan van Eyck
Jan van Eyck (Maaseick ili Maastricht, o. 1390. – Brugge, 9. srpnja 1441.) je flamanski rano-renesansni slikar.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Jan van Eyck · Vidi više »
Louvre
Muzej Louvre (francuski: Musée du Louvre) jedan je od najvećih svjetskih muzeja.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Louvre · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Madrid · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Rogier van der Weyden i München · Vidi više »
Muzej Prado
Državni muzej Prado (španjolski: Museo Nacional del Prado) je španjolski nacionalni muzej u Madridu, smješten u parku Prado de San Jerónimo, po kojem je dobio ime.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Muzej Prado · Vidi više »
Muzej umjetnosti Metropolitan
Muzej umjetnosti Metropolitan (engleski: Metropolitan Museum of Art, skr. the Met) je muzej umjetnosti u New Yorku utemeljen 1870. godine.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Muzej umjetnosti Metropolitan · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Rogier van der Weyden i New York (razdvojba) · Vidi više »
Nikola Kuzanski
Nikola Kuzanski Nikola Kuzanski (latinski: Nicolaus Cusanus, njemački: Nikolaus von Kues; 1401. – 1464.) bio je njemački kardinal i filozof iz doba renesanse.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Nikola Kuzanski · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Nizozemska · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Nizozemski jezik · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Njemačka · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Pariz · Vidi više »
Pietà
Michelangelova Rimska Pietà Pietà (talijanska izvedenica iz latinskog pietas: sućut, sažaljenje) ili Oplakivanje Krista je u kršćanskoj ikonografiji prikaz Blažene Djevice Marije koja u krilu drži mrtvo Isusovo tijelo.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Pietà · Vidi više »
Poklonstvo mudraca
Prikaz '''Poklonstva mudraca''' s ranokršćanskog sarkofaga iz 4. st., Vatikanski muzeji, Rim. Dirk Bouts, '''Poklonstvo mudraca''', 1468., ulje na platnu, 63 × 62 cm, Alte Pinakothek, München. Poklonstvo mudraca ili Poklonstvo kraljeva je tradicionalno naziv za kršćansku scenu u kojoj biblijski mudraci ili kraljevi (na zapadu češće prikazani kao kraljevi) pronalaze Isusa prateći betlehemsku zvijezdu, te mu poklanjaju darove zlata, tamjana, i mirte.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Poklonstvo mudraca · Vidi više »
Poliptih
Gentskog oltara. Drugačiji prikaz dobiva se kada su krila zatvorena. Poliptih (od grčkog polu- "mnogo" + ptychē "preklop") se općenito odnosi na sliku (obično stolnu sliku) koja se dijeli na četiri ili više dijelova, ili ploča.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Poliptih · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Rim · Vidi više »
Robert Campin
''Sv. Barbara uz kamin'', 1438., ulje na drvu, 101 × 47 cm, Prado, Madrid. Robert Campin (znan i kao Majstor iz Flémallea, Flandrijski majstor) flamanski slikar (?, oko 1375. – Tournai, 26. travnja 1444.) bio je prvi umjetnik koji teži realizmu u svom izričaju.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Robert Campin · Vidi više »
Sjevernoeuropska renesansa
''Dvorac Chambord'' s juga, 1519. – 1547., Loir-et-Chare, Francuska Sjevernoeuropska renesansa obuhvaća renesansnu umjetnost zapadne Europe nastale sjeverno od Alpa uglavnom tijekom 16.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Sjevernoeuropska renesansa · Vidi više »
Skidanje s križa (Van der Weyden)
Skidanje s križa je ulje na dasci Rogiera van der Weydena iz oko 1435. godine; središnji dio trokrilnog oltara što se vidi i iz neobičnog formata.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Skidanje s križa (Van der Weyden) · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Rogier van der Weyden i Slikarstvo · Vidi više »
Sudnji dan
Michelangelo: Posljednji sud Sudnji dan, posljednji sud ili paruzija u eshatološkim religijama predstavlja vjerovanje u posljednji i konačni sud koji će biti na kraju povijesti, nakon Isusovoga drugoga dolaska, tako da razdvoji pravedne od zlih, nakon čega će pravedni zadobiti vječni život kao nagradu, a zli konačnu propast kao kaznu.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Sudnji dan · Vidi više »
Sveti Luka
Sveti Luka (Antiohija, ? - Beocija, oko 84.), evanđelist, kršćanski svetac, autor Evanđelja po Luki i Djela apostolskih te po predaji autor prve ikone.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Sveti Luka · Vidi više »
Sveti razgovor
Tema svetoga razgovora (tal. sacra conversazione; lat. sacra conversatio) tip je kompozicije u kojoj je prikazana Bogorodica s Djetetom na prijestolju okružena svecima i donatorima u povezanoj grupnoj cjelini, njihovi međusobni odnosi takvi su kao da razgovaraju.
Novi!!: Rogier van der Weyden i Sveti razgovor · Vidi više »
1399.
Bez opisa.
Novi!!: Rogier van der Weyden i 1399. · Vidi više »
1400.
Bez opisa.
Novi!!: Rogier van der Weyden i 1400. · Vidi više »
1427.
Bez opisa.
Novi!!: Rogier van der Weyden i 1427. · Vidi više »
1435.
Bez opisa.
Novi!!: Rogier van der Weyden i 1435. · Vidi više »
1443.
Bez opisa.
Novi!!: Rogier van der Weyden i 1443. · Vidi više »
1444.
Bez opisa.
Novi!!: Rogier van der Weyden i 1444. · Vidi više »
1448.
Bez opisa.
Novi!!: Rogier van der Weyden i 1448. · Vidi više »
1464.
Bez opisa.
Novi!!: Rogier van der Weyden i 1464. · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Rogier van der Weyden i 18. lipnja · Vidi više »
